Uzgoj ovaca u Ravnom selu
Porodica Ćosić iz Ravnog sela kod Vrbasa jedna je od nadaleko poznatih porodica koja se bavi ratarstvom, ovčarstvom i konjarstvom.
Manifestacija Dobar dan domaćine 2018
Naučni skup ‘Dobar dan domaćine’, koji je šesti put održan na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, sve više prerasta u instituciju. Nekoliko hiljada posetilaca, učesnika, novinara i stručne javnosti tokom dvadana rezimiralo je minulu godinu.
Tov bikova u selu Krćevac
Otac Dragan i sin Đorđe Blagojević iz sela Krćevac kod Topole, pre oko 2,5 godine upustili su se najpre u izgradnju objekta, a potom i njegovo punjenje tovnim bikovima. Nemaju poljoprivredu u svojim profesijama ali imaju imaju porodičnu ljubav prema poljoprivredi i vrednom radu.
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Mratišić
Nismo prvi put na gazdinstvu porodice Milaković iz sela Mratišić, ali prošlo je nekoliko godina od kad smo bili te je proizvodnja mleka kao i broj muznih krava simentalske rase na ovoj farmi, povećan.
Farma krava i proizvodnja mleka u Gradini kod Sombora
Saša Vuković iz sela Gradina kod Sombora je mladić koji se odlučio da se bavi proizvodnjom mleka i tovom bikova. Ostatak proizvodnje je u službi govedarstva.
Uzgoj ovaca u selu Kloka
U takozvanom trouglu opština Rača, Smederevska Palanka i Topola, nalazi se selo Kloka. Svojevremeno selo najpoznatije po ovčarstvu, tvrdi naš današnji domaćin Radivoj Jeftić.
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Gola Glava
Da je moguće ostvariti kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju gde god poželite, svedoči primer porodice Stanković iz sela Gola Glava nedaleko od Valjeva. Reč je o brdskom selu sa oko 1000 stanovnika od kojih se većina bavi poljoprivrednom.
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Jagnjilo
Na gazdinstvu porodice Micić trenutno žive i rade tri generacije. Otac i sin su nosioci poljoprivredne proizvodnje, ali tu je i podmladak da pripomogne. Vladan Micić je veterinarski tehničar po profesiji pa dobar deo dana odlazi na posao.
Rezervat prirode Zasavica
Navikli ste da Vas kroz našu emisiju iz nedelje u nedelju vodimo u domaćinstva malih i velikih proizvođača, sa namerom da Vam ovi primeri koriste. Ovog puta osvrnuli smo se na nešto sasvim drugačije.
Tov bikova u Hrvatskoj
U želji da upoznamo vredne poljoprivrednike našeg regiona, svratili smo i do susedne nam Hrvatske. U selu Veliki Grđevac u Bjelovarsko – Bilogorskoj županiji naišli smo na mladog domaćina koji je na sebe preuzeo vođenje domaćinstva. Antonio Dušek se po završetku fakulteta vratio na selo i praktično od oca i majke preuzeo poljoprivrednu proizvodnju. Ono što danas imaju, Antonio, zahvaljuje roditeljima koji su to sve stvorili i koji mu i dan danas pomažu.
Sremski svinjokolj u selu Voganj
Miris svežeg mesa, suvih kobasica, šunki i kuvanja kotlića, i dvadeset petu godinu za redom privukli su veliki broj Sremaca u centar sela Voganj na tradicionalni Sremski svinjokolj.
Farma krava i proizvodnja mleka u Osečenici
Iako je najviše voćara, opština Mionica može se poslednjih godina pohvaliti i sa sve više farmi krava. Stočara nije mnogo u ovom kraju, ali je uglavnom reč o porodičnim proizvodnjama koje se unapređuju i koje se i generacijski nasleđuju i po nekoliko generacija okupljaju na jednom gazdinstvu. Takva je priča i porodice Vujić iz sela Osečenica. Na govedarstvo se sa isključivog ratarenja, prebacio današnji nosilac proizvodnje, Milisav Vujić i to još osamdestih godina. Do tada, svi u porodici su se bavili raznim drugim granama poljoprivrede kaže.
Uzgoj Virtemberg rase ovaca u selu Kloka
Ako vam je ovoga jutra bilo teško da ustanete da biste započeli radni dan, to nije bio problem za Raju Novakovića iz sela Kloka nadomak Topole. Ovog poljoprivrednog proizvođača zatekli smo kako se u osamdeset osmoj godini upravo traktorom vraća sa njive i nastavlja dalje kod svojih ovaca. Rođen je i odrastao baš na ovom gazdinstvu, na kom ga od malena prati ljubav prema ovčarstvu.
Izložba sitnih životinja u Kuli
Udruženje za zaštitu i odgoj sitnih životinja „Kula“ uspešno je realizovalo 43. Međugradsku izložbu sitnih životinja. Nekoliko decenija ljubavi i posvećenosti pticama, kunićima i drugim sitnim životinjama, tradicionalno je satkano u već prepoznatljiv prostor u Kuli, za koje organizatori kažu da postaje premalen za sve učesnike koji se iz godine u godinu prijavljuju.
Tov junadi u selu Ečka
Najlepša slika jednog poljoprivrednog gazdinstva je kada u poslu učestvuje cela porodica, kada se tradicija bavljenja agrarom prenosi sa kolena na koleno, a imetak se polako uvećava. Tako su roditelji poznatog stočara Adama Bugara iz Ečke još davne 1983. godine napustili poslove u državnim ustanovama i osnovali farmu mlečnih goveda, što je bila jedna od prvih privatnih farmi u tadašnjoj SFR Jugoslaviji. Velike turbulencije i promene na tržištu mleka uslovile su da pre osam godina porodično domaćinstvo Bugar, sada pod dirigentskom palicom Adama starijeg, pređe na ekstenzivno gajenje teladi za tov rase hereford. Ovakav zaokret u proizvodnji usledio je nakon prijateljskog nagovora, a postao je uspešan posao. Adam Bugar sada je vlasnik stada od blizu 130 grla, a seća se početaka svojih roditelja, jer to je bio i njegov ulazak u stočarske vode.
Uzgoj burske koze u Žablju
Boer ili burska koza, koja vodi poreklo iz južne Afrike, sve se češće može videti na gazdinstvima poljoprivrednih proizvođača u Srbiji. Postiže dobre tovne i klanične rezultate i u intenzivnim i poluintenzivnim uslovima gajenja, pa je to razlog da se ova rasa sve više širi u svetu i nameće kao jedna od najvažnijih tovnih rasa koza koja i u Vojvodini ima svoje mesto i veliku šansu. To je prepoznato i na gazdinstvu Koste Stojšina iz Žablja. Iako se porodica Stojšin primarno bavi povrtarskom proizvodnjom, pre nekoliko godina Kosta je kaže za ovu rasu čuo u medijima i odmah poželeo da se njenim uzgojem i bavi.
Uzgoj Il De France ovaca u Sirigu
U zapadnom delu opštine Temerin nalazi se selo Sirig, najmanje i najmlađe naselje koje se spominje još u 15. veku, ali planski, na današnjem mestu nastalo je tek 1927. Godine.
Tov bikova u selu Badovinci
„Na mladima svet ostaje“, stara je izreka koja ne može baš s punim pravom da se primeni i u srpskoj poljoprivredi 21. veka. Mnogo mladih napušta selo, ali ostaju oni najuporniji, vredni i sposobni mladi ljudi koji su odrasli radeći s roditeljima, zavoleli su posao i pronašli se u njemu. Jedan od njih je Srđan Janković iz mačvanskog sela Badovinci. Iako još uvek srednjoškolac, đak veterinarskog odelenja Poljoprivredne škole u Šapcu, punom parom radi s roditeljima na imanju, a najviše ga interesuje stočarstvo. Seća se kako je sve počelo i zadovoljan je jer se stado simentalaca polako ali sigurno uvećava.
Uzgoj Il De France ovaca u Ravnom Selu
Koliko često danas zapravo možete čuti da jedan mladi, obrazovani bračni par, namenski ode iz grada na selo, kako bi zasnovao porodicu i bavio se poljoprivredom? Zvanična sastistika i dalje govori da je nažalost, još uvek reč o jednocifrenom procentu, ali mi sa ponosom možemo da kažemo da nas put naše emisije sve češće vodi ka baš takvim, lepim pričama. Vesna i Vladan su rođeni u različitim gradovima u Srbiji. Upoznali su se tokom studija u Novom Sadu i kada je došlo vreme za proširenje porodice, svesno su izabrali život na selu. Sedam godina kasnije, reč je o petočlanoj porodici koja na proleće očekuje i šestog člana.
Stočarsko – ratarska proizvodnja u selu Gola Glava
Statistika i dalje pokazuje da sve više ljudi napušta sela. Takva sudbina najpre je pogodila ona sela koja se nalaze u brdskim krajevima, ali sve više ne zaobilazi ni ona malo veća, ravničarska sela. Ipak, oni koji reše da svoj životni vek ipak posvete mestu gde su i rođeni, od seoskog života i poljoprivrede ne odustaju. I za svoje porodice stvaraju najbolje, čak i u najtežim vremenima. Upravo takav je i primer Branka Đuričića, poljoprivrednog proizvođača iz sela Gola Glava nadomak Valjeva. Na ovom gazdinstvu je i rođen, kao i njegova današnja porodica, i manje-više, svi su tu i danas. Uspešno vode nekoliko poljoprivrednih proizvodnji, među kojima su svinjarstvo, ovčarstvo, tov bikova, ratastvo i u voćarstvo koje je u začetku. Ali tako mora u današnje vreme, kaže naš domaćin, ukoliko želite da opstanete u ovom kraju.
Uzgoj Safolk ovaca u Žablju
Za većinu poljoprivrednih proizvođača u Srbiji, razvoj proizvodnje kojom se bave uglavnom se vezuje za sela. Sve kreće iz porodičnih domaćinstava pa putem atara gde su najčešće parcele za ratarstvo i povrtarstvo ili voćnjaci, pa do pašnjaka gde stoka boravi tokom toplih letnjih dana. Oni malo sretniji, imaju prilike da svoju proizvodnju koncipiraju na salašima, taman dovoljno udaljenim od naseljenih mesta, da se na njima može i živeti i privređivati. To su neretko ona domaćinstva koja nam iskaču kraj puta i za koja se uvek u prolazu pitate čija su.
Pčelarski sajam u Novom Sadu
Srbija je prepoznala pčelarstvo kao perspektivu domaće poljoprivrede, te će državne institucije nastaviti da subvencionušu i podržavaju pčelare, koji se sve više udružuju i spremaju za ozbiljniji nastup na domaćem, ali pre svega na inostranim tržištima – zaključak je sa Prvog pčelarskog sajma Dunavskog regiona, koji je održan u Novom Sadu 10. i 11. novembra. Ova prodajna i edukativna manifetsacija održana je u saradnji sa Savezom pčelarskih organizacija Srbije i okupila je većinu proizvođača pčelarske opreme, proizvođeče meda i pčelinjih proizvoda, predstavnike republičkih i pokrajinskih institucija, kao i nekoliko eksperata iz inostranstva, koji su domaćim pčelarima predstavili svoja dostignuća i inovacije. Kao i svaki skup ovog tipa, bila je to odlična prilika za upoznavanje i razmenu iskustava, te prezentaciju i prodaju opreme i pčelinjih proizvoda. Košnice, satne osnove, dimilice, oprema za vrcanje meda, sredstva za prihranu i zaštitu pčela, lekovi i stimulativna sredstva i još mnogo toga, predstavili su proizvođači opreme za pčelarstvo, među kojima je i Suzana Kordić iz Rume. Po njenim rečima, tržište se u poslednje vreme poprilično otvorilo za proizvođače i distributere pčelarskih rekvizita.
