Sremski svinjokolj u selu Voganj
Miris svežeg mesa, suvih kobasica, šunki i kuvanja kotlića, i dvadeset petu godinu za redom privukli su veliki broj Sremaca u centar sela Voganj na tradicionalni Sremski svinjokolj.
Stočarsko – ratarska proizvodnja u selu Gola Glava
Statistika i dalje pokazuje da sve više ljudi napušta sela. Takva sudbina najpre je pogodila ona sela koja se nalaze u brdskim krajevima, ali sve više ne zaobilazi ni ona malo veća, ravničarska sela. Ipak, oni koji reše da svoj životni vek ipak posvete mestu gde su i rođeni, od seoskog života i poljoprivrede ne odustaju. I za svoje porodice stvaraju najbolje, čak i u najtežim vremenima. Upravo takav je i primer Branka Đuričića, poljoprivrednog proizvođača iz sela Gola Glava nadomak Valjeva. Na ovom gazdinstvu je i rođen, kao i njegova današnja porodica, i manje-više, svi su tu i danas. Uspešno vode nekoliko poljoprivrednih proizvodnji, među kojima su svinjarstvo, ovčarstvo, tov bikova, ratastvo i u voćarstvo koje je u začetku. Ali tako mora u današnje vreme, kaže naš domaćin, ukoliko želite da opstanete u ovom kraju.
Uzgoj svinja u Bačkoj Topoli
Predrag Lalović iz Bačke Topole je 2014. godine odlučio da dugogodišnju porodičnu tradiciju uzgoja svinja uozbilji i podigne na viši nivo. Od tad pa do danas uspeo je da napravi pravu, malu, održivu i ozbiljnu farmu na kojoj se proizvodi isključivo prasad. Godišnje proizvede oko 500 prasadi što je svakako ozbiljan posao koji iziskuje mnogo truda i zalaganja. Međutim, solidna cena koja je konačno malo podigla domaću proizvodnju, svakako daje elana. Na farmi je 30 krmača što je i maksimalan broj kada je kapacitet farme u pitanju i naravno dobrobit životinja. Prasad su na farmi dok ne dostignu 25-30 kilograma, za šta je potrebno oko 75 dana. Naš domaćin sa otkupom nema problema, a i solidna trenutna cena prasadi za sad prati njegov biznis plan.
Farma svinja u Sremskoj Mitrovici
Današnja priča vodi nas u Sremsku Mitrovicu kod vetrinara i domaćina Milenka Perića koji nikada nije ni pomišljao da će, ne samo studirati i završiti veterinu, već da će ga to dalje odvesti i kad velikoj, savremenoj i porodičnoj proizvodnji svinja. Sve je kako kaže i počelo iz ambulante u koju se po završetka studija vratio upravo u rodno mesto.
Farma svinja u Čantaviru
Iako je Čantavir kod Bačke Topole, pretežno poznat po mlečnom govedarstvu i ratarstvu, nikako ne treba potcenjivati ni ostale poljoprivredne delatnosti ovog kraja. Među njima je svakako i velika farma svinja sa oko 1500 krmača i tovljenika. Naš domaćin, mladi Marko Čamur iz Sarajeva, rukovodi ovim poljoprivrednim kompleksom već više od godine.
Uzgoj autohtonih rasa goveda, svinja i magaraca na Krčedinskoj Adi
Kako izgleda gajenje autohtonih rasa goveda, ovaca, svinja, konja i magaraca, videli smo na Tradicionalnom „Danu stočara“ održanom 26. avgusta na Krčedinskoj adi, u organizaciji Udruženja stočara „Dunav“ iz Kovilja. To je bio skup odgajivača iz stočarske branše,a dočekali su ih domaćini koji se na specifičan, ekstenzivan način bave uzgojem životinja.
Farma svinja u Starom Žedniku
Porodica Vojnić Hajduk iz Starog Žednika kod Subotice se poslednjih 15-ak godina bavi tovom svinja. Broj krmača u njihovim oborima ne ide ispod 15, a kapacitet im je oko 20 komada. Kako kaže naš domaćin, Branislav, pamti i veoma dobre godine, ali i one kada je planirao da odustane od tova, međutim klackalica nikada ne staje, te se njegova proizvodnja održala i dan danas. Prošla godina kao i ova se može okarakterisati kao solidna, ali čak i sa dobrom cenom, proizvođač mora kalkulisati i u pravo vreme odreagovati, da li prodati prasad ili nastaviti sa tovom.
Uzgoj i farma svinja u Bačkom Brestovcu
Kako to obično biva, ratarska proizvodnja, uglavnom za sobom povlači stočarsku i obrnuto. Kompenzacijama i prodajom useva pojedinih ratarskih kultura, stočari u Srbiji neretko hrane svoja grla. Ali kada se ta praksa pokaže neisplativom, ili čak i potpuno negativnom, neki stočari prave drugačije kalkulacije i sami zaokružuju ceo proces. Dobar primer jedne takve poljoprivredne prakse pronašli smo u selu Bački Brestovac nadomak Sombora. Nebojša Radić bavi se prvenstveno svinjarstvom, kojem je veoma uspešno dodao nasleđeno i unapređeno ratarstvo. Ceo proces proizvodnje tovljenika, on je tokom godina zaokružio na svom gazdinstvu.
Neodustajanje od porodične proizvodnje u Žitištu
Svaki stranac koji kroz Srbiju prođe, ostaje oduševljen njenim prirodnim lepotama. Investitori koji ulažu, i te kako imaju u šta i da ulažu, ali i da crpe. Poljoprivreda u Srbiji još živi, ali koliko zapravo, često se pitamo?
Uzgoj svinja u Bačkom Dobrom Polju
Da Vrbas sa okolinom ne odustaje od svoje nekadašnje prepoznatljivosti po kvalitetnom uzgoju svinja i svinjskim proizvodima, svedoči i primer Željka Radovanova. Ovaj proizvođač se još kao dete interesovati za gajenje svinja dok se njegov otac time bavio. Tokom godina njihova proizvodnja se usavršavala, broj svinja se povećavao, a kada je cena padala tada se i broj svinja smanjivao. Radovanovi su uvek pratili trendove sa jedinim ciljem, a to je opstanak na tržištu. Iako našeg današnjeg domaćina možda prepoznajete i po njegovoj priči o proizvodnji bara za ptice, danas se ipak osvrćemo na njegovu primarnu granu poljoprivrede – svinjarstvo,koju prati i još nešto.
Vrhunski rezultati u proizvodnji svinja sa DEKALB hibridima kukuruza
Vrhunski rezultati u proizvodnji svinja sa DEKALB hibridima kukuruza
Uzgoj i farma svinja u Banatskom Karlovcu
Priča o svinjarskoj proizvodnji našeg današnjeg domaćina, Aleksandra Kutlešića iz Banatskog Karlovca počela je pre osam godina kada je prilikom rasprodaje jedne svinjarske farme u Inđiji, uspeo da nabavi četiri suprasne nazimice praktično po ceni tovljenika.
Mladi poljoprivrednik iz Čalme
I dok većina mladih ljudi na selu gleda kako što pre da se domogne većih gradova U Srbiji i pronađe kakav – takav posao, najčešće veoma slabo plaćen, sa druge strane postoje i oni koji svoju budućnost vide isključivo na selu. Sreten Timotijević iz Čalme, po završetku fakulteta fizičke kulture u Novom Sadu, odlučio je da se vrati na svoje imanje i nastavi da radi posao koji je vodio njegov otac. Ovaj mladi čovek je veliki zaljubljenik u poljoprivredu i sa mnogo planova i ambicija teži da unapredi posao kojim su se bavile generacije pre njega.
Farma svinja u Čalmi
Žene koje se u Srbiji bave poljoprivredom prava su retkost. Stanija Rogulja se po mnogo čemu razlikuje od tipične žene na selu. Ona je mlada, preduzimljiva, majka dvoje dece i na sopstvenu inicijativu pre par godina počela je da gaji svinje, u malom sremačkom selu Čalma. U ovom trenutku u objektima, koji su pre par godina renovirani ima 80 svinja i, kako kaže, njen motiv da se bavi ovim poslom prevashodno je bio da postane svoj gazda i da ne zavisi ni od koga.