Susret kozara u Kumanu
U banatskom selu Kumane početkom novembra održan je 3. susret kozara Srbije. Bio je to koristan skup, na kom su se mogle čuti brojne novine u vezi sa kozarskom proizvodnjom, problematika koja je prati, a između ostalog, razgovaralo se o sobvencijama u stočarstvu, bolestima koje prate kozarstvo kao što su artritis encefalitis koza, kao i kakvi su standardi Evropske unije u malim mlekarama.
Farma krava i proizvodnja mleka u Novom Orahovu
Na farmi Januško u Novom Orahovu trenutno se nalaizi 131 krava i stotinak junica, što ovu farmu čini jednom od najozbiljnijih u ovom delu Vojvodine. Januškovi su proizvodnju započeli krajem devedesetih, a već 2003.-a godina bila je prelomna, ili će odustati ili preći na viši nivo, što su već tada bili i zahtevi velikih otkupljivača mleka. Danas proizvode mleko EU klase, crni holštajn im daje oko 7000 litara mleka, a sva grla su pod selekcijom. Sve to nam govori koliko se ova porodica ozbiljno bavi proizvodnjom mleka. Naravno stočarsku priču svakako prati I ratarska koja je kao i kod većine poljoprivrednika podbacila i u prinosu i u kvalitetu, što kvari planove i našim domaćinima.
Uzgoj Burske koze i Romanovske ovce u Žablju
U ataru sela Žabalj na mestu gde je nekada imao ribnjak, zatekli smo inače kamenoresca po struci, Vasu Zlokolicu, kako svoj salaš pretvara u jednu oazu poljoprivrede kojoj namerava da se u potpunosti posveti za godinu dana kada mu sleduje i zaslužena penzija. Ribnjak pretvara u pašnjake, a u oborima koje je već lepo i gotovo idilično uredio, već nekoliko godina množi Romanovske ovce i Burske koze. Iako su se i njegovi roditelji bavili stočarstvom, on se na poljoprivrednu proizvodnju odlučio zaista iz ljubavi i hobija.
Posledice suše u Banatu
Sve dok ne zađemo među same proizvođače, čini se da se o posledicama ovogodišnje suše ne govori dovoljno ili čak uopšte. Ratari i stočari su na vrhu piramide oštećenih i njihova šteta se još uvek sabira. Među najpogođenijim krajevima u Srbiji, svakako je i Banat. Negde manju, a negde skoro totalnu štetu imaju poljoprivrednici, a nova setva je na vratima. Nije prva sušna godina koju Srbija pamti, ali mi smo nastavili da tragamo za novim rešenjima koje proizvođači iznalaze kako bi nastavili svoju proizvodnju. Ono što kaže stari proizvođač iz Crepaje, Miroslav Grubanov, prvo treba i domaćin ali i država, da stave na papir ko je i čega najviše izgubio u ovoj vreloj sezoni.
Dodeljene nagrade Intesa Farmer 2017
Jubilarno peto po redu takmičenje za najuspešnije poljoprivredne proizvođače iz Srbije – Intesa Farmer 2017, prošlo je u znaku rekordnog broja prijavljenih, preko 600.
Poljoprivreda u Opštini Valjevo
Kada se sagledava ova poljoprivredna godina, bez obzira na to da li je neki kraj manje ili više štete pretrpeo od svih vremenskih nepogoda do sada, šteta je svuda neminovno zabeležena. Svaki kraj u Srbiji, shodno svojim poljoprivrednim delatnostima i geografskom položaju ima nešto da prijavi. Nas je put naneo u opštinu Valjevo i tamošnju Poljoprivrednu savetodavnu stručnu službu. Oko deset stručnjaka zaduženo je za 22 hiljade registrovanih gazdinstava ove opštine. I tu ima uverili smo se, dosta posla.
Uzgoj svinja u Bačkoj Topoli
Predrag Lalović iz Bačke Topole je 2014. godine odlučio da dugogodišnju porodičnu tradiciju uzgoja svinja uozbilji i podigne na viši nivo. Od tad pa do danas uspeo je da napravi pravu, malu, održivu i ozbiljnu farmu na kojoj se proizvodi isključivo prasad. Godišnje proizvede oko 500 prasadi što je svakako ozbiljan posao koji iziskuje mnogo truda i zalaganja. Međutim, solidna cena koja je konačno malo podigla domaću proizvodnju, svakako daje elana. Na farmi je 30 krmača što je i maksimalan broj kada je kapacitet farme u pitanju i naravno dobrobit životinja. Prasad su na farmi dok ne dostignu 25-30 kilograma, za šta je potrebno oko 75 dana. Naš domaćin sa otkupom nema problema, a i solidna trenutna cena prasadi za sad prati njegov biznis plan.
Uzgoj Virtemberg ovaca u Sirigu
Kažu da nas ono što zavolimo u detinjstvu negde prati ceo život. Čak iako nas ti životni putevi kasnije ne vode ka tome, ako ljubav ne jenjava, kad tad nađe se načina i mesta baš za to što se u detinjstvu zavoli. Najbolji primer toga je i priča našeg domaćina, Dragana Rodića iz Siriga. Iako je svoj radni vek proveo u drugoj profesiji, danas je uspešan ovčar. I nismo čak ni morali doći na njegovo gazdinstvo da bismo se u to uverili, jer je njegova priča o proizvodnji koju vodi, više nego uverljiva da je reč zaista o ljubavi prema tome. I naravno, datira još iz detinjstva.
Budućnost stočarstva u Vojvodini
Prema podacima Poljoprivredne savetodavne stručne službe Novi Sad, pedesetih godina prošlog veka u Srbiji je bilo 5,5 miliona ovaca sa trendom porasta tog broja. Danas statistika kaže da ovih grla ima oko 1,7 miliona sa trendom daljeg opadanja. Kada je kozarstvo u pitanju, brojka je još manja. Ovih životinja ima svega oko 280 hiljada u celoj Srbiji, sa dosta neuređenom zakonskom regulativom u pogledu uzgoja. Kada se svemu tome doda izuzetno teška poljoprivredna godina, nema mnogo prostora za optimizam u pogledu ovih stočarskih grana. Ne isključuje se da će uslediti trend rasprodaje grla kao što najavljuju govedari. To međutim, kažu u ovoj službi, može imati i jednu dobru stvar.
Ratarsko – govedarska proizvodnja u Banatskom Monoštoru
U današnjoj svakodnevici, još uvek je malo onih koji se odlučuju da se otisnu iz gradova na selo i tamo zasnuju porodice i nastave život. Ali oni koji se na to i odlučuju,rado su naši sagovornici, a njihove priče ne retko su zaista inspirativne, u životnom baš kao i poljoprivrednom smislu. Priča Srđana Čobića iz Banatskog Monoštora, jedna je od baš takvih priča. Od malena je gajio ljubav prema poljoprivredi, a pre dve godine odlučio se da sa suprugom kupi, ne kuću u selu, već salaš nadomak sela, sa svim izazovima koje on nosi. Kao i većina meštana, odlučio se na ratarsku i stočarsku proizvodnju.
Uzgoj Safolk ovaca u Žablju
U porodici Zlokolica u Žablju, tradicionalna poljoprivredna proizvodnja živi već generacijama. Naš domaćin, Slavimir Zlokolica kaže da od kada zna za sebe, zna i za poljoprivredu kojom su se bavili i njegov otac i deda i tako unazad generacijama. I on je ostao veran poljoprivredi i to pretežno stočarstvu. Najponosniji je na to što je tradicija uzgoja ovaca i dalje aktuelna.
Farma svinja u Sremskoj Mitrovici
Današnja priča vodi nas u Sremsku Mitrovicu kod vetrinara i domaćina Milenka Perića koji nikada nije ni pomišljao da će, ne samo studirati i završiti veterinu, već da će ga to dalje odvesti i kad velikoj, savremenoj i porodičnoj proizvodnji svinja. Sve je kako kaže i počelo iz ambulante u koju se po završetka studija vratio upravo u rodno mesto.
Ovčarski dani u Bačkom Petrovcu
Bački Petrovac je ove jeseni bio domaćin prvog Jesenjeg sajma ovčarstva i domaćih radinosti, kao i takmičenja u kuvanju paprikaša. Miholjsko leto išlo je na ruku i posetiocima i takmičarima i izlagačima ovaca, koji su skoro iz svih krajeva došli sa svojim grlima.
Farma svinja u Čantaviru
Iako je Čantavir kod Bačke Topole, pretežno poznat po mlečnom govedarstvu i ratarstvu, nikako ne treba potcenjivati ni ostale poljoprivredne delatnosti ovog kraja. Među njima je svakako i velika farma svinja sa oko 1500 krmača i tovljenika. Naš domaćin, mladi Marko Čamur iz Sarajeva, rukovodi ovim poljoprivrednim kompleksom već više od godine.
20 godina Rezervata prirode Zasavica
Na nekih dvadesetak kilometara od Sremske Mitrovice, u ovoj godini jubilej od dvadeset godina slavi specijalni rezervat prirode – Zasavica. Prirodno zaštićeno dobro prve kategorije i turistička i prirodna atrakcija koja ove jeseni dočekuje i polamilionitog posetioca, ljubitelja prirode, starih rasa i istraživača i to iz celog sveta. Ali ukoliko još niste čuli za ovu oazu, neka vas to ne brine. Do pre dvadeset godina, i lokalno stanovništvo ga je smatralo barom, bez ikakvog potencijala, priseća se upravnik Zasavice, Slobodan Simić.
Savremena mehanizacija za stočarstvo, AgriConsTec
Jedan od razloga zašto srpska poljoprivreda kaska za evropskom je činjenica da su razvijene zapadne zemlje mnogo dalje otišle u tehnološkom pogledu. Imaju moderniju mehanizaciju koja je tamošnjim proizvođačima mnogo dostupnija. To se automatski reflektuje na cene agrarnih proizvoda, koje većina Evropljana proizvodi jeftinije nego mi. Samim tim, naš seljak na evropskom tržištu nije konkurentan. To treba da se menja, pa su nove mašine i nove tehnologije predstavljene nedavno u Čantaviru, a zainteresovani poljoprivrednici imali su priliku da ih vide pokraj govedarske farme Balaša Mikloša. Domaćin i prezenter bio je Dalibor Radosavljević, vlasnik firme Agrikons Tek.
Farma krava i proizvodnja mleka u Kikindi
Da će ovo, kada se sve na kraju zaključi i podvuče crta, po svemu sudeći biti možda i najteža godina za stočare u Srbiji, sve je izvesnije. Već na polovini sušnog leta, mnogi od njih su počeli razmišljati o smanjenju broja grla, a neki su nam to i potvrdili. Srđan Čobić iz Kikinde jedan je od njih. Danas zajedno sa suprugom, ali skoro ceo svoj život trudi se da nastavi svoju porodičnu poljoprivrednu proizvodnju u srcu banatske varošice.
Farma ovaca Ile de France u Novom Orahovu
Kalmar Karolj iz Novog Orahova kod Bačke Topole je još od malena voleo ovce i želeo je da ima sopstveno stado. Radio je na tome dugo, a danas ima 180 ovaca rase il de frans, strogo vodi računa o genetici i selekciji tako da se može pohvaliti veoma kvalitetnim ovcama. Nekada je imao i merinu, ali osobine koje ima il de frans su ga zadovoljile, te se odlučio za ovu francusku rasu.
Uzgoj konja lipicanera u Svilajncu
Nema više u našoj Srbiji mnogo domaćina koji se mogu pohvaliti da se nekom poljoprivrednom delatnošću danas još uvek bave samo iz ljubavi. Pogotovo kada je konjarstvo u pitanju. Veterinar Vladan Rajković iz Svilajnca međutim, čvrsto tvrdi da će se baš ta ljubav prema konjima, u njegovoj porodici negovati dok god je živ, a priželjkuje i posle toga. Iako se njegova porodica veći deo životnog veka bavi govadarstvom, ljubav prema lipicanerima kojih i danas ima 12, bila je uporeda i neprekidiva.
Jedinstvena mašina za izuzimanje silaže
Prema nekim procenama, u oborima Srbije danas ima više od tri miliona tovljenika. Računica za pripremu hrane za ova grla, iz godine u godinu je sve veća, i pored sve težih poljoprivednih godina za proizvođače. Teži se uštedi na svakom gazdinstvu i farmi, ali istraživanja pokazuju da zapravo, greške prilikom pripremanja silaže za ishranu stoke i te kako dodatno koštaju farmere.
Proizvodnja i plasman sira i kajmaka u selu Bečanj
Kada u jednom domaćinstvu proizvodi čak četiri generacije jedne porodice, uverili smo se, onda zaista nije ni bitno u kom kraju, gradu ili državi živite. Porodica Obrović iz sela Bečanj kod Čačka, baš je takva porodica – vredna, složena i što je možda i najbitnije, organizovana. Domaćinstvo tik uz šumu, nekada samo trošna kuća a danas dovoljno velika za sve članove i muzna grla koja nose proizvodnju. Ljubica koja je nosilac proizvodnje sira i kajmaka ove porodice, kaže da je sve počelo silom prilika, ali da danas ne može da zamisli da se nečim drugim bavi.
Tov bikova u selu Očage
U lepom Mačvanskom selu Očage, koje broji svega nekoliko stotina stanovnika poljoprivreda ne zamire. Meštani se tradicionalno uglavnom, bave ratarskom i stočarskom proizvodnjom. U domaćinstvima se može primetiti da se i stare kuće osvežavaju iako pored njih ima isto toliko i onih novih, za naslednike.
Farma krava i proizvodnja mleka u Svilajncu
Na ovogodišnjem 84. Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, opština Svilajnac dobila je pehar kao apsolutni šampion sajma u kategoriji govedarstva. I to nije prvi put. Stočari ovog kraja godinama, pa i decenijama unazad, neguju govedarstvo u svom kraju i pored toga što su godine sve teže kako za proizvodnju mleka i genetiku, tako i u pogledu ishrane grla. 2017. Godina, kao i za sve poljoprivrednike u Srbiji, biće izazov i za govedare ovog kraja.
Farma krava i proizvodnja mleka u Novom Slankamenu
Porodica Aleksić iz Novog Slankamena kod Inđije i danas ima jednu od najobimnijih mlekarskih proizvodnji u ovom delu Srema i sa oko 250 grla mahom crnog holštajna i oko 100 grla na muži, i u poljoprivrednoj godini poput ove, ne odustaje i ne posustaje. Na ovoj farmi, uvek je iznova zanimljivo, dočekala nas je domaćica, Svetlana Aleksić, ništa manje predana porodičnoj proizvodnji od muža, svekra i devera. Kaže da nije lako, ali da i godinama kasnije od kada na farmi radi rame uz rame sa ukućanima, zaista voli sve to.
Farma krava i proizvodnja mleka u Žitištu
Mlečno govedarstvo, kažu dugogodišnji proizvođači, nekada je bila najisplativija grana stočarstva. Najviše je iziskivala posla i posvećenosti, ali isto toliko je vraćala. Danas, međutim, ostalo je samo ovo poslednje – posao i posvećenost, sa veoma malo isplativosti. Ipak, sa ovom granom poljoprivrede se ne može lako ni prestati, pogotovu ako je ona obeležila vaš i život vaše porodice u Srbiji.
Farma krava i proizvodnja mleka gazdinstva Kečenović
Da se od nasleđene ratarske i stočarske proizvodnje ne odustaje čak i u najtežim, sušnim godinama poput ove, uverili smo se na imanju braće Kečenović iz Čantavira. Tradicionalnu porodičnu proizvodnju koju su još pre nekoliko decenija započeli još deda i otac, Ferenc i Janoš uporno nastavljaju i ne posustaju čak ni kada je najteže, kažu. A sve je počelo sa par grla krava simentalske rase.
Uzgoj autohtonih rasa goveda, svinja i magaraca na Krčedinskoj Adi
Kako izgleda gajenje autohtonih rasa goveda, ovaca, svinja, konja i magaraca, videli smo na Tradicionalnom „Danu stočara“ održanom 26. avgusta na Krčedinskoj adi, u organizaciji Udruženja stočara „Dunav“ iz Kovilja. To je bio skup odgajivača iz stočarske branše,a dočekali su ih domaćini koji se na specifičan, ekstenzivan način bave uzgojem životinja.
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Vukašinovac
Bez obzira na to u kakvom položaju stočari u Srbiji bili danas ili poslednjih godina, od stočarstva se ipak ne odustaje. Obilazeći proizvođače i gazdinstva širom Srbije, gotovo sa sigurnošću možemo reći da su najuporniji u ovoj proizvodnji porodična gazdinstva, sa poljoprivrednom tradicijom od nekoliko decenija pa čak i celog veka. Jedna takva porodica je i porodica Živković iz sela Vukašinovac nedaleko od Niša. Tri generacije ove porodice i danas se bore za mlečno govedarstvo i tov junadi koje su tokom decenija podigli, mada se, kako to negde uvek i biva, kaže najmlađi domaćin Nemanja Živković, davno još počelo sa ratarstvom.
Kako napraviti savršenu silažu
Kada se uputite na sever Vojvodine i put vas nanese u Čantavir, čak i ako ste već bili gosti kao što je to slučaj sa nama, ne možete a da se iznova ne oduševite lepotom farme porodice Balaša. Tradicionalna proizvodnja mleka koja se generacijski prenosi i usavršava, uređenost i novi rekordi u proizvodnji mleka, samo su neki od epiteta koji prate ovu porodicu. Najmlađi nosioci proizvodnje danas, u svako doba čini se, sa zadovoljstvom će vam reći da još od malena, nije bilo sumnje da će ovu tradiciju ne samo nastaviti već i zaista svakoga dana voleti.
Farma svinja u Starom Žedniku
Porodica Vojnić Hajduk iz Starog Žednika kod Subotice se poslednjih 15-ak godina bavi tovom svinja. Broj krmača u njihovim oborima ne ide ispod 15, a kapacitet im je oko 20 komada. Kako kaže naš domaćin, Branislav, pamti i veoma dobre godine, ali i one kada je planirao da odustane od tova, međutim klackalica nikada ne staje, te se njegova proizvodnja održala i dan danas. Prošla godina kao i ova se može okarakterisati kao solidna, ali čak i sa dobrom cenom, proizvođač mora kalkulisati i u pravo vreme odreagovati, da li prodati prasad ili nastaviti sa tovom.
Embriotransfer u govedarstvu na farmi u Bačkom Dobrom Polju
Željko Kovačević iz Bačkog dobrog polja, nosilac je četvrte generacije koja se u njegovoj porodici bavi stočarskom proizvodnjom mleka i ratarstvom. Pažljivo i genetski biran uzgoj grla i stručnost u ovoj oblasti poljoprivrede iskoristili smo da osim o proizvodnji mleka, nešto više saznamo i o genetskim trendovima u govedarstvu. Od svih, više od 30 grla koje ima na svom porodičnom domaćinstvu, sva grla su baš tu i oteljena. Da bi se postigao kvalitet od kog porodica Kovačević ne odustaje, mora se krenuti od preventive koja u ovoj grani govedarstva kaže, počinje baš tada, od prvog dana života svakog grla.
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Vrtište
Čak i u mestima gde se ljudi koji se bave poljoprivredom mogu nabrojati na prstima jedne ruke, ima onih zaljubljenika koji od nje ne odustaju, čak i kada su proizvodnju sami stvorili, bez ičega ostavljenog u nasledstvo. Jedna od takvih je i priča Danijele Radosavljević iz Vrtišta kod Niša, koja zajedno sa suprugom evo deceniju već, ne odustaje od mlečnog govedarstva, čak iako situacija u ovoj grani poljoprivrede kaže, nikada nije bila lošija. Zajedno su se upustili u to, zajedno će u tome i ostariti.
Uzgoj pčela i proizvodnja meda u Somboru
„Med je destilisana rosa koja pada sa zvezda“, zapisao je davno starogrčki filozof Aristitel. Kao poznavalac i poštovalac hranljivih i lekovitih svojstava meda, Aleksandar Marić iz Sombora je pre jedne decenije počeo da se bavi pčelarstvom. Krenuo je je u rodnom gradu, a kasnije je košnice preselio u obližnji Stapar. Prvobitno je proizvodio med za vlasite, tačnije porodične potrebe, ali kako je počeo da vrca kvalitetan i vrlo ukusan med, zavredio je mnogo mušterija „sa kućnog praga“.
Tov junadi u selu Rutevac
Porodična proizvodnja i tradicija koje se nastavljaju i od kojih se ne odustaje uprkos svim poteškoćama sa kojima se poljoprivredni proizvođači u Srbiji unazad godinama bore, ipak iziskuje najveće poštovanje. Mladi koje je nasleđuju, pokušavaju sa fakultetima i odlaskom u gradove, ali dosta njih se i vraća ili jednostavno odlučuje da nastavlja započeto. Upravo takav slučaj je i sa porodicom Vučković iz sela Rutevac u Aleksinačkom okrugu. Otac i dva sina i još dva unuka, nasledili su najpre ratarsku proizvodnju svojih predaka i vremenom je proširili i na mlečno govedarstvo i tov junadi. Sve zajedno zatekli smo raspoređene na njivi u žetvi i na porodično gazdinstvu i muži. Oca Vojkana Vučkovića stoga pitali smo, da li je sve ovo što danas i vidimo, zapravo i priželjkivao?
Farma krava i proizvodnja sira u Čurugu
Kada krenete putem Vojvodine, svakakve poljoprivredne proizvodnje ima. I to nije novost. Uvek ćete naići na ratare, povrtare, voćare, stočare i pčelare i svakojake proizvodnje koje se u ovom delu Srbije uglavnom prenose generacijski, sa očeva na sinove, pa dalje na njihove sinove. I mnoge smo priče već ispričali u našoj emisiji, čak i preneli na neke nove generacije.
Uzgoj pčela i proizvodnja meda u Odžacima
Vredni i preduzimljivi mladi ljudi, pogotovo oni iz manjih sredina, spremni su da se bave poljoprivredom i probaju sami da stvore “hleb sa sedam kora”. Ali, kada ima volje, ima i načina. Tako je Marko Uzelac iz Odžaka, nakon završenog fakulteta koji nema dodirnih tačaka sa agrarom, odlučio da se bavi pčelarstvom. Početak je bio naizgled jednostavan; gledao je kako to rade stariji i iskusniji.