Farma svinja Napredak u Staroj Pazovi
Kompanija Delta agrar, organizovala je konferenciju za novinare, gde je iznela proizvodne rezultate koji su ostvareni na farmi svinja „Napredak“, u Staroj Pazovi, a koji su daleko iznad srpskog proseka. Ova farma ostvaruje poslovne rezultate koji su u rangu 10 najboljih farmi u Danskoj, zemlji lideru u oblasti svinjarstva, i gotovo duplo veće rezultate od proseka u Srbiji. Na farmi se godišnje utovi 38,000 tovljenika, utrošak hrane je daleko manji nego u tradicionalnoj proizvodnji, povećana je mesnatost tovljenika i dobije se krajnji proizvod visokog kvaliteta koji nema problema sa cenom niti plasmanom na tržištu. Povod za susret sa novinarima je ujedno i mali jubilej ove farme.
Mladi stočar iz Salaša Crnobarskog
Miloš Todorović iz mačvanskog sela salaš Crnobarski, jedan je od poljoprivrednika za primer. U ovom gazdinstvu žive 4 generacije koje složno vode imanje. Miloš godišnje utovi oko 1000 svinja, pored toga gaji ovce i krave, a bavi se i ratarstvom, i jedini je poljoprivrednik u selu koji ima svoje silose. Vredno radeći dugo godina imanje porodice Todorović, u ovom kraju, postalo je sinonim za uspeh i slogu.
Uzgoj svinja i proizvodnja bara za ptice
Da li ste se ikada zapitali kako izgleda proizvodnja bara za ptice? A da li bi ste se zapitali kako ta proizvodnja izgleda kada bi je radio jedan svinjar? Dozvolite nam da Vam predstavimo Željka Radovanova iz Vrbasa, uzgajivaća svinja koji proizvodi bar. Za početak, hteli bi smo da vam ispričamo priču o njegovoj svinjarskoj proizvodnji koja je počela još kada je naš domaćin bio dete: njegov otac je sa uspehom držao svinje i postepeno svoje znanje i umeće prenosio na svog sina. Tokom godina, proizvodnja se usavršavala, broj grla se uvećavao ali uvek sa skokom cene, a kako je cena padala tako se smanjivao i broj grla. Radovanovi su uvek pratili trendove sa jednim ciljem: opstanak na tržištu.
Aposlutni pobednik u svinjarstvu na Novosadskom sajmu 2016
Na ovogodišnjem 83. po redu Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu učestvovalo je preko 1.500 izlagača iz više od 60 zemalja čitavog sveta: od mehanizacije, preko sadnog materijala pa sve do stoke. Nama je ove godine posebnu pažnju privukao štand Delta Agrara na kojem smo mogli da se uverimo u kvalitet grla koja dolaze sa njihovih svinjarskih farmi.
Savremena farma, kao istraživački centar, Patent Co
Zajedničkim presecanjem crvene vrpce otvorena je novoizgrađena farma svinja u Crvenki koji se nalazi u sklopu Patentovog istraživačko-edukativnog centra. Ovaj projekat omogućiće dalje kontinuirano unapređenje kvaliteta Patent co proizvoda, razmenu znanja i prenošenje iskustava iz oblasti postavke i korišćenja moderne opreme – odnosno upravljanja savremenim farmama, a sve sa ciljem ostvarivanja visoke produktivnosti i ekonomične proizvodnje.
Uzgoj prasadi u Crepaji
U Crepaji, malom mestu u blizini Pančeva, nalazi se domaćinstvo Milorada Ilijevića. Iza metalne kapije, u takozvanom zadnjem dvorištu nalaze se prostorije sa 4 krmače, 4 nazimice i dvadesetak prasadi u tovu rase landras i jorkšir…
Farma svinja u selu Kruščica
Domaćin Dragoljub Lekić iz sela Kruščica u banatskoj opštini Bela Crkva je poljoprivrednik za primer kada je u pitanju poštovanje principa sledljivosti u poljoprivredi…
Uzgoj svinja u selu Bobovište
Subvencije Vlade Srbije za ovce, koze i goveda stižu na poljoprivredna gazdinstva što hrabri i stimuliše na veću proizvodnju. Uredbom su predviđene i subvencije za svinje, takođe sedam hiljada po grlu, ali tu ne ide sve po zamisli države, ali ni po očekivanjima odgajivača svinja…
Poljoprivredna proizvodnja posle poplava u Donjem Dobriću
Redovni gledaoci naše emisije sigurno se sećaju Milivoja Alimpića zvanog Baja iz Donjeg Dobrića kod Loznice koji se pre nekoliko godina vratio iz Švajcarske i svu uštedjevinu uložio u poljoprivredu. Posle 5 godina od povratka stvari su krenule na bolje ali poplavu koja je opustošila ovaj kraj niko nije mogao da predvidi. Na njegovu sreću vode iz Lešnice i Jadra nisu stigle do kuće i objekata za stoku ali do oranica jesu. Bez obzira na ogromnu štetu koja mu je pričinjena Baja kaže da bi pomoć u potpunosti trebalo usmeriti onim ljudima kojima su prvenstveno oštećene kuće…
Farma svinja u Čurugu
Mladi poljoprivrednik iz Čuruga Zoran Matić svinjarstvom se bavi desetak godina. Tu se prepoznao i zadovoljan je izborom, jer koliko god se pričalo o problemima koji prate tu oblast, profita ipak ima, kaže on…
Udruženje odgajivača svinja Tri praseta
Odgajivači svinja u selu Hum kod Niša neguju tradiciju u ovoj grani poljoprivrede. Nedavno su formirali udruženje pod bajkovitim nazivom ‘Tri praseta’, u kome je za sada tri člana, ali biće ih još, kaže predsednik Zvonko Živanović…
Farma svinja u selu Gornja Trnava
Svinjarstvo je veoma značajna poljoprivredna grana za Srbiju, pa i za poljoprivrednike u niškom kraju, nažalost oscilacije u ovoj proizvodnji su velike pa je ona često i neisplativa. Mnogi su, na sreću sačuvali obore sa željom da ih i prošire…
Gašenje farme svinja u Sremu
Tokom naših putovanja obišli smo mnoge uspešne stočarske proizvodnje kojima je predviđena svetla budućnost, pri tom razgovarajući sa domaćinima koji su voljni, orni i puni elana. Ali šta je sa drugom stranom medalje? Šta je sa proizvođačima koji su pokušali da naprave nešto ozbiljno, uložili mnogo sredstava, truda i vremena da bi na kraju ostali praktično na nuli, pitajući se da li su mogli da urade nešto drugačije kako bi izbegli takav rasplet priče? Jedan od njih je i naš današnji domaćin Branko Mrkšić iz Stare Pazove koji je pre deset godina imao samo jednu viziju: svinjarska proizvodnja sa stotinu krmača i obrt od 2.500 tovljenika na godišnjem nivou.