Otkup ovčije vune u Šumadiji
Ovčarstvo je veoma važna privredna grana u Srbiji. Naša zemlja bogata je travnatim padinama, pa zbog toga od davnina predstavlja idealnu sredinu za uzgoj ovaca. Prema nekim procenama zavoda za statistiku, na teritoriji Srbije se uzgaja oko milion i sedam stotina hiljada ovaca, od kojih se oko 270 000 nalazi u Vojvodini, a preostalih 1 400 000 u južnoj i centralnoj Srbiji.
Uzgoj i farma svinja u Bačkom Brestovcu
Kako to obično biva, ratarska proizvodnja, uglavnom za sobom povlači stočarsku i obrnuto. Kompenzacijama i prodajom useva pojedinih ratarskih kultura, stočari u Srbiji neretko hrane svoja grla. Ali kada se ta praksa pokaže neisplativom, ili čak i potpuno negativnom, neki stočari prave drugačije kalkulacije i sami zaokružuju ceo proces. Dobar primer jedne takve poljoprivredne prakse pronašli smo u selu Bački Brestovac nadomak Sombora. Nebojša Radić bavi se prvenstveno svinjarstvom, kojem je veoma uspešno dodao nasleđeno i unapređeno ratarstvo. Ceo proces proizvodnje tovljenika, on je tokom godina zaokružio na svom gazdinstvu.
Neodustajanje od porodične proizvodnje u Žitištu
Svaki stranac koji kroz Srbiju prođe, ostaje oduševljen njenim prirodnim lepotama. Investitori koji ulažu, i te kako imaju u šta i da ulažu, ali i da crpe. Poljoprivreda u Srbiji još živi, ali koliko zapravo, često se pitamo?
Uzgoj ovaca u Podrinju
Iako se generacije pre nisu bavile poljoprivredom, te u nasleđe nisu dobili ni zemlju ni imanje, porodica Matić iz sela Klupci kod Loznice, dokaz je da se sve može kada se poljoprivreda voli i želi. Dok na porodičnom gazdinstvu žive tri generacije ove porodice, otac i sin uspešno vode svaki svoju proizvodnju. Penzioner Pero Matić kaže da se od nečega mora živeti i po završetku profesionalnog veka šofera, a poljoprivreda je ipak koren ove naše zemlje. Sina je ohrabrio da istraje u voćarstvu, ali on se ne odriče stočarstva, pogotovo ovčarstva jer je računica brza i jasna.
Organska proizvodnja u Šumadiji
Da nikada nije kasno da započnete nešto novo, da se tome ne samo predate već i pretvorite isto u porodičan posao koji uključuje svakog člana porodice, više nego dobro svedoči primer naše današnje domaćice, Zorice Milošević iz Grabovca. Naime, Zorica je posle 22 godine rada, ostavila posao u fabrici opeke, upisala fakultet ne bi li stekla znanje o organskoj proizvodnji i pet godina kasnije, zajedno sa svojom porodicom stekla epitet prepoznatljivog i traženog proizvođača.
Poljoprivredna proizvodnja i turizam kod Novog Sada
Povratak na selo je krilatica koju u poslednje vreme sve više čujemo. Jedni je koriste da bi stekli političke poene, drugi da bi pokazali kako razumeju život na selu, a samo oni retki 'povratak na selo' zaista i žive. Porodica Derdić je na pola puta od Šangaja do Kovilja, svila svoju oazu mira i održivog, ili kako to naša sagovornica voli da kaže, samoodrživog gazdinstva.
Farma krava i proizvodnja kvalitetnih sireva
U Kovilju smo posetili porodicu Jovanov i to pre svega zbog njihovog, ili bolje rečeno mama Đuđinog, sira. Međutim, osim krava i proizvodnje sira, zatekli smo puno dvorište životinja. Tu su svinje, konj, bikovi u tovu, ali i šest krava od kojih su trentno četiri na muži, dok bi dve trebalo uskoro da se otele. Kada govorimo o rasnom sastavu, u ovoj štali mogu da se nađu i simental i holštajn-frizijske krave.
Raznovrsna poljoprivredna proizvodnja u selu Desimirovac
U obilasku Šumadije sreli smo i jednog nesvakidašnjeg domaćina, Zorana Milojkovića iz sela Desimirovac. Iako je ušao u sedmu deceniju života, ne prestaje da se bori i da svoje veliko poljoprivredno iskustvo deli sa svima. Kako kaže, Srbija je bogom dana zemlja za poljoprivredu, a velika se greška dogodila upravo kada je to zanemareno. Naš domaćin svaštari u poljoprivredi, jer kako kaže nedostatak garancija ga na to primorava, ali dve grane izdvaja: povrtarstvo i stočarstvo. Tačnije bavi se proizvodnjom rasada paradajza, paprike i kupusa i poručuje svima da mu za ranu proizvodnju plastenici ne trebaju i da je kako kaže “leja car”. A evo i zašto.
Uzgoj pčela i proizvodnja meda na Fruškoj Gori
Med je jedan od nastarijih prirodnih zaslađivača koji ljudi konzumiraju od davnina, i to ne samo zbog lepog ukusa već i zbog mnogih, pre svega zdravstvenih svojstava. Danas ih ima mnogo vrsta, a oni pravi zaljubljenici u ovaj prirodni proizvod, nikada ne prestaju da istražuju sve njegove ukuse, kombinacije i blagodeti. Proizvođači meda, sa druge strane, zaljubljenici su uglavnom u prirodu i verovali ili ne, pčele. Da, i ta mala stvorenja zaista mogu postati ne samo deo porodice, već višedecenijske porodične proizvodnje meda, kao što je to slučaj sa porodicom Hunjadi iz Petrovaradina.
Farma krava i proizvodnja mleka u Bačkom Dobrom Polju
Dok se poslednjih nekoliko godina u Bačkoj sve više govori ali i realizuje priča o gajenju malina, ali i drugim voćarskima a odmah za njima i povrtarskim kulturama, nosioci porodične tradicije ovog kraja, ne posustaju pred trendovima tržišta već ostaju verni proizvodnjama koje su im ostavljene u nasledstvo. Takva je priča i Željka Kovačevića iz Bačkog dobrog polja, koji je nosilac četvrte generacije koja se u njegovoj porodici bavi stočarskom, proizvodnjom mleka i ratarstvom. Naš domaćin je po struci serviser računarskih sistema. Zavidnom iskustvu i znanju u ovoj profesiji, možda još više parira i prednjači i kvalitetna proizvodnja mleka, pažljivo i genetski biran uzgoj grla i stručnost u ovoj oblasti poljoprivrede. Ali u svemu tome je tvrdi, nekako ipak najvažnija tradicija koja se ne prekida.
Uzgoj pčela i proizvodnja meda u Bezdanu
Pčelarenje u somborskoj porodici Stanković traje vekovima, s obzirom da su im preci bili salašari, a u davna vremena gotovo svaki salaš je imao po nekoliko košnica. Ipak, u prvim decenijama prošlog veka, pčelarstvo se u ovoj porodici intenziviralo, tačnije postalo glavni izvor prihoda za većinu njenih članova. Tako je i danas. Uz oca Miodraga i majku Anu, pčelarstvom se bavi uspešno četrdesetpetogodišnji Bojan Stanković, a i njegov dvanaestogodišnji sin, koji odrasta ne samo gledajući, već i radeći sa ocem i dedom, po svoj prilici je trasirao put.
Farma Ile de France ovaca u Kaću
Slavko Ilić iz Kaća nije prvi put naš domaćin u emisiji. Pre oko godinu dana, posetili smo ga na porodičnom imanju gde je na postojeću ratarsku dodao ovčarsku proizvodnju. I godinu dana asnije, Il de frans grla je više, proizvodnja je još kvalitetnija i intenzivno se radi na usavršavanju svega što je potrebno za kvalitetnu ovčarsku proizvodnju.
Farma krava i ratarstvo u Čurugu
U Čurugu smo ove godine već bili. Predstavili smo vam tradicionalnu proizvodnju sira porodice Radišić, koja se generacijama na tom gazdinstvu prenosi sasvekrve na snajku. Svi ukućani međutim, složili su se da mleko i sir nadaleko prepoznatljivi po kvalitetu, ne nastaju tu, u mlekari, već na njivi. To nas je dalje odvelo nekoliko koraka unazad. Ovo gazdinstvo neguje još jednu poljoprivrednu tradiciju – ratarenje. Petar Radišić danas je nosilac te proizvodnje u ovoj Čuruškoj porodici i skoro svi prinosi ratarskih kultura koje gaji, odlaze na ishranu krava. I tako je od kada zna za sebe kaže.
Uzgoj svinja u Bačkom Dobrom Polju
Da Vrbas sa okolinom ne odustaje od svoje nekadašnje prepoznatljivosti po kvalitetnom uzgoju svinja i svinjskim proizvodima, svedoči i primer Željka Radovanova. Ovaj proizvođač se još kao dete interesovati za gajenje svinja dok se njegov otac time bavio. Tokom godina njihova proizvodnja se usavršavala, broj svinja se povećavao, a kada je cena padala tada se i broj svinja smanjivao. Radovanovi su uvek pratili trendove sa jedinim ciljem, a to je opstanak na tržištu. Iako našeg današnjeg domaćina možda prepoznajete i po njegovoj priči o proizvodnji bara za ptice, danas se ipak osvrćemo na njegovu primarnu granu poljoprivrede – svinjarstvo,koju prati i još nešto.
Farma krava i proizvodnja mleka u Kovilju
Na gazdinstvu Uglješ u Kovilju se ratarska i stočarska znanja i iskustva prenose sa kolena na koleno već dugi niz generacija. Danas Dragoslav, zajedno sa svojim bratom vodi gazdinstvo. Dok je brat zadužen za ratarsku proizvodnju, naš sagovornik više vodi računa o stočarskom delu.
Inovativni način proizvodnje soje, Dunav Soja
Manifestacija „Dunav Soja Dan Polja – od bez GMO soje do bez GMO mleka“ održana je u Lugovu, kod Sombora. Dan polja soje zajednički su organizovali Udruženje Dunav Soja i kompanija Agri Business Partner. U okviru manifestacije, proizvođači su upoznati sa mehanizovanim, inovativanim i savremenim načinom proizvodnje soje, a predstavljen je i put soje do prvog sertifikovanog domaćeg Dunav Soja mleka.
Krađa ovaca na salašu u Đurđevu
Pre dvanaest godina, dve generacije porodice Stanković iz Kruševog Brda, kod Kotor Varoši u Bosni i Hercegovini, doselilo se u Vojvodinu. Petar Stanković sa porodicom svoj dom zasnovao je na porodičnom gazdinstvu u selu Đurđevo, dok su se njegovi otac Dušan i majka Petra naselili u ataru ovog sela, izabravši da žive na salašu i brinu o stoci. Desetak krava na ispaši, po neka koza, jedan konj, malo živine i iz Bosne donešena jedna takozvana „Bosanska ovca“. Dok se Petar u selu uspešno bavi mlečnim govedarstvom, tokom godina, njegov otac je na svom salašu stvorio stado od više od stotinu ovaca. I ova slika vojvođanskog atara bila bi savršen prizor autentičnog salaša, da nas na ovo imanje nije dovela loša vest. Sredinom maja, još uvek nepoznati kradljivci, preko noći ovoj porodici ukrali su više od 70 ovaca.