Sanja Magić – od proizvodnje mleka do uzgoja svinja
Prošlo je već godinu dana od kako smo prvi put posetili Sanju i njenog brata Dejana Magića iz Ljube i ispričali njihovu priču o specifičnoj porodičnoj situaciji i snalaženju u novonastalim uslovima; usponima i padovima ali i problemima sa kojima se suočavaju ovo dvoje mladih ljudi. U tom trenutku Sanja je imala pet krava na muži i proizvodnju mleka sa štalskim prosekom od oko 25 litara, ali ne i luksuz zvani slobodno vreme. Iako je još tada bilo nagoveštaja da će možda doći do preorjentacije ove stočarske proizvonje sa mleka na tov, moramo priznati da zaista nismo očekivali ono što smo tokom naše ponovne posete zatekli…
Farma krava i uzgoj svinja u selu Glušci
Zašto se sve više poljoprivrednih proizvođača odlučuje na svaštarenje? Šta se desilo sa vremenima kada se domaćin bavio samo jednom granom stočarstva i obezbeđivao dovoljno ne samo za pristojan život, već i za ulaganja u dalju proizvodnju? Ako pitate Slobodana Brkića iz mesta Glušci u opštini Bogatić koji se bavi govedarstvom i svinjarstvom, nesigurno tržište i nestabilnost cena uzrokovali su da se mnogi stočari opredele za više opcija ne bi li sebi osigurali stalan prihod…
Uzgoj i farma svinja u Staparu
Svinjarska proizvodnja Nenada Radina iz Stapara u opštini Sombor važi za jednu od najozbiljinijih u zapadno-bačkom okrugu. Naš domaćin u svom zapatu trenutno ima 15 krmača i desetak nazimica u čistoj rasi i postiže više nego zadovoljavajuće rezultate. A kako bi osigurao stabilnost svoje proizvodnje, odlučio se za rasu veliki Jorkšir…
Unapređenje stočarstva uz pomoć povoljnih kredita, Opportunity banka
Dragica Ribić iz Zasavice 1 kod Sremske Mitrovice bavi se svinjarstvom i ovčarstvom. Kako su joj i muž i sinovi zaposleni, ona dobar deo poslova odradi sama, ali opet na godišnjem nivou uspe da preda oko 200 tovljenika. Na žalost, mukotrpan rad ne podrazumeva uvek i visok profit. Ovo pravilo posebno važi u svinjarstvu, čija se isplativost u poslednje vreme sve češće dovodi u pitanje.
Farma svinja u selu Veliki Popovac
Priča o stočarskoj proizvodnji Gorana Markovića iz Velikog Popovca u blizini Petrovca, počela je pre petnest godina kupovinom dve nazimice. Tokom godina one su prerasle u dve prasne krmače, što je bio odličan osnov da naš domaćin proširi proizvodnju – prvo na deset, nakon toga na dvadeset grla, da bi danas taj broj bio dupliran…
Uslužan tov svinja u selu Bešenovo
Dozvolite nam da Vam predstavimo Aleksandra Lazića iz Bešenova kod Sremske Mitrovice, čoveka koji je apsolvirao ali nikada diplomirao ratarstvo na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu i stočara koji je odabrao lakši put ka ostvarivanju dobiti, odučivši se za manji ali sigurniji profit. No, o stočarskoj proizvodnji ćemo nešto kasnije, jer smo pre svega hteli da saznamo kakve je rezultate postigao na svojim parcelama…
Uzgoj i farma svinja u Kelebiji
Napustivši povrtarstvo i tov bikova, porodica Marton iz Kelebije počela je tridesetogodišnju tradiciju proizvodnje tovljenika i svinjskog mesa. Danas na njenom čelu sedi Marton Arpad, agronom, svinjar i otac dvoje dece, koji uz pomoć svoje supruge Valentine održava ovu svinjarsku farmu onakvom kakva je oduvek bila – uspešnom!
Farma svinja iz sela Dublje
Selo Dublje u Mačvi oduvek je bilo poznato po dobrim stočarima, a naročito kada je svinjarstvo u pitanju. Tradiciju nastavljaju mlade generacije poput Mirka Đukića, tridesetogodišnjaka koji na svojoj mini farmi godišnje izbaci oko 200 tovljenika i proda stotinak prasadi. Novi objekat koji je podigao lane jasno govori da mladi domaćin ima ozbiljne ambicije da poveća proizvodnju za barem 100 tovljenika…
Uzgoj svinja i proizvodnja mleka u selu Dublje
Porodicu Vujić iz mačvanskog sela Dublje prošle zime zadesila je velika nesreća kada im je u požaru stradalo sve ono što su generacijama stvarali. Vredni i uporni, kakvi jesu, za samo 3 meseca izgradili su nove objekte i nastavili sa proizvodnjom. Objekti su ponovo puni, a zajedno sa savetodavcima iz šabačke poljoprivredne stanice planiraju na koji način će najlakše povećati proizvodnju.
Farma svinja porodice Simić u selu Dublje
Sa proizvodnjom od 2.000 tovljenika godišnje Dejan Simić iz mačvanskog sela Dublje jedan je od većih proizvođača u tom selu, pa i šire. Od kako je pre nekoliko godina odlučio da skupo plati jednog nerasta u Danskoj prosek broja prasadi se sa 10 popeo se na 13 pa je naš domaćin prinuđen da zida nov objekat. Slatke muke, reklo bi se, do kojih je došao zahvaljujući neprikosnovenoj danskoj genetici…
Uzgoj svinja i krava muzara u Bačkoj Topoli
Rejon oko Bačke Topole tipičan je ratarsko-stočarski što se može pripisati tradiciji, ali obzirom na kvalitet zemlje je i najrealnije poslovanje. Tako već četiri generacije radi porodica Paulšek na svom salašu koji se nalazi nedaleko od grada. Na 100 hektara proizvode: kukuruz, ječam, pšenicu i lucerku, jer imaju krave i bave se tovom svinja i junadi. Lane su odoleli velikom iskušenju i dokupili hranu ne želeći da smanje stočni fond što se pokazalo dobrim potezom, jer je ove godine sve došlo na svoje. Pet otkosa lucerke i 6,5 tona kukuruza po hektaru u proseku u sušnoj godini više su nego zadovoljavajući prinosi, kaže mladi domaćin Đerđ Palušek. Osim dobrih prinosa velika je stvar što je i kvalitet hraniva na visokom nivou, naročito silaže…
Uzgoj ovaca i svinja u selu Vašica
Na gazdinstvu Milana Markovića iz sela Vašica kod Šida oduvek je bilo ovaca. Međutim, stado nikada nije bilo umatičeno, pa je došlo vreme da se poštuju pravila i da se krene u profesionalniju proizvodnju. Naš domaćin je prodao 130 grla i nedavno kupio 26 umatičenih plus jednog ovna. Odlučio se za il de fransa…
Uzgoj i prerada proizvoda od mangulica
Na obroncima planine Jelice, nedaleko od Čačka u zaseoku Dolovi kod Ježevice, već 10 godina jedan mladi poljoprivrednik drži mangulice na način kako se to radilo pre 150 godina. U apsolutno netaknutoj prirodi, na 600 metara nadmorske visine, Slavko Vućičević je uspeo da žicom ogradi površinu od 30 hektara šuma i livada i tako mangulicama obezbedi sve uslove za organski uzgoj što je prvi uslov za dobijanje kvalitetnog mesa po kojoj je ova rasa nadaleko čuvena.
Uzgoj koka nosilja i proizvodnja aronije u selu Vojka
Poljoprivrednici u Srbiji još uvek su prinuđeni da svaštare u proizvodnji jer je to jedini način da se opstane u vremenima kakva vladaju na ovim prostorima. Jednog takvog poljoprivrednika, Radomira Radojčića, posetili smo u sremskom selu Vojka. On obrađuje 30 ha zemlje, drži 3000 koka nosilja, ima 2000 sadnica aronije, a zajedno sa ocem bavi se i stočarstvom…
Poljoprivredna proizvodnja gazdinstva Dikić iz Neština
U plejadi mladih a uspešnih poljoprivrednika, u malom sremskom selu Neštin, posebno mesto zauzima Živko Dikić. Ovaj 35-ogodišnjak ratari, drži ovce, krave, otkupljuje mleko, bavi se voćarstvom i vinogradarstvom, tovi svinje i junad. Svaštar u pravom smislu te reči…
Svaštarska proizvodnja u Starom Žedniku
Gazdinstvo Radnić iz Starog Žednika intezivnom poljoprivrednom proizvodnjom se bavi od 1980-e godine. Obrađuju preko 400 jutara zemlje, bave se stočarstvom i voćarstvom. Od ratarskih kultura zastupljeni su: kukuruz, suncokret, pšenica i ozimi pivarski ječam. Nekada su sejali i soju ali prinosi nisu bili zadovoljavajući. Ove godine imali su i uljanu repicu koju su morali da preseju pa je neplanski površina pod kukuruzom ove godine veća od planirane…
Proizvodnja krušaka i tov junadi u Bogatiću
U Bogatiću kod Šapca većina meštana bavi se ratarstvom i stočarstvom, a neznatan je broj onih koji se odlučuju za voćarstvo. Međutim, loša situacija kada je u pitanju tov svinja i junadi, naterala je Branislava Dukića da se okrene voćarskoj proizvodnji, iako se time nikada nije bavio. On je pre dve godine na jednom hektaru zasadio kruške, a najzastupljenija je viljamovka…
Proizvodnja jabuka, bostana i uzgoj svinja, STAR projekat 09
U selu Kruščica u belocrkvanskoj opštini od uvek se proizvodi voće visokog kvaliteta. Kada je početkom 90-ih godina ostao bez posla u struci, Jozef Irović je proveo neko vreme u Nemačkoj, a zarađenim novcem zasadio jabuke. Bilo je, kaže, jako teško u samom početku. Nisu se mogli dobiti hemijski preparati na odloženo plaćanje, tržište je bilo izuzetno nestabilno, a ni prinosima se nije mogao pohvaliti. Danas Jozef ima 2.5 hektara pod jabukama i hektar i po šljiva…
Voćarska i stočarska proizvodnja u selu Štitar
Borisav Petrović iz Štitara poput većine proizvođača u Srbiji svaštari, ali je jedan od retkih u tom kraju koji se bavi i voćarstvom. Na nešto više od jednog hektara ima zasađene jabuke i to uglavnom ajdared, granny smith, melrose i zlatni delišes…
Farma svinja i koka nosilja u Suseku
Posle višegodišnjeg nezadovoljstva srpski svinjari dočekali su konačno priliku da profitiraju. Na tržištu je ovog proleća zavladao deficit prasadi pa je cena po kilogramu dostizala i 300 dinara. U odnosu na prošlu godinu kada su se prasici davali i na veresiju samo da odu sa farmi, ove godine situacija je potpuno drugačija. Milan Šodić iz Suseka kaže da se sad kupci pišu i čekaju. On je od 1.000 prasića, kolika mu je godišnja proizvodnja, prodao 800 komada. Zadovoljan je Milan, ne toliko zbog profita koliko zbog istrajnosti koju je imao u teškim godinama kakve su bile ove iza nas…
Proizvodnja Berkšir svinja u Pančevu
Ne dobijaju novinari često priliku da ispričaju priču o proizvođaču za koga bi se moglo reći da je pravi banatski paor. Igrom slučaja, nama se ukazala šansa da posetimo salaš Đorđeta Čizmaša iz Pančeva, koji za sebe kaže da je kompletan poljoprivrednik: radi oko 150 lanaca zemlje, drži dvadesetak krava na muži, preko 200 cigaja u čistoj rasi i nešto svinja. Povrh svega ima osam lipicanera koje rado preže u fijaker…
Uzgoj i farma svinja u selu Donji Ljubeš
Kada je početkom godine otkup tovljenika zapao u ćorsokak, vlada Srbije je reagovala u poslednjem, ali i pravom trenutku i odobrila Direkciji za robne rezerve da otkupi 10 000 svinja od registrovanih poljoprivrednih gazdinstava…
Smanjenje amonijaka i štetnih gasova u svinjarstvu, Micropan Normal
Jedan od važnih aspekata svake uspešne svinjarske proizvodnje je ambijent: veliki broj životinja i gustina naseljenosti utiču na mikroklimat. Prisustvo biogenih amina, amonijaka, prašine, nečistoće i mikoroorganizama mogu izazvati ne samo zdravstvene probleme grla, već i probleme sa manipulacijom stajnjaka i oseke. Da bi se ovi i slični problemi rešili bez mnogo truda, tu su preparat Mikropan normal i Solucione italijanske kompanije Euroviks…
Farma svinja u selu Klenje
Nakon završetka fakulteta i zbog činjenice da nije mogao da pronađe posao, Zoran Stanojčić iz Klenja se odlučio na povratak u svoje rodno mesto, gde je od svog oca nasledio šarenoliku poljoprivrednu proizvodnju koja je uključivala ovce, goveda i svinje. Kako je vreme prolazilo, shvatio je da se mora fokusirati na jednu stvar, zbog čega se 2003. godine odlučio na tov svinja, koji do današnjeg dana vodi sa uspehom. Ima zaokružen proces koji uključuje osamdesetak krmača, sa tovljenikom kao finalnim proizvodom…
Uzgoj svinja u opštini Aleksinac
Poseta najvećem uzgajivaču svinja u opštini Aleksinac, gazdinsto porodice Žigić iz sela Subotinac. Pre tridesetak godina ušli su u svet stočarstva tako što su tovili bikove, a onda, posle jednog neprijatnog iskustva, prešli su da tove svinje.Svinjarstvo jeste nezahvalno, zbog neizvesnosti koje nosi svake godine, kaže naš domaćin, pa je istrajnost zapravo jedini recept za održivost.
Uzgoj svinja i ovaca u selu Adorjan
Porodica Boršoš iz Adorjana već 17 godina bavi se otkupom stoke i žitarica. Dobro su poznati na tim tržištima i dobro upoznati sa trenutnim stanjem. A stanje je takvo da konačno ide na ruku i svinjarima. Otkupna cena koja je početkom jula bila 200 dinara, i 210 za svinje sa mini farmi, više je nego dobra, kaže Čaba Boršoš koji trenutno ima preko 500 komada svojih tovljenika.
Farma svinja u selu Adorjan
Selo Adorjan nalazi se u opštini Kanjiža u Severnobanatskom okrugu. Malo ko zna da je ovo jedno od najstarijih naselja čitave Bačke koje se u pisanim dokumentima pominje još krajem 12. veka. Stanovnici Adorjana bave se uglavnom ratarstvom i povrtarstvom, dok je adorjanski duvan nadaleko čuven. Adorjan ima i uspešne stočare, među kojima je i Jožef Sabo, četrdesetsedmogodišnjak koji se intezivno bavi poljoprivredom tek 6 godina. Svinje su i ranije držali na ovom gazdinstvu, ali nikada po 300 tovljenika u turnusu i 40 krmača…
Uzgoj svinja u selu Petrovac kod Kragujevca
Bojan Kostić iz Petrovca kod Kragujevca sa članovima svoje porodice, nepunih četrnaest godina, bavi se svinjarstvom. Kako je po struci veterinarski tehničar uspeo je da svoje znanje i iskustvo pretoči u proizvodnju na svojoj farmi na kojoj uvek ima 15-ak krmača i dva nerasta…
Uzgoj svinja i tov bikova u Gornjem Dobriću
Selo Donji Dobrić je naseljeno mesto grada Loznice i pripada Mačvanskom okrugu. U naselju ima nešto više od 400 domaćinstava koja isključivo žive od poljoprivrede. Među njima je i Milivoj Alimpić, četrdesetjednogodišnji proizvođač koji se bitno razlikuje od drugih. Baja, kako ga zovu u ovom kraju, proveo je 12 godina u Švajcarskoj gde je radio na jednoj farmi svinja koja je u turnusu imala 36.000 tovljenika. Veliko iskustvo u svinjarstvu i ušteđeni novac doneo je u rodni Donji Dobrić kako bi započeo stočarsku proizvodnju. Kupio je kompletnu polovnu mehanizaciju u Švajcarskoj u vrednosti 36.000 evra, potom i 6 hektara zemlje, ali ideja nije u potpunosti realizovana ni posle 4 godine, od kako se vratio iz pečalbe…
Farma krava i uzgoj svinja u Krnješevcima
Sremsko selo Krnješevci pripada opštini Stara Pazova i poznato je po tome što ima najviše pašnjaka u Srbiji koji se prostiru na više od 100 hektara. Samim tim stočarstvo čini glavnu delatnost od koje se ne odustaje uprkos brojnim problemima s’ kojima se srpski stočari suočavaju u poslednje vreme. Početkom novembra, kada smo posetili ovo selo, počela je bitka tamošnjih stočara sa opštinskom administracijom da se pašnjaci ne izdaju u zakup i ne pretvore u oranice…
Svaštarska poljoprivredna proizvodnja u Azanji
Kao i većina poljoprivrednika u Srbiji i Borivoje Pantić iz Azanje primoran je da svaštari u poljoprivrednoj proizvodnji: ‘Jedino na takav način se može doći do nekog profita’ – dodaje ovaj 43-ogodišnjak. On ratari na 15 hektara, ima tri muzne krave, drži svinje i ovce, a jedan je od retkih stočara koji ne odustaje od tova junadi…