Embriotransfer u govedarstvu
Embriotransfer je izuzetno popularan u govedarskoj proizvodnji, kako mesa, tako i mleka. Većina i danas prihvaćenih tehnologija, koje se koriste pri ovom zahvatu, razvijena je 70-ih i 80-ih godina prošlog veka, kada je i u našoj zemlji rutinski obavljana transplantacija embriona. Na farmi krava Napredak AD, u Staroj Pazovi, a u saradnji sa slovačkim stručnjakom Peterom Česnakom i Poljoprivrednim fakultetom, Departmanom za stočarstvo, obavljen je postupak embriotransfera. Česnak se transplantacijom embriona u stočarstvu bavi od 1998. godine kada je počeo da radi u firmi Slovenske biološke službe.
Uzgoj koza u selu Kumane
Iako Srbija ima veliki potencijal za razvoj kozarstva, još uvek ne postoji ozbiljno interesovanje za bavljenjem ovim poslom. Kao razlog tamo neretko se izdvaja nedovoljna i nedosledna subvencija države. I pored toga, procenjuje se da u našoj zemlji trenutno ima oko 250 hiljada grla koza, mahom najviše u južnoj i istočnoj Srbiji. Interesovanje za uzgoj koza i to uglavnom alpina, međutim sve više raste i među Vojvođanima.
Stočarski dan na poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu
Jedan od najlepših dana na svim od 84 do sada održana Poljoprivredna sajma u Novom Sadu, svakako je takozvani Stočarski dan. I ove godine, ovaj dan je i po broju znatiželjnih posetilaca, izlagača i njihovih grla, opravdao svoj epitet. Veliko interesovanje izazvala je i Aukcija stoke, koja je organizovana prvi put u istoriji Međunarodnog poljoprivrednog sajma. Na aukciji se prvi put našla i najveća izložena životinja na 84. međunarodnom poljoprivrednom sajmu – simentalac bik Kokan. Težak 1980 kilograma bio je prava atrakcija za posetioce a prodat je na Manježu Novosadskog sajma za 4.650 evra.
Konkurs Intesa Farmer za 2017 godinu
Banka Intesa pokrenula je i ove godine nagradno takmičenje ‘Intesa farmer’ kao izbor najuspešnijih poljoprivrednih proizvođača.
Mladi u poljoprivredi, uzgoj ovaca i konja u Karađorđevu
Nedavno raspisani konkurs za podršku mladima u ruralnim područjima na teritoriji Vojvodine pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, pokazao je da se dugogodišnja teorijska podrška mladima u ovoj oblasti, polako pretvara u praksu. Statistika još uvek kaže da od ukupnog broja poljoprivrednih proizvođača u Srbiji, njih svega 4,7 odsto su mladi poljoprivrednici do 40 godina starosti. U Evopi je reč o duplo većem broju njih koji svoju profesiju zasnivaju u ruralnim područjima. Saša i Maja Trbojević su međutim, mladi bračni par iz Karađorđeva koji nije čekao na podsticaje države i institucija, već su još pre šest godina, rešili da svoju sreću okušaju upravo na selu. Oni su aktivni sportisti i danas, roditelji dvojice dečaka i poljoprivredni proizvođači. Na svom gazdinstvu objedinili su voćarstvo, povrtarstvo i ovčarstvo i malim ali sigurnim koracima proširuju sve to, koliko su u mogućnosti. Iako se bave potpuno drugim sportovima, pre više od 6 godina, spojila ih je čini se, ljubav prema konjarstvu, koje se ni pored svih današnjih obaveza, ne odriču.
Uzgoj pčela i proizvodnja meda
Iako su sneg i mraz iznenadili poljoprivredne proizvođače u aprilu,a košnice su već iseljene blizu ratarskih i voćarskih kultura, ipak kažu da je zima gotova. Mladog pčelara Stanislava Krajcera iz Novog Sada zatekli smo u Novom Miloševu gde uz uljanu repicu trenutno boravi zajedno sa svojim pčelama.
Farma i tov ćuraka u Jagodini
Jagodina je u bivšoj Jugoslaviji bila centar proizvodnje ćurića sa čuvenom rasom zvanom “jagodinska ćurka“. Anegdota kaže da su vozovi pri ulasku u ovaj grad smanjivali brzinu da ne bi uznemirili ćurke i ostalu perad. Statistika je međutim, daleko ozbiljnija te prema njoj početkom prošlog veka, cena ćurećeg mesa iz Jagodine određivala je cenu ćuretine na Londonskoj berzi. Godišnja proizvodnja i tov ćurki u okolini Jagodine dostizao je brojku od čak 700 hiljada. Danas je u ovom delu Srbije ostala je samo jedna farma. Diplomirani inženjer stočarstva, Zoran Milanović već 30 godina ne odustaje od odgoja ćurki na porodičnom imanju i poslednji je koji od Smederevske Palanke do Leskovca tovi ćurke. Nije planirao da nastavi porodičnu tradiciju, ali kako to obično biva sa stvarima koje ne planiramo, zaljubio se u ovaj postao i ostao u njemu do danas.
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Kumane
Tragajući za primerima dobre poljoprivredne prakse, tradicionalnim koliko i početničkim, svaki put se evo već godinama, obradujemo istrajnosti proizvođača u jednoj oblasti, kada je reč o decenijama. Domaćini su međutim, neretko preskromni, pa čak i kada je reč o dve i tri decenije starom porodičnom poslu, smatraju da je reč o nedovoljnom vremenu za postići sve što se može. Novobečejsko selo Kumane ima mnogo stočara oduvek. Goran Petrović jedan je od njih. Na bavljenje proizvodnjom mleka kaže, njegovu porodicu naveo je život. Počeli su pre dvadeset godina sa samo jednim grlom.
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Kumane
Putevi naše emisije godinama nas već vode u domaćinstva najrazličitijih domaćina i poljoprivrednih proizvođača. Ma koliko se delatnosti kojima se bave čine sličnim, svaka priča je, verujte, uvek potpuno nova za nas i nadasve drugačija.
Farma ‘Zelena koza’ u Kisaču
Milan Rainović iz Kisača ima višegodišnje iskustvo u kozarstvu, a njegovi počeci, kako to obično biva, vezuju se za slučaj. Pre koza, Milan se bavio uzgojem ovaca, a susret sa alpinom u Somboru i razgovor sa suprugom, doveo je do toga da danas imaju reprezentativnu farmu od četiri stotine koza.
Farma krava i proizvodnja mleka u Novom Miloševu
U banatskom selu Novo Miloševo, meštani su uspeli da do danas sačuvaju ratarsku proizvodnju i stočarstvo. Ove poljoprivredne grane odolevaju svakodnevici i nekako se još uvek generacijski prenose. S vremena na vreme, kaže naš domaćin Slobodan Popov, u selu se pojavi neki, takoreći početnik u poljoprivredi, ali uglavnom je reč o porodičnom nasledstvu kojeg se mnogi, još uvek ne odriču.
Uzgoj Alpino koza
Kažu da sela u Srbiji umiru, da i mladi i stari iz njih svakodnevno odlaze, ali naše kamere sve češće beleže potpuno drugačije i priče i slike. Upravo takva priča dovela nas je u selo Pajazitovo, 20-ak kilometara od Kragujevca u koje se prošle godine vratio dramski pisac Vladimir Đorđević.
Uzgoj ovaca Ile de France u Ravnom Selu
Iako je u njegovoj proizvodnji primarno ratarstvo, Mladi Živan Pavkov iz Ravnog Sela kod Vrbasa 2012. godine odlučio je da započne sopstvenu ovčarsku proizvodnju. Pre toga, proveo je dosta vremena ne samo na predavanjima, već i u posetama drugim ovčarima a sve kako bi se pripremio za – mnogi bi rekli – hrabar ali mudar potez. Danas Živan u svojoj skromnoj proizvodnji ima dvadesetak grla rase Il de Frans koje drži, po sopstvenom priznanju, prevashodno iz ljubavi.
Farma krava i proizvodnja mleka u Suseku
Verni gledaoci emisije „U našem ataru“ možda se sećaju naše posete gazdinstvu porodice Begojević iz Suseka i razgovora sa ocem Glišom o ratarstvu kao i jednim od njegovih sinova Branislavom Begojevićem sa kojim smo popričali o proizvodnji mleka. Tada je u domaćinstvu bilo 25 muznih krava, dvadesetak junica, deset teladi i 40 tovnih bikova Simentalske rase i obrađivalo se oko 200 jutara kvalitetne sremske zemlje.
Proizvodnja kozijeg sira u Suseku
Usled loših uslova na tržištu a nakon dugogodišnje tradicije, naš današnji domaćin Sima Kovačević iz Suseka kod Beočina odlučio je da svoje domaćinstvo preorjentiše sa proizvodnje kravljeg mleka na neku drugu vrstu proizvodnje. Nakon kratkotrajne analize tržišta stočarskih proizvoda, pre tačno dve godine odlučio se za kozarstvo – tačnije proizvodnju kozijeg sira. Počeo je sa stadom od desetak koza da bi danas taj broj porastao na 50.
Uzgoj pčela i proizvodnja meda u Loznici
Da zima nije gotova samo za ratare, povrtare i voćare potvrdio nam je i Lozničanin Milan Grujić koga smo zatekli u njegovom pčelinjaku.
Uzgoj Ile de France ovaca u Ravnom selu
Tokom naših reportažnih putovanja po Srbiji obišli smo mnogo poljoprivrednika različitih profila. Od velikih proizvođača mleka sa preko 100 krava na muži, preko voćara sa više od 10 hektara modernog zasada, pa sve do onih sitnijih čija se proizvodnja gasi.
Da li je isplativa proizvodnja mleka
Kada upitate prosečnog stočara u Srbiji da li ikad izvodi računicu koliko ga košta dnevni obrok za kravu i koliko je isplativa proizvodnja mleka, u većini slučajeva dobićete negativan odgovor.
Uzgoj rase ovaca cigaja u Suseku
Stanovnici Suseka, malog mesta nadomak Beočina, bave se prevashodno stočarstvo, za razliku od većine svojih sremskih kolega koji su se odlučili za voćarstvo ili vinogradarstvo. U ovom selu, navode meštani, svako domaćinstvo i dalje ima barem jednu kravu, svinju, ovcu ili kozu čije proizvode, ako ne prodaje, onda koristi za sopstvene potrebe. I dok jedni imaju jedno, dva ili najviše pet grla u svojoj proizvodnji, drugi, poput našeg današenjeg domaćina Marka Paroškog, imaju preko stotinu – i to ne bilo kojih grla već kvalitetnih i prelepih autohtonih Cigaja.
KWS kukuruz Balasco i Konfites, idealni za proizvođače mleka
Poslušajte iskustva porodice Mužlai iz Bačkog Gradišta koja se bavi proizvodnjom mleka, a seje KWS hibride kukuruza.