Uzgoj svinja i krava u selu Gola Glava
Selo Gola Glava nalazi se 20ak kilometara od Valjeva i poznato je po vrsnim voćarima. Tradicionalno se gaji šljiva, a u poslednje vreme sadi se i dunja. Ranije je bilo i kupine i maline, ali danas sve manje. Branko Đuričić oduvek svaštari u poljoprivredi, ali je pre 10 godina zbog bolesti voćnog zasada morao da povadi malinu. Ostalo mu je nešto šljive, ali je stočarstvo dominantno u njegovom poslovanju…
Farma priplodnih svinja u Đurđinu
Na severu Bačke, u selu Đurđin, tačnije van sela, na salašu starom skoro 300 godina, živi Ivan Dulić sa svojom porodicom. On je sedma generacija Dulića nastanjenom na ovom salašu. Ivan zajedno sa svojom suprugom Mirjanom obrađuje 190 hektara zemlje, a primarna im je proizvodnja svinjskog mesa. U moderno opremljenim objektima sagrađenim po svim standardima EU trenutno imaju 96 krmača od kojih se 72 prase, a ostale su u pripremi…
Od ideje do realizacije u poljoprivrednoj proizvodnji
Uzgoj i tov sinja na farmi Ivana Dulića iz sela Đurđina kod Subotice deo su porodične tradicije koja traje već punih sedam generacija. Ova moderna farma sagrađena i opremljena po svim standardima EU, danas nosi naziv ‘Nukleus’ i osim tovom svinja veoma uspešno se bavi i proizvodnjom priplodnog materijala, nazimica i nerasta za brojne partnere iz inostranstva…
Farma i uzgoj svinja u Mošorinu
Porodica Bačkalić iz Mošorina ima dugu tradiciju u poljoprivrednoj proizvodnji. Danas braća Čeda i Radovan sa svojim porodicama ratare na 70 jutara zemlje, bave se povrtarstvom, a do pre dve godine bavili su se i mlečnim govedarstvom. Kada je proizvodnja mleka prestala da donosi profit, Bačkalići su se okrenuli svinjarstvu…
Dan polja Delta Agrara na imanju Napredak, Stara Pazova
Na poljima imanja Napredak iz Stare Pazove Delta Agrar održao je druženje sa svojim kooperantima koji su imali prilike da vide kako napreduju ratarske kulture sa raznim varijantama herbicidnih ogleda kao i da posete farmu svinja…
Kongres o sprečavanju klasične kuge svinja
U Srbiji se uzgojem svinja bavi oko 120 000 gazdinstava. Neki amaterski za sopstvene potrebe, drugi profesionalno u komercijalne svrhe. I jedne i druge zanima kada će Srbija prestati sa vakcinacijom protiv klasične kuge svinja…
Projekat sprečavanja klasične kuge svinja u Srbiji
Početak kampanje za primenu bio-sigurnosnih mera na farmama i domaćinstvima koja se bave uzgojem svinja istorijski je trenutak u Srbiji, kažu u upravi za veterinu Ministarstva poljoprivrede…
Farma svinja i ratarska proizvodnja u selu Kurjače
Poljoprivredno gazdinstvo porodice Tomić iz sela Kurjače kod Velikog Gradišta ozbiljnom proizvodnjom bavi se nešto manje od deset godina. Iako bez velikog iskustva 35-godišnji Dalibor zadovoljan je prinosima koje ostvaruje na 30 hektara oranica…
Kako ukinuti vakcinaciju za klasičnu kugu svinja
Klasična kuga svinja, davno prevaziđena opasnost za većinu zemalja EU, u Srbiji i dalje predstavlja zaraznu bolest koja ostavlja posledice na mnogim farmama širom zemlje. Zato je naša Srbija jedna od retkih koja još uvek vakciniše svinje protiv kuge i koja zbog toga ne može da izvozi svinjsko mese u zemlje EU…
Proizvodnja svinja u Hrvatskoj
Mnogi proizvođači svinja u Srbiji smatraju da se kriza u toj oblasti najviše odrazila upravo u našoj zemlji. Kako stvari stoje radi se o regionalnom problemu jer puno sličnih problema imaju i svinjari u Hrvatskoj. Uvoznički lobiji i nestabilno tržište zajedničke su muke. Stočni fond se takođe smanjio i kod nas i kod komšija i pored bitne činjenice da su podsticajne mere kod njih bile daleko veće…
Uzgoj autohtonih rasa svinja u selu Dudovica
Selo Dudovica pripada opštini Lazarevac, odnosno gradu Beogradu, mada je najbliži Ljigu koji je od sela udaljen desetak kilometara. Selo je postalo poznato po tome što se 12 entuzijasta i ljubitelja autohtonih rasa svinja udružilo i osnovalo udruženje Eko selo Dudovica. Namera im je da prošire proizvodnju starih rasa svinja u Srbiji. Jedan od njih je i Radojko Mladenović koji na svom imanju ima magulicu, moravku i resavku. Počeo je pre 7 godina, kako kaže iz zdravstvenih razloga. Kada se uverio u kvalitet mesa od mangulice rešio je da proširi stado i ozbiljnije se posveti njihovom uzgoju. Reč je o ekstenzivnom načinu držanja. Svinje su konstantno puštene da se slobodno kreću po imanju, a kod Mladenovića uslovi su idealni, jer je u blizini hrastova šuma i potok…
Farma svinja Babić iz Kuzmina
Porodica Babić iz Kuzmina uspešno se bavi uzgojem svinja i pored svih nedaća sa kojima se svinjari u Srbiji suočavaju u poslednjoj deceniji. Sa 30 krmača zatvorili su ciklus proizvodnje, a s obzirom na to da se radi veštačko osemenjavanje na farmi maksimalno su smanjili i rizik od zdravstvenih problema. Na njihovu farmu ništa ne ulazi već samo izlazi, kaže Vladan koji je po profesiji doktor veterine. U svojim zapatima drže do 40 odsto krmača u čistoj rasi iz kojih ponovo dobijaju ili čistu rasu ili F1 generaciju…
Uzgoj autohtonih svinja u selu Babajić
Menjanjem trendova u modernom svinjarstvu neke od starih rasa kao što su to šiška i šumadinka potpuno su nestale. Danas u Srbiji postoje samo tri autohtone rase: mangulica, moravka i resavka. Ni njihov broj nije na zavidnom nivou pa im je s razlogom status „ugroženo održiv“. Održiv je zahvaljujući entuzijastima kao što je to i porodica Marković iz sela Babajić kod Ljiga. Počeli su pre nekoliko godina sa jednom mangulicom, a danas imaju 70-ak komada sve tri pomalo zaboravljene rase. One se kod Markovića slobodno kreću na površini od nekoliko hektara. To su za njih idealni uslovi, jer su slične divljoj svinji. Veoma su izdržljive, otporne na bolesti i stres, a napolju su čak i zimi…
Uzgoj svinja u Sremu
Da se proizvodnja svinja u Sremu i dalje nalazi u ozbiljnom problemu pokazuje podatak da je ove godine stočni fond u odnosu na prošlu manji za 30 odsto. Zbog poznate situacije na tržištu, Milenka Perića, veterinara i suvlasnika farme svinja iz Sremske Mitrovice ne čudi takav podatak. Ono što njega više brine su devastirani i obespravljeni poljoprivrednici, i mala verovatnoća da će se ikad više obnoviti urušeni sistem…
Farma svinja porodice Vlaović iz sela Laćarak
Nekoliko generacija unazad Vlaovići iz sremskog sela Laćarak uspešno se bave uzgojem svinja. Nekada je ovaj deo Srema bio nadaleko poznat po svinjarima ali je iz dobro znanih razloga stočni broj značajno smanjen pa je danas u Laćarku od 16.000 stanovnika tek petnaestak domaćina koji se bave uzgojom ili klasičnim tovom…
Udruženje Eko selo Dudovica, autohtone rase svinja
Autohtone rase svinja sve više dobijaju na značaju, kako u Evropi tako i kod nas. Osim očuvanja tih rasa, važna stavka u ovoj delatnosti jeste i proizvodnja tradicionalne hrane od njihovog mesa. Autohtone rase u Srbiji su, već svima poznata, mangulica, ali i manje poznate moravka i resavka. Momčilo Aćimović i još nekoliko entuzijasta oformili su udruženje u selu Dudovica i ozbiljno se posvetili očuvanju autohtonih rasa svinja. U rodnom selu Moravci na porodičnom imanju Momčilo gaji sve tri rase. Prvu mangulicu nabavio je pre sedam godina, a kasnije se zainteresovao i za moravku…
Uzgoj svinja Cinta Sense i proizvodnja šafrana u Italiji
Tokom putovanja koje je organizovala ProCredit banka, poljoprivredni proizvođači su u Toskani imali priliku da posete i jednu porodičnu farmu, na kojoj se uzgajaju svinje i konji, a proizvode i med, ulje i šafran. Ipak, u ovoj paleti poljoprivredne proizvodnje, primaran je tov svinja. Reč je o rasi činta seneze. Cinta sienese je autohtona rasa koja je pedesetih – šezdesetih godina zamenjena drugim rasama i skoro je nestala. U sedamdesetim godinama Toskana je pokrenula projekat zaštite te autohtone rase, jer su došli na istorijski minimum – 9 krmača i 2 nerasta. Danas, u Toskani ima više od 5.000 grla registriranih autohtonih svinja. Cinta sienesa je povoljna rasa za uzgoj na otvorenim pašnjacima jer za razliku od belih svinja ne rije tlo. Porodica Bretoni proizvede oko 600 svinja godišnje, međutim, potražnja je četiri puta veća od ponude. U Italiji postoji Pravilnik kada je u pitanju držanje svinja, a porodica Bretoni ga se strogo pridržava.
Uzgoj autohtonih rasa svinja u Selu Dudovica
U 19. veku svinja je predstavljala jedan od osnovnih izvoznih proizvoda Srbije, a nastanak magulice se vezuje upravo za taj period. Zabeleženo je da je knez Miloš poklonio mađarskom grofu Jožefu Arčđuku određeni broj svinja rase šumadinka. Ova svinja je ukrštana na imanju Kiš Jeno sa rasama kao što su bakonji i salantor što je dovelo do formiranja posebne rase svinja pod nazivom mangulica. Osim nje, u Srbiji postoje još dve rase koje se smatraju autohtonim, to su resavka I moravka. Sve tri rase su dugo vremena bile zapostavljene, a pretilo im je I potpuno istrebljenje. Međutim, zahvaljujući ljubiteljima autohtonih rasa svinja, one opstaju. Osim u Zasavici, selu koje je poznato po uzgajanju mangulice, autohtone rase se uzgajaju na još nekoliko mesta. Mi smo posetili selo Dudovicu i tamo upoznali Milisava Gajića, jednog od članova udruženja Eko selo Dudovica. On uzgaja sve tri autohtone rase, a možda je i jedini koji ima umatičena grla resavke…
Farma svinja u selu Kozjak
Kada je ostao bez posla, Zoran Simić iz sela Kozjak kod Loznice se posvetio svinjarstvu. Učio, eksperimentisao, čitao literaturu ne bi li usavršio znanje iz te oblasti. Proizvodio je oko 300 prasadi godišnje i oko 60 tovljenika. Kramače su u proseku prasile oko 10 prasadi, a razvoju svinjarstva u ovom kraju doprinelo je i to što u selu postoji klanična industrija koja je redovno otkupljivala prasad po maksimalnim cenama, kaže naš domaćin. Međutim, prošla godina nije bila plodonosna za loznički kraj. Danak su uzele poplave, te su štete u ratasrkoj proizvodnji bile stopostotne. Usled nedostatka hrane, Zoran je bio prinuđen da proda krmače, pa ih sad ima samo dve, čisto da ne ugasi proizvodnju…
Farma svinja i junadi u selu Jagnjilo
U mladenovačkoj Opštini poljoprivrednici tradicionalno kombinuju ratarsku sa stočarskom proizvodnjom. Dominira mlečno govedarstvo ali smo u selu Jagnjilo upoznali Dejana Mićića koji se opredelio za uzgoj svinja…
Farma svinja u selu Kurjače
Selo Kurjače nalazi se u Braničevskom okrugu, a pripada opštini Veliko Gradište. Većina meštana se bavi poljoprivredom, a najzastupljenije je ratarstvo. Kurjače je selo sa najvećim atarom u tom okrugu, i skoro da nema neobrađene zemlje. Jedan od meštana, Dalibor Tomić, se takođe posvetio poljoprivredi, tačnije stočarstvu. On obrađuje i 30-ak hektara zemlje, međutim, iako bi želeo da proširi obradive površine, veliko interesovanje meštana za zemlju, mu to ne dozvoljava…
Svaštarenje u poljoprivrednoj proizvodnji u Badovincima
Dragan Paunić iz sela Badovinci kod Šapca, ceo svoj život svaštari u poljoprivredi. Od ratarstva, preko stočarstva pa sve do povrtarstva, kaže jedino tako može da opstane. Pod povrćem ima oko 4,5 hektara, veći deo je na otvorenom, a manji pod plastenicima. Redovno seje rani kupus i to pod agrilom, a ove godine je imao 25 hiljada komada. Međutim, ovogodišnja zarada nije pokrila ni osnovna ulaganja…
Dezbarijere, zaštita od svinjske kuge
Iako je u svim Evropskim zemljama zabranjena vakcinacija svinja protiv svinjske kuge, u Srbiji je ona i dalje obavezna i predstavlja osnov za suzbijanje ove opasne bolesti. 2005. i 2006. godina pamte se kao godine kada je ova bolest kulminirala i kada je bilo nekoliko stotina žarišta godišnje. Kako bi se sprečilo pojavljivanje i širenje svinjske kuge, potrebno je preduzeti niz veoma značajnih mera, jer se virus veoma lako i brzo širi, odnosno prenosi sa jedne na drugu lokaciju…
Proizvodnja mleka i uzgoj svinja, STAR 20
Banatsko Aranđelovo, selo na tromeđi Srbije, Rumunije i Mađarske ne razlikuje se mnogo od drugih srpskih sela. Mladi masovno odlaze, pa poljoprivredom, kao dominatnom granom privrede u ovom delu zemlje uskoro neće imati ko da se bavi. Gazdinstvo Mikić nema takvih problema. Tihomir ima 24 godine i čvrsto je rešen da ostane na zemlji. Od malena je u poljoprivredi pa se dobro seća kako su pre 12 godina počeli da se bave govedarstvom…
Uzgoj svinja i Farma krava, STAR projekat 16
Godinama unazad svinjarstvo u Srbiji ne donosi profit poljoprivrednicima. Ne postoji jasna strategija, cene inputa variraju, nema organizovanog otkupa pa ne čudi što poljoprivrednici odustaju od te grane stočarstva. U sremskom selu Putinci trenutno se samo tri poljoprivredna proizvođača bave svinjarstvom, a kako kaže agroekonomista iz Rume, Uglješa Trkulja neće biti iznenađenje ako uskoro i oni odustanu…
Da li je opravdano nezadovoljstvo cenama ratarskih kultura
Nedeljko Radulović iz Rume ceo svoj život bavi se poljoprivredom koja predstavlja osnovni izvor prihoda njegovoj porodici. Obrađuje 94 hektara zemlje, a njegovu setvenu strukturu svake godine čine kukuruz, soja i pšenica. Ovo je bila dobra godina za ratare jer su cene ratarskih kultura znatno veće nego lane, međutim činjenica je da su se povećale i cene inputa proizvodnje pa poljoprivrednici još uvek nisu zadovoljni…
Farma svinja u selu Kelebija
Arpad Marton je pre pet godina nastavio decenijsku porodičnu tradiciju, a to je uzgoj svinja. Na svom imanju podigli su savremene objekte, a trenutno imaju 80 krmača. Uprkos lošoj situaciji koja je na odustajanje od proizvodnje naterala mnoge svinjare, Arpad želi da se još intenzivnije tome posveti. Kaže da je samo dugogodišnje iskustvo omogućilo porodici da preživi krizno vreme…