Uzgoj ovaca i lipicanera u Ravnom selu
Plodna zemlja darežljiva; Ovce bele vrhunske; Lipicaneri snažni u fijaker pregnuti… Tako bi se ukratko mogla opisati gazdinstvo porodice Kostić iz Ravnog Sela kod Vrbasa. Okrenuti prevashodno ratarstvu i, u nešto manjem obimu stočarstvu, otac Milenko i sinovi Filip i Igor nastoje da svojim zalaganjem ovo uspešnu proizvodnju podignu na viši nivo. Njih trojica dele sve: ne samo zaduženja koja se tiču njihove poljoprivree, već i ljubav prema muzici: verovali ili ne, otac i sinovi članovi su istog tamburaškog orkestra i veliki zaljubljenici u zvuk tamburica, gitara i begeša. I dok je mlađi sin Igor odlučio da se u potpunosti posveti harmoničnom etno-zvuku upisavši umetničku akademiju, stariji Filip opredelio se za poljoprivredu, upisavši ratarstvo i povrtarstvo na novosadskom Poljoprivrednom fakultetu. Ali o tome drugi put. Danas smo ovde kako bi smo popričali o belim ovcama ali i lipicanerima porodice Ćosić.
Farma krava i proizvodnja mleka u Banatskom Novom Selu
Slika stočarstva u Srbiji nije sjajna, svakim danom se ugasi najmanje po jedna farma, a broj grla se drastično smanjuje. Svima je jasno da položaj stočara nije na zavidnom nivou. Oni rade 365 dana u godini i ne znaju da praznike, i slobodne dane. Malajmare Aurel iz okoline Pančeva počeo je u neka srećnija vremena da se bavi stočarstvom, i to veoma skromno sa samo 8 junica, da bi danas bio jedan od najuglednijih farmera u ovom kraju. On ima veliko domaćinstvo sa farmom koja broji preko 270 krava. Ruku pod ruku sa velikom farmom idu i isti takvi problemi sa kojima se suočava ne samo Aurel, već i drugi stočari. Pokušali smo da doznamo kakvi problemi muče stočare i koliko je uopšte ova grana isplativa.
Uzgoj Ile de France ovaca u Porodinu
Dragan Dimitrijević iz Porodina, školovao se za frizera i do nedavno je imao svoj frizerski salon, ali je vremenom shvatio da se dobra zarada krije u poljoprivredi, tačnije u ovčarstvu. Ovce gaji za dalju prodaju i priplod, a njegov izbor je za rasa „Il de frans“. Dragan sam šiša ovce i prodaje vunu, pa je tako spletom životnih okolnosti, makaze kojima je šišao ljude, zamenio makazama kojima danas šiša ovce
Farma krava i proizvodnja mleka u Porodinu
Dok žene na selu uglavnom vode računa o kuči i ukućanima, domaćini imaju posla u njivi i oko stoke, pa su tako kod nas veoma retke žene koje samostalno vode gazdinstvo, jer ova oblast tradicionalno pripada muškarcima. To, međutim, nije slučaj u kući Borke Bakić iz Porodina, ova mlada i energična žena, majka dvoje dece, vodi računa o svom domaćinstvu i brine o kravama. Ona svaki dan hrani krave, čisti štalu, ima posla oko muže, i brine o zdravlju ovih životinja. Njen radni počinje u 5 sati ujutro i najčešće traje 17 sati. Borka je jedno vreme sa svojim suprugom živela u Italiji, a onda se vratila na porodično imanje na kome je sam svoj gazda ili u njenom slučaju gazdarica.
Farma Ile de France ovaca na Zlatiboru
Priču o proizvodnji mleka porodice Cicvarić iz Nikojevića nadomak Užica mogli ste da pogledate u jednoj od prethodnih emisija „U našem ataru“. Tada smo sa našim domaćinom Novicom porazgovarali o rasnom sastavu, dnevnoj proizvodnji mleka, tehnologiji ishrane njegovih goveda, ali i problemima koji se tiču otkupne cene i posledica ukidanja prelevmana na uvoz mleka iz zemalja Evropske unije. Međutim, razgovarajući o govedarstvu, u potpunosti smo zaboravili da napomenemo da Cicvarići u sklopu svog domaćinstva imaju i uspešnu ovčarsku proizvodnju koja se zasniva na Il de Frans rasi.
Vrhunski rezultati u proizvodnji svinja sa DEKALB hibridima kukuruza
Vrhunski rezultati u proizvodnji svinja sa DEKALB hibridima kukuruza
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Trnava
Miroslav Savić iz sela Trnava kod Užica bavi se proizvodnjom mleka.
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Ovsište
I dok u Ovsištu, selu nadomak Topole, nema mnogo uspešnih stočara, oni malobrojni koji su odlučili da svoj život posvete stočarstvu mogu se pohvaliti velikim uspehom i izuzetnim gazdinstvima.
Uzgoj i farma svinja u Banatskom Karlovcu
Priča o svinjarskoj proizvodnji našeg današnjeg domaćina, Aleksandra Kutlešića iz Banatskog Karlovca počela je pre osam godina kada je prilikom rasprodaje jedne svinjarske farme u Inđiji, uspeo da nabavi četiri suprasne nazimice praktično po ceni tovljenika.
Kukuruz za silažu Sremac
Poslušajte zadovoljne korisnike LK hibrida kukuruza.
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Nikojevići na Zlatiboru
Priča o proizvodnji mleka porodice Cicvarić iz Nikojevića nadomak Užica počela je 2002. godine. Tada je naš današnji domaćin Novica napustio dotadašnji posao u valjaonici bakra i odlučio da nastavi i na viši nivo podigne dugogodišnju porodičnu tradiciju uzgoja krava simentalske rase.
Farma krava i proizvodnja mleka u Novom Slankamenu
Porodica Aleksić iz Novog Slankamena kod Inđije ima jednu od najobimnijih mlekarskih proizvodnji u istočnom delu Srema: od ukupno 240 grla crno-belog holštajna, oko 90 ih je na muži, a dnevna proizvodnja iznosi oko 1700 litara. U ovom gazdinstvu se ne razmišlja o smanjenju i restrikcijama već samo o proširenje proizvodnje pa se zato sva ženska telad ostavlja radi obnove i uvećanja već postojećeg stada. Prema rečima naše današnje domaćice Svetlane Aleksić, koja zajedno sa suprugom Daliborom i deverom Predragom vodi računa o ovoj obimnoj i zaista impresivnoj stočarskoj proizvodnji, veliku ulogu u čitavoj priči igra dobro osmišljen i realizovan objekat koji se zasniva na slobodnom sistemu držanja.
Uzgoj Sjeničke ovce na Zlatiboru
Priča o ovčarskoj proizvodnji porodice Jovanović iz Stapara, sela nadomak Užica, počela je pre 17 godina kada je kupljeno nekoliko grla raznih rasa: bilo je tu i Virtemberga i Il de Fransa ali i naše Sjeničke ovce. Nakon nekoliko godina slika se iskristalisala i postalo je jasno da su osobine poput otpornosti na teške uslove i izuzetno ukusno meso bile ključne za uspeh pa je tako izbor pao na Sjeničku ovcu – navodi naša današnja domaćica Jasmina Jovanović dodajući da danas na ovom imanju ima oko 50 ovaca i dva ovna.
Farma krava i proizvodnja mleka u Đurđinu
Gazdinstvo porodice Dulić predstavlja pravi primer kako bi jedna porodična proizvodnja mleka trebala da bude organizovana. Uz oca Josipa i majku Gordanu, sinovi Marko i Luka su na sebe preuzeli deo posla i deo odgovornosti pa danas zajedničkim snagama probijaju put ka nekim novim pobedama. Čitava priča počela je još tokom bombardovanja, dakle davne ’99. godine, kada je naš današnji domaćin Josip kupio tri junice holštajn, simentalske i monbelijar rase. Od tog trenutka proizvodnja se širila da bi danas dostigla dnevnu proizvodnju od 1.700 litara mleka sa muznim prosekom od 24.2 litre.
Uzgoj simentalca po principu krava-tele
Najnovija istraživanja internacionalnog tržišta pokazuju da u Evropskoj uniji na godišnjem nivou nedostaje između 600.000 i 700.000 tona goveđeg mesa konzumne kategorije a da zemlje na prostoru bivše Jugoslavije u proseku izvezu svega oko 10.000 tona. Dakle, postoji prostor za plasman našeg mesa, samo ga je potrebno proizvesti. Međutim, to je mnogo lakše reći nego učiniti: za razliku od proizvodnje mleka u kojoj se beleži stalan prihod, u tovu isplata dolazi jednom godišnje. Istina, zahteva ona mnogo manje rada u odnosu na mlekarsku proizvodnju ali sa njom deli neke odlike: potrebna su značajna sredstva za početni ulog, od izuzetnog je značaja kvalitetna ishrana a u poslednje vreme sve veći značaj poklanja se i objektima ali i uslovima držanja.
Ovčarska proizvodnja porodice Tumbas
Priču o proizvodnji mleka porodice Tumbas iz Čikerije, malog mesta na granici sa Mađarskom, mogli ste da pogledate u jednoj od prethodnih epizoda emisije „U našem ataru“. Tada smo Vam predstavili kako jedna porodica sa uspehom održava tradicionalnu salašarsku stočarsku proizvodnju koja se zasniva na osamdeset muznih krava i preko 120 pratećih grla. I dok je proizvodnja mleka glavni izvor prihoda za našeg domaćina Mirka Tumbasa i njegovog brata Ivana ali i njihove sinove Nikolu i Marijana, u sklopu gazdinstva nalazi se još jedan objekat u kojem obitavaju ovce rase Virtemberg.
Farma krava i proizvodnja mleka porodice Mijatović iz sela Belosavci
Čak i ako proizvođač u svojoj proizvodnji mleka na raspolaganju ima 30 visoko-kvalitetnih grla simentalske rase sve teža situacija u srpskom stočarstvu onemogućuje mu da postigne zagarantovan uspeh. Tokom naših putovanja po Šumadiji put nas je naveo i do mesta Belosavci u okolini Topole gde smo posetili Dragana Mijatovića, jednog od najuspešnijih proizvođača mleka ovog kraja. Intenzivnim stočarstvom počeo je da se bavi pre osam godina kada je cena mleka bila visoka a mlekarstvo prosperitetno zanimanje. Uprkos dobro osmišeljnom i razvijenom sistemu rada, naš domaćin navodi da situacija i budućnost mlekarstva nije ni malo svetla.
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Čikerija
Na dvadesetak kilometara od Subotice nalazi se Čikerija, malo mesto koje državna granica od 1918. godine deli na dva dela. I dok se severni deo sela nalazi na teritoriji Mađarske, južni je ostao u sastavu Srbije i danas broji oko 1.000 stanovnika. Tu se prevashodno vodi salašarski način života, uz obilje njiva, pašnjaka i naravno stoke a Jedan od najvećih stočara u ovom malom selu ali verovatno i okolini je naš današnji domaćin Mirko Tumbas koji zajedno sa svojim bratom Ivanom drži oko 200 grla simentalske rase. I dok tako velik broj grla zavređuje pažnju, do tog obima se nije stiglo preko noći: bilo je potrebno je mnogo rada, truda, vremena ali i jedan sklopljen brak kako bi se ova priča pokrenula sa nule.
Sistem krava – tele u Gardinovcima
Naš današnji domaćin Vladimir Marković veći deo života proveo je u Novom Sadu gde je radio kao instruktor u auto školi. Nakon odlaska u penziju opredelio se za povratak u očinsku kuću u Gardinovcima i zasnivanje sopstvene stočarske proizvodnje. Kako nije imao previše obradive zemlje, odlučio je da iskoristi pašnjake koji okružuju ovo malo bačko mesto i na taj način sebi smanji sveukupne troškove ishrane.