Poseta farmi svinja u Italiji
Jedan od većih uzgajivača svinja u Italiji je Fabricio Napudano, kojeg su posetili poljoprivrednici iz Srbije u okviru ProAgro Lider putovanja. Na ovoj farmi ima 1 200 krmača italijanske genetike kosagri. Na godišnjem nivou one daju 27 prasadi, a Fabricio ističe način ishrane koji je podeljen na tri nivoa…
Proizvodnja Italijanske šunke San Daniele
Na putovanju ProAgro Lideri posetili smo italijansku regiju San Daniele, tačnije kompaniju koja se bavi proizvodnjom šunke. Da bi šunka nosila ime San Daniele ona mora biti proizvedena na teritoriji te regije. Kako su nam rekli naši domaćini, razlog je posebna mikroklima i vetrovi koji su karakteristični za tu regiju. Takođe su bitna i pravila vezana za samu proizvodnju svinja…
Mogućnosti i potrebe proizvodnje svinja u Srbiji
Sve češće čujemo kako je proizvodnja svinjskog mesa jedan od jačih potencijala naše zemlje. Stručnjaci kažu da Srbija može da proizvede oko 14 miliona svinja godišnje, a proizvede se svega 4 miliona. Veća proizvodnja otvorila bi i oko 160 hiljada novih radnih mesta, rečeno je na skupu koji je organizovalo društvo agrarnih novinara u Novom Sadu…
Farma svinja u Staparu
Iz Sombora i okoline, nekada je na tržište odlazilo i po 50 000 tovljenika godišnje. Zlatno doba svinjarstva odavno je prošlo, pa se danas u ovom delu Vojvodine tom granom stočarstva bavi samo nekolicina. Borislav Tomić iz Stapara kaže da za 25 godina bavljenja svinjarstvom nije iskusio ništa lepo, ali njegovo opredeljenje je dokaz da je ljubav jača od svega…
Farma svinja u Bogatiću
Siniša Berić, poljoprivredni proizvođač iz Bogatića, na svom gazdinstvu se bavi ratarstvom i stočarstvom. Na jednom gazdinstvu žive on i njegov brat sa svojim porodicama, a obrađuju 22 hektara zemlje… Prilog iz 346. izdanja emisije U našem ataru
Udruženje proizvođača svinja Moravka
U selu Miloševac nalazi se udruženje uzgajivača svinja ‘Moravka’. Osnovano je pre 5 godina i trenutno ima 17 članova… Prilog iz 342. izdanja emisije U našem ataru
Farma tovnih svinja u Batovcu
Meštani sela Batovac 15 kilometara udaljenog od Požarevca računicu za sigurnu egzistenciju i mogućnost napredovanja pronašli su u bavljenju stočarstvom i ratarstvom. Dragiša Mihajlović je odabrao svinjarstvo…Prilog iz 340. izdanja emisije U našem ataru
Farma tovnih junadi i svinja u Dobriću
Prilog iz 338. izdanja emisije U našem ataru. Jedan lep primer kvalitetne i napredne stočarske i ratarske proizvodnje u Dobriću, u Šabačkom kraju.
Farma svinja i brojlera porodice Gošnjić iz Ljiga
Miroslav Gošnjić iz Liplja kod Ljiga za emisiju U našem ataru govori o sopstvenoj svinjarskoj i živinarskoj proizvodnji.
Moderna farma svinja u Zasavici
Prilog iz 336. izdanja emisije U našem ataru. Pogledajte savremen pristup organizaciji svinjarske proizvodnje na primeru Milovana Ivankovića iz Zasavice.
Raznovrsna poljoprivredna proizvodnja u selu Landol
Prilog iz 333. izdanja emisije U našem ataru
Proizvodnja priplodnih svinja u Melencima
Prilog iz 326. izdanja emisije U našem ataru
Poseta farmi svinja u Italiji
Prilog iz 313. izdanja emisije U našem ataru
Grejanje farme svinja na biomasu
Prilog iz 305. izdanja emisije U našem ataru
Uzgoj svinja
Prilog iz 285. izdanja emisije U našem ataru
Osemenjavanje u svinjarstvu
Prilog iz 281. izdanja emisije U našem ataru
Profit u svinjarstvu
Prilog iz 278. izdanja emisije U našem ataru
Svaštarska poljoprivredna proizvodnja u selu Uzveće
Statistika pokazuje da i Mačva, poput drugih regiona u Srbiji, beleži pad nataliteta. Na prvi pogled ne čini se tako, jer u selima od Šapca do Bogatića gotovo da nema zapuštenog imanja, vide se i nove kuće, mehanizacija, automobili, a okućnice su gotovo svima besprekorno sređene. Industrije nema u ovom kraju odavno pa se lokalno stanovništvo isključivo bavi poljoprivredom. Gotovo svi svaštare u proizvodnji, jer moraju tako, kaže Dragorad Simić iz Uzveća, 74-ogodišnji poljoprivrednik. I taman kad smo se ponadali da ćemo posle svega viđenog od iskusnog proizvođača čuti neke lepe priče, usledilo je nešto sasvim drugo.
Veterinarsko specijalistički zavod u Nišu
Veterinarsko specijalistički zavod u Nišu kao najstarija veterinarska ustanova u Srbiji ima još jedan u nizu zadataka na zdravstvenoj zaštiti životinja i ljudi. Niški institut je sa pravom uključen u kampanju kontrole i iskorenjivanja klasične kuge svinja u Srbiji…
Plastenička proizvodnja povrća u Malim Radincima
Iako je mlad poljoprivrednik, Đorđe Grujić iz sela Mali Radinci kod Rume, shvatio je da sa manjih površina pod povrćem, ima više koristi nego od većih pod ratarskim kulturama. Ipak, nestabilna tržišna situacija mu ne dozvoljava da se opredeli samo za jednu granu poljoprivrede. Đorđe obrađuje 25 hektara zemlje, od čega je čak dve trećine državno zemljište. Kako nam je rekao, cena zakupa je nešto veća, ali s obzirom na to da mu se parcele nalaze u neposrednoj blizini kuće, na taj način uštedi na nafti, ali i na vremenu. Porodica Grujić se godinama bavi povrtarstvom, ali ove godine su odlučili da se malo više posvete plasteničkoj proizvodnji.