Uzgoj magaraca i magarećeg mleka
U oboru se trenutno nalazi oko tridesetak grla dok se još stotinak nalazi na pašnjacima Krčedinske ade. I ta grla kao i ova koja vidite pred sobom pripadaju rasi Balkanski magarac.
Proizvodnja mleka i sira u Čortanovcima
Porodica Pejčić iz Čortanavaca uz mleko proizvodi i kravlji sir: sitni, topljeni, rolovani – fenomenalanog ukusa, izuzetanog kvaliteta. Već godinama u ovoj familiji postoji tradicija proizvodnje prerađevina od mleka, a naš današnji domaćin Radivoj Pejčić odlučio je da sa nama podeli priču o tajnama dobrog sira ali i počecima koji nisu ni malo bili laki.
Tov junadi u selu Krćevac
Ovaj novoizgrađeni objekat za držanje tovnih junadi nalazi se u Krćevcu kod Topole i pripada Blagojevićima – ocu Draganu i sinu Đorđu – koji se već bave mlekarstvom i u ovom trenutku imaju desetak krava na muži. Svesni da je proizvodnja mleka najisplativija ukoliko je prati proizvodnja mesa, njih dvojica odlučili su da ulože znatna sredstva i zajedničkim snagama podignu ovaj moderan objekat kapaciteta 120 tovnih grla.
Uzgoj ovaca rase virtemberg u selu Krćevac
Priča o ovčarskoj proizvodnji našeg današnjeg domaćina Petra Manojlovića iz Krćevca kod Topole počela je pre jedne decenije. Tada je na svom imanju imao svega desetak ovaca, a fokus je bio na govedarstvu i proizvodnji mleka. Međutim, kako su mlađe generacije napuštale rodnu kuću, Petar i njegova supruga shvatili su da će se sve teže i teže starati o kravama i proizvodnji mleka, zbog čega je doneta teška ali ispravna odluka da se sa govedarstva preorjentiše na ovčarstvo i proizvodnji vrhunskog jagnjećeg mesa. Danas se na ovom imanju nalazi 35 ženskih grla i jedan ovan rase Virtemberg.
Farma krava i proizvodnja mleka porodice Balaša iz Čantavira
Malo je onih koji do sada već nisu čuli za impresivnu proizvodnju mleka porodice Balaša iz Čantavira. Sa 180 muznih grla od kojih je 168 trenutno na muži i 450 grla ukupno, ova porodična farma spada u tri najveća porodična gazdinstva u Srbiji kada je u pitanju dnevna proizvodnja mleka ali i muzni prosek koja momentalno iznosi 29 litara. Sve se zasniva na zajedničkom radu oca Mikloša ali i sinova Tihomira – koji je zadužen za ratarsku proizvodnju; i Tamaša – koji je zadužen za stočarstvo. Ovde je dobrodit životinje na prvom mestu: kao što i sami možete da vidite tu su liga boksovi a u pitanju je slobodan sistem držanja u kojem će ovi crno-beli holštajni dati svoj maksimum.
Uzgoj vitemberg ovaca u selu Kasidol
Porodica našeg današnjeg domaćina Dejana Obradovića iz Kasidola bavila se ovčarstvom od kad on zna za sebe: držali su tada ne više od desetak ovaca koje su podmirivale potrebe porodice za mesom, mlekom pa i vunom. Međutim, 2002. godine doneta je odluka da se proizvodnja unapredi pa je na sajmu kupljena i prva umatičena rasna ovca. Tokom godina broj je postepeno rastao da bi se u poslednjih šest ili sedam godina obim proizvodnje popeo na 80-ak grla rase Virtemberg.
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Nikolinci
U potrazi za reportažama o stočarima južnog banata, put nas je naveo u Nikolince, malo mesto u blizini Alibunara, gde je vredan stočar i naš današnji domaćin Danijel Čolovka sa ekipom emisije „U našem ataru“ podelio priču o svojoj proizvodnji mleka, svom radu i svojim planovima za budućnost…
Organski uzgoj ovaca
Na planini Radan između Niša i Leskovca nalazi se selo Orane. Selo je ušuškano na 540 metara nadmorske visine i kako kaže naš domaćin Zvonimir Kocić to je pravi raj za uzgoj ovaca.
Farma krava i proizvodnja mleka, porodice Stipić iz Đurđina
Proizvodnja mleka porodice Stipić iz Đurđina nije nešto što se viđa svaki dan.
Uzgoj brojlera u Uljmi
Ova farma brojlera nalazi se u Uljmi – južnobanatskom selu koje se nalazi na otprilike pola puta između Pančeva i Vršca – i posluje u sklopu preduzeća „Pilefarm“ d.o.o. iza kojeg stoji prorodica Stojanov koja se već 40 godina bavi stočarstvom, prevashodno živinarstvom i svinjarstvom. Prema rečima vlasnika firme „Pilefarm“ i našeg današnjeg sagovornika Igora Stojanova, pre četiri decenije, pa i kasnije, porodica je bez poteškoća mogla da živi od jedne farme brojlera, da bi se nakon 2000. godine ekonomska situacija u ovoj grani stočarstva naglo pogoršala.
Farma krava i proizvodnja mleka gazdinstva Malajmare
Za proizvodnju mleka Malajmare Aurela iz Banatskog Novog Sela mogu se vezati mnogi atributi, ali pridev „skromna“ nije jedan od njih. Čitava priča počela je 1980. godine u vreme „Zelenog plana“ i iako je u nekoliko navrata gasio svoju proizvodnju, Aurel je svaki put uspevao da je i obnovi zahvaljujući prevashodno kreditima i napornom radu. Danas u ovim impozantnim objektima nalazi se preko dve stotine grla holštajn-frizijske rase od kojih su 90 na muži i gde se ostvaruje dnevna proizvodnja mleka ekstra klase koja iznosi oko 2.100 litara.
Uzgoj Ile De France ovaca u Gardinovcima
Porodica Radujko, koja je ne tako davno zasnovala svoju ovčarsku proizvodnju u Gardinovcima, ima zaista interesantnu priču. Naime, najstariji član i glava porodice Svetozar, čitav svoj radni vek proveo je kao srednjoškolski profesor matematike pri tom postavši autor nekoliko knjiga istoriji muzike; njegova supruga Jadranka radila je kao novinar na radio Novom Sadu; a sinovi Boris i Dušan školovali su se da postanu arhitekta i građevinski tehničar. I dok je stariji brat pronašao svoje radno mesto u jednoj softverskoj kompaniji, mlađi Dušan je odlučio da sa svojim roditeljima napusti Novi Sad i pređe na selo gde će svi zajedno i zajedničkim snagama započeti nov život.
Farma krava i proizvodnja mleka u Tovariševu
Porodica Feđver iz Tovariševa već godinama uspešno se bavi proizvodnjom mleka. Svoju proizvodnju zasnovali su na stotinu grla…
Dodeljene nagrade Intesa Farmer 2016
Najbolji od najboljih. Tako bi se mogli opisati pobednici ovogodišnjeg konkursa „Intesa Farmer“ u organizaciji banke „Intesa“ koja već četvrtu godinu za redom nagrađuje najuspešnije poljoprivrednike iz oblasti ratarstva, voćarstva, povrtarstva i stočarstva.
Tov junadi u selu Maljurevac
U porodici Radosavljević iz Maljurevca, mesta u blizini Kostolca, tov junadi je svojevrsna tradicija. Naš današnji domaćin Dragan Radosavljević, koji je inače zaposlen kao mašinski inženjer, navodi da je na porodičnom gazdinstvu uvek bilo grla u tovu i uvek se od toga moglo pristojno i živeti: tada je bilo sasvim dovoljno imati petnestak komada koji bi doneli dovoljno novca za pristojan život. Međutim, vremena su se promenila i potreban je višestruko veći broj grla kako bi se ostvarila ista zarada, zbog čega danas porodica Radosavljević ima proizvodnju sa oko 30 grla u tovu.
Uzgoj Lipske ovce u Požarevcu
Goran Špika iz Požarevca proveo čitav svoj radni vek zaposlen u termoelektrani „Drmno“ u Kostolcu. Međutim pre nekoliko godina, nezgodna vremena i stalna finansijska nesigurnost naterale su ga da razmisli o proširenju svojih delatnosti i dodatnom poslu. Uzimajući u obzir da se već bavi pčelarstvom i da mu rad sa životinjama nije stran, Goran je odlučio da ostane u stočarstvu opredelivši se pri tome za ovčarstvo, a sve zahvaljujući savetima stručnjaka iz Poljoprivredne stručne savetodvne službe Požarevac.
Tov junadi u Vranju
Priča o stočarskoj proizvodnji porodice trajković, za razliku od mnogih, i nema tako dugu tradiciju kao što bi mnogi pomislili. Sve je počelo pre šest godina kada je naš današnji domaćin Dalibor Trajković kupio ovu parcelu i izgradio objekat koji vidite pred sobom sa jednim ciljem – da započne sopstveni tov junadi.
Stočarska proizvodnja u selu Kasidol
Na petnaest kilometara od Požarevca, nalazi se mesto Kasidol i dom našeg današnjeg domaćina Tomice Petrovića. Ovaj vredni poljoprivrednik se već decenijama unazad bavi ne samo ratarskom proizvodnjom koju je nasledio od svojih roditelja već i mlečnim govedarstvom u nešto manjem obimu. Tomici u svakodnevnim aktivnostima pomažu i njegovi roditelji Zoran i Vidinka, supruga Snežana, ali i dva sina Aleksandar i Dušan koji – kada god su u mogućnosti – ulažu i vreme i trud ne bi li ovo izuzetno porodično gazdinstvo funkcionisalo u najboljem mogućem redu.
Uzgoj virtemberg ovaca u selu Lok
Čini se da je sve više mladih koji napuštaju grad i odlaze na selo…
Farma Ile de France ovaca u Kaću
Kod Slavka Ilića, ovčara iz Kaća, stigli smo, za pojmove jedne novinarske ekipe, poprilično rano – nije bilo više od sedam časova izjutra – a sve kako bi smo mu omogućili da na vreme obavi sva zaduženja i poslove vezane za njegovu ratarsku proizvodnju. Međutim, umesto da priprema mehanizaciju, našeg domaćina smo zatekli kako pokušava da organizuje prostor u objektu u kojem se nalaze njegove ovce: mnogo je novih pridošlica i potrebno je smestiti ih sve tako da jedni drugima ne smetaju. Umoran osmeh i još umorniji pogled govorili su mnogo o Slavkovom fizičkom stanju koji je u trenutku naše posete proživljavao svojevrsno vatreno krštenje – naime, ovaj zapat zasnovan je prošle godine, broji ukupno 80 grla, a u toku je prvo jagnjenje.
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Todorovce
Jablanički okrug, iako naširoko i nadugačko poznat po izvrsnim povrtarima, može da se pohvali i vrhunskim stočarima. Jedan od takvih je i naš današnji domaćin…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Sebečevac
Malo je onih koji se bave govedarstvom a nisu čuli za našeg domaćina Borjana Simonovića iz Sebečevca kod Kruševca, dobitnika mnogih nagrada za kvalitet krava, prvotelki i junica na manifestacijama od Novosadskog poljoprivrednog sajma, do lokalnih smotri. U ovoj proizvodnji mleka i priplodnog materijala sva grla su simentalske rase a Borjan je četvrta generacija u porodici Simonović koja se sa uspehom bavi stočarstvom.
Izazovi mlečnog govedarstva, Holandija Srbija
Seminar na temu Holandija – zemlja mlečnog govedarstva održan u Novom Sadu, predstavio je sistem organizacije transfera znanja u Holandiji, te uputio na izazove mlečnog govedarstva. Održano je i tehničko predavanje na temu ishrane krava, na kome su govorili stručnjaci iz ove oblasti. Sanja Bugarski iz Asocijacije proizvođača mleka Vojvodine ukazala je na probleme u ovoj oblasti.
Farma krava i tov bikova u Ilandži
Priča o stočarskoj proizvodnji Srđana Vojnova iz Ilandže počinje krajem prošlog veka kada je naš današnji domaćin nabavio junicu sa farme u Kovačici. Od te jedne junice on je do danas razvio ozbiljnu proizvodnju mleka koja se zasniva na Holštajn-Frizijskoj rasi kao i tov bikova koji je započeo relativno skoro i koji se zasniva na Simentalskoj rasi. I dok na prvi pogled sve izgleda kao pod konac, čini se da – što bi rekao ovaj proizvođač – „situacija nije ni malo ružičasta“.
Stočarska proizvodnja u Salašu Crnobarskom
Vladan Miljević, poljoprivrednik iz Mačve, kaže da se njegovo bogatstvo ne meri veličinom pašnjaka, voćnjaka, livada ili broja stoke koju ima u svom domaćinstvu, već brojem dece. Ovaj vredni mačvanin sve što radi i stvara u životu planira da ostavi svojim naslednicima, kojih ima četvoro. Ćerke Vladana, Nikolina, Milica i sin Vladimir, ponos su i dika svog oca, koji skromno kaže da je sve snove uspeo da ostvari u životu. Ljubav prema poljoprivredi prenosi na mlađa pokolenja i veruje da će se njegova deca krenuti utabanom stazom vrednog oca. Dok deca ne stasaju, Vladan složno sa bratom vodi gazdinstvo. S obzirom na nepredvidivosti na poljoprivrednom tržištu, on se odlučio za svaštarsku proizvodnju.
Kako unaprediti ishranu kod goveda, Timac Agro
Stočari dobro znaju da kvalitetna ishrana predstavlja ključan faktor u svakoj uspešnoj proizvodnji mleka i da uz kabasti, grla moraju dobijati i koncentrovani deo obroka. Bilo da se sastoji od smeša kukuruza, suncokreta, sojine sačme, silaže, deteline, sena, koncentrata, kravama su potrebni i mineralno vitaminski dodaci, kao i posebni dodaci ishrani kako bi krave ostvarile svoj pun potencijal. Zato kompanija Timak Agro svim proizvođačima preporučuje „Litamaks 2“ – inovativni proizvod koji reguliše kiselost sadržaja buraga, povećava iskoristljivost hrane i poboljšava imunitet i opštu otpornost organizma kroz dodatke helata mikroelemenata, vitamina E, kvasaca i kombinacije esencijalnih ulja.
Akcija dinarskih kredita Opportunity banke
Bankarski krediti su odličan način da poljoprivredni proizvođači dođu do dodatnih finansijskih sredstava, posebno u slučaju ozbiljnijih investicija. Bilo da je u pitanju uvećanje obima proizvodnje, izgradnja objekata ili kupovina mehanizacije, prava investicija ostvarena kroz dobru kreditnu ponudu može da malog proizvođača pretvori u domaćina. Te činjenice je svestan i Miloš Ljubić iz Vrela kod Uba koji se bavi ratarstvom, povrtarstvom i proizvodnjom mleka. Bez obzira na to što u svojoj proizvodnji postiže odlične rezultate, nedavno se okrenuo kreditima Opportunity banke ne bi li prvo investirao u proizvodnju, a nakon toga i u mehanizaciju.
Uzgoj Sjeničke ovce u Podrinju
Vijugavim putevima planine Cer, na otprilike jednakoj udaljenosti od trougla Loznica – Šabac – Osečina nalazi se selo Trbosilje gde je porodica Petrović pre skoro deset godina odlučila da započne sopstvenu ovčarsku proizvodnju. Preciznije: u pitanju je uzgoj naše autohtone Sjeničke rase. Za početak, dozvolite nam da Vam predstavimo porodicu Petrović: naš domaćin zove se Dragan i on radi kao poštar, tu su i ćerke Kristina, Marija i Milica – koje još uvek pohađaju osnovnu školu ali zato znaju karate – i na kraju, tu je naša domaćica i nosilac gazdinstva Dragica Petrović koja je odlučila da svoje vreme posveti ovčarskoj proizvodnji i stara se o 60 grla Sjeničke rase koliko ih ima na farmi.
Mladi poljoprivrednik iz Čalme
I dok većina mladih ljudi na selu gleda kako što pre da se domogne većih gradova U Srbiji i pronađe kakav – takav posao, najčešće veoma slabo plaćen, sa druge strane postoje i oni koji svoju budućnost vide isključivo na selu. Sreten Timotijević iz Čalme, po završetku fakulteta fizičke kulture u Novom Sadu, odlučio je da se vrati na svoje imanje i nastavi da radi posao koji je vodio njegov otac. Ovaj mladi čovek je veliki zaljubljenik u poljoprivredu i sa mnogo planova i ambicija teži da unapredi posao kojim su se bavile generacije pre njega.
Lovište Rit
Lovište „Rit“ koje se nalazi u neposrednoj blizini Padinske Skele na levoj obali Dunava, prostire se na oko 3.200 hektara – od čega veliki deo čine poljoprivredne površine – i omiljena je destinacija mnogim Beograđanima koji vole lov, bilo da je u pitanju divlja svinja, jelen ili pak fazani.
Farma svinja u Čalmi
Žene koje se u Srbiji bave poljoprivredom prava su retkost. Stanija Rogulja se po mnogo čemu razlikuje od tipične žene na selu. Ona je mlada, preduzimljiva, majka dvoje dece i na sopstvenu inicijativu pre par godina počela je da gaji svinje, u malom sremačkom selu Čalma. U ovom trenutku u objektima, koji su pre par godina renovirani ima 80 svinja i, kako kaže, njen motiv da se bavi ovim poslom prevashodno je bio da postane svoj gazda i da ne zavisi ni od koga.
Uzgoj kunića
Današnja priča jeste o kunićarstvu, ali ne intenzivnoj proizvodnji koja broji na hiljade grla u jednom turnusu. Naprotiv, današnja priča je o Midoragu Srejiću iz Rakovca kod Novog Sada, penzionisanom anestetičaru, koji je život posvetio radu u zdravstvenim ustanovama i pružanju pomoći ljudima kada je bilo najpotrebnije. Danas, on sa svojom suprugom živi u Rakovcu, uživa u penziji i uzgaja kuniće jer, kako kaže, uzgoj životinja je njegova davna ljubav i izvor duševnog mira.
Uzgoj Lipske ovce
Danas za sve ljubitelje ovaca i autohtonih rasa imamo posebnu poslasticu: predstavljamo vam proizvodnju Miloja Vukotića koja se zasniva na uzgoju Lipske rase. Lipska ovca po poreklu spada u domaću autohtonu rasu ovaca zvanu pramenka. Nastala je stihijskom selekcijom koju su ovčari stvorili neplanskim odabriom, a domestifikacija je uticala na formiranje određenog tipa ovaca koji se odlikovao velikom količinom mlekea i mlečne masti u odnosu na druge sojeve ove rase. Tako formirana ovca sa staništem u selima Lipa, Šalinac i Kulič dobila je naziv Lipska ovca.
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Jaša Tomić, II deo
U jednoj od prethodnih epizoda emisije „U našem ataru“ mogli ste da pogledate prvi deo priče o porizvodnji mleka porodice Hecei iz Jaše Tomića kod Sečnja. Na ovoj farmi nalazi se preko stotinu grla Simentalske, Holštajn- Frizijske i Braun Svis rase od kojih je šezdesetak u svakom trenutku na muži. U prošloj epizodi dotakli smo se pitanja ishrane i izbora rase, kao i situacije koja prati proizvođače mleka u Srbiji. Međutim ono čega se nismo dotakli je tema objekta, muznog sistema i načina držanja koji je ovde zastupljen. Kao i prošli put, naš sagovornik je Hecei Edmond koji uz oca Karolja i brata Atilu vodi računa da u ovoj proizvodnji sve teče kao podmazano. Priču smo nastavili dotaknuvši se teme izgradnje i svrhe ovog objekta.
Lovište Crni lug
Dobrodošli u lovište „Crni lug“ javnog preduzeća „Srbijašume“…
Farma svinja Napredak u Staroj Pazovi
Kompanija Delta agrar, organizovala je konferenciju za novinare, gde je iznela proizvodne rezultate koji su ostvareni na farmi svinja „Napredak“, u Staroj Pazovi, a koji su daleko iznad srpskog proseka. Ova farma ostvaruje poslovne rezultate koji su u rangu 10 najboljih farmi u Danskoj, zemlji lideru u oblasti svinjarstva, i gotovo duplo veće rezultate od proseka u Srbiji. Na farmi se godišnje utovi 38,000 tovljenika, utrošak hrane je daleko manji nego u tradicionalnoj proizvodnji, povećana je mesnatost tovljenika i dobije se krajnji proizvod visokog kvaliteta koji nema problema sa cenom niti plasmanom na tržištu. Povod za susret sa novinarima je ujedno i mali jubilej ove farme.
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Jaša Tomić
Priča o stočarskoj proizvodnji porodice Hecei iz Jaše Tomića kod Sečnja počela je još devedesetih godina prošlog veka, u vreme sankcija i inflacije i kada se od plate nije moglo živeti. Tada je Hecei Karolj, sada vlasnik ove proizvodnje mleka i mesa napustio posao u veterinarskoj stanici i posvetio se stočarstvu kojim se dugi niz godina bavio njegov otac. Nakon mnogo rada i truda, ’99 godine ova farma je u potpunosti zaživela i postala primer kako bi jedna proizodnja mleka i mesa trebala da izgleda i funkcioniše. Danas, 17 godina kasnije u nje rad su u potpunosti uključeni i Karoljevi sinovi Edmond, koji najviše vremena provodi uz stoku, i Atila koji je najviše posvećen ratarskoj proizvodnji.
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Rajković
Na desetak kilometara od Mionice nalazi se selo Rajković koje broji ne više od 300 stanovnika. Iako malo, ovo mesto je dom porodice Jovanović koja se već desetak godina poprilično teško ali ipak veoma uspešno bavi proizvodnjom mleka. Uz našeg današnjeg domaćina Vitomira Jovanovića, brigu oko stoke vodi praktično čitava porodica: tu je pre svega njegova supruga Milena, kao i majka Maksimija i otac Stanko koji su pre jedne decenije imali pet do šest grla i bavili se ne mlekom, već tovom.
Uzgoj virtemberg ovaca u Čurugu
Dalibor Stojčić iz Čuruga se već više od dve decenije bavi stočarstvom – prevashodno ovčarstvom. Iako zaposlen u gradu, još je njegov otac u svom domaćinstvu uvek imao nekoliko ovaca koje je držao čisto iz ljubavi. U tim prošlim vremenima najzastupljenije su bile cigaje koje su svoje mesto nalazile na pašnjacima i uspevale da opstanu uprkos nepovoljnim uslovima u kojima su obitavale. Međutim, vremena su se postepeno menjala i zahtevi tržišta su postali drugačiji, rasla je tražnja za belim jaganjcima sa boljim radmanom