Svaštarenje u poljoprivrednoj proizvodnji, selo Klenje
Radovan Bojić iz Klenja kod Bogatića, pamti da je samo 1970-te prinos kukuruza bio bolji nego ove godine. Nije to samo usled vremenskih okolnosti koje ove godine prijale ovoj ratarskoj kulturi, već je to rezultat primene odgovarajućih agrotehničkih mera. Kada se udruže iskustvo i struka onda bilans mora biti pozitivan…
Gazdinstvo Stojanovic iz sela Kočane
Predstavljamo vam mladog poljoprivrednika, vrednog, ambicioznog, željnog znanja. Svakodnevno bar jednom pozove stručnjake PSS u Nišu da sazna, nauči i ono što je najbolje primeni na svom imanju…
Povoljna finansijska pomoć malim gazdinstvima, Opportunity bank
Dragica Ribić iz mesta Zasavica kod Sremske Mitrovice bavi se svinjarstvom i ovčarstvom, a pomaže i svom mužu i sinovima prilikom ratarskih radova. Na godišnjem nivou preda oko 200 tovljenika što zahteva svakodnevnu i celodnevnu posvećenost poslu. Iako su ulaganja velika, a cena svinja je u stalnom padu, ona je uz podršku svoje porodice ipak uspela da proširi svoju proizvodnju…
KATEGORIJE
- Agroekonomija
- Cvećarstvo
- Ekologija
- Govedarstvo
- Industrijsko bilje
- Ishrana biljaka
- Konjarstvo
- Kozarstvo
- Lekovito bilje
- Mehanizacija
- Mlekarstvo
- Obnovljivi izvori energije
- Organska proizvodnja
- Ovčarstvo
- Povrtarstvo
- Prerada
- Pčelarstvo
- Ratarstvo
- Razno
- Ribarstvo
- Savetodavne službe
- Star projekat
- Stočarstvo
- Svinjarstvo
- Turizam
- Vinogradarstvo
- Voćarstvo
- Zadrugarstvo
- Zaštita bilja
- Živinarstvo
- Termini emisije "U našem ataru"
- 01. RTV YU ECO – Subotica (lokalna) / Nedelja 09:00h
- 02. TV INFO CENSA - Kanjiža / Petak 10:00h, Petak 17:00h, Nedelja 17:00h
- 03. TV RUBIN - Kikinda / Nedelja 14:15h; Utorak 12:15h
- 04. TV EXSPRESS CHANNEL - Bačka Topola / Nedelja 14:00h
- 05. TV SPEKTAR - Sombor / Sreda 14:15h, Nedelja 09:00h
- 06. TV K54 - Sombor / Nedelja 18:00h; Sreda 19:00h
- 07. TV SREĆE - Sombor / Četvrtak 18:00h, Petak 13:00h
- 08. TV 025 - Apatin / Subota 17:00h; Nedelja 11:00h
- 09. TV KANAL 25 - Odžaci / Subota 17:05h, Nedelja između 11:00h-13:00h
- 10. TV KULA - Kula / Nedelja 11:15h
- 11. TV TISA - Bečej / Sreda 16:00h, Nedelja 16:00h
- 12. TV PETROVEC – Bački Petrovac (lokalna) / Subota 18:30h
- 13. TV KANAL 9 – Novi Sad / Četvrtak 08:00h, Subota 18:00h, Nedelja 11:30h
- 14. TV IRIG - Irig / Ponedeljak 17:00h, Četvrtak 17:00h
- 15. TV INFO – Nova Pazova / Sreda 16:30h, Nedelja 16:30h
- 16. TV MEGA - Indjija / Nedelja 08h, Nedelja 14:30h
- 17. TV STARA PAZOVA – Stara Pazova / Nedelja 12:00h, Ponedeljak 20:00h
- 18. TV OK - Kovacica / Četvrtak 21:00h, Petak 13:00h
- 19. TV LAV - Vršac / Nedelja 15:30h,
- 20. TV VICTORIA - Vrsac /
- 21. TV ART – Beograd (kablovska) / Subota 11:00h, Subota 12:00h
- 22. RTV AS – Šabac (lokalna) / Nedelja 09:05h, Sreda 10:15h
- 23. TV PODRINJE - Loznica / Nedelja 08:00h, Sreda 21:00h, Četvrtak 11:00h
- 24. RTV MARŠ – Valjevo (lokalna) / Nedelja 09:00h, Sreda 16:00h
- 25. RTV GEM – Lazarevac (lokalna) / Nedelja 08:00h, Ponedeljak 14:05h, Četvrtak10:30h
- 26. TV AVAX – LAZAREVAC (kablovska) / Nedelja 10:30h, Ponedeljak 11:30h
- 27. TV CITY – UB (kablovska) / Nedelja 11h
- 28. TV SUNCE – Arađelovac (loklana) / Subota 20:00h, Utorak 14:00h
- 29. RTV FLASH – Aranđelovac (kablovska) /
- 30. TV JERINA – Smederevo (loklana) / Nedelja 08:00h, Utorak 16:00h
- 31. TV JASENICA – Smederevska Palanka (lok) /
- 32. TV SAT - Požarevac / Nedelja 12:00h, Četvrtak 15:00h
- 33. TV RUF – Petrovac na Mlavi (lokalna) /
- 34. TV ZVIŽD – Kučevo (lokalna) / Četvrtak 16:50h, Petak 11:15h
- 35. TV MAJDANPEK - Majdanpek / Subota/Nedelja 18:00h, Utorak/Sreda 18:30h
- 36. TV HOMOLJE - Žagubica / Sreda 18:00h, Subota 17:00h
- 37. TV BOR - Bor / Subota 07:00h, Nedelja 06:00h
- 38. TV ISTOK – Salaš (lokalna) / Nedelja 15:05h, Utorak 10:30h
- 39. TV F KANAL – Zaječar (lokalna) / Nedelja 13:10h, Nedelja 22:30h
- 40. RTV KLADOVO – Kladovo (lokalna) / Sreda 10:10h, Nedelja 13:00h
- 41. TV LAKI – Velika Plana / Nedelja 10:00h, Subota 18:00h
- 42. TV PLANA – Velika Plana / Nedelja 10:00h, Utorak 19:00h
- 43. TV RAČA - Rača / Subota 10:15h, Nedelja 09:15h
- 44. TV RESAVA - Svilajnac / Petak 20:15h, Nedelja 09:45h
- 45. TV SVITEL - Svilajnac /
- 46. RTV ĆUPRIJA – Ćuprija (lokalna) / Nedelja 11:00h, Nedelja 19:00h
- 47. TV JAGODINA – Jagodina (lokalna) /
- 48. TV K9 – Kragujevac (regionlana) / Nedelja 09:05h, Ponedeljak 12h
- 49. TV PRIMA – Bajina bašta) / Ponedeljak 12:15h, Petak 12:15h
- 50. TV 5 - Užice /
- 51. TV ALFA - Užice /
- 52. TV ČAJETINA - Čajetina / Petak 20:05h, Ponedeljak 19:40h
- 53. TV KLIK - Arilje / Nedelja 16:00h, Petak 17:30h
- 54. TV GOLIJA - Ivanjica / Utorak 16:00h, Petak 19:00h
- 55. TV TELEMARK - Čačak / Subota 11:00h , Ima više repriza
- 56. TV KRALJEVO - Kraljevo / Subota 10:15h, Utorak 14:10h
- 57. TV KRUŠEVAC - Kruševac / Četvrtak 12:10h, Subota 07:00h
- 58. TV JEFIMIJA - Kruševac / Nedelja 11:30h, Ponedeljak 10:00h
- 59. TV SOKO – Soko Banja / Četvrtak 15:00h, Subota 19:30h
- 60. TV ALT - Aleksinac / Subota 19:00h, Nedelja 20:00h
- 61. TV KNJAŽEVAC - Knjaževac / Subota 12:45h, Nedelja 15:30h
- 62. TV LASER - Svrljig / Utorak 20:10h, Sreda 16:45h
- 63. TV BANKER - Nis / Sreda 10:10h, Četvrtak 17:15h
- 64. TV NAIS - Niš / Petak 21:00h, Subota 17:00h
- 65. TV PIROT - Pirot / Subota 11:00h, Nedelja 16:00h
- 66. TV BLACE - Blace /
- 67. TV VRNJAČKA BANJA – Vrnjačka Banja / Nedelja 12:00h, Subota 12:00h
- 68. TV DISKOS - Aleksandrovac / Nedelja 08:30h, Petak 13:00h
- 69. TV BRUS - Brus / Nedelja 15:30h, Sreda 14:40h
- 70. TV PRIBOJ - Priboj / Ponedeljak 15:30h, Subota 18:30h
- 71. TV FORUM - Prijepolje / Sreda 17:15h, Četvrtak 07:30h
- 72. TV RAŠKA - Raška / Nedelja 13:00h, Ponedeljak 08:30h
- 73. TV JEDINSTVO – Novi Pazar /
- 74. TV KURŠUMLIJA - Kuršumlija / Ide svakim danom
- 75. TV STUDIO - Leskovac / Četvrtak 21:00h, Nedelja 19:00h
- 76. TV KLISURA - Grdelica / Petak 17:05h, Nedelja 18:00h
- 77. TV VLASOTINCE - Vlasotince / Četvrtak 13:00h, Ponedeljak 12:00h
- 78. TV ARENA - Bijeljina / Subota 16:00h, Ponedeljak 15:00h
- 79. TV VIKOM – Banja Luka / Nedelja 09:00h, Četvrtak 09:30h
- 80. TV BEL – Banja luka / Petak 15:30h, Subota 15:30h
- 81. TV CNN - Gradiška /
- 82. TV OSM - Pale / Nedelja 10:00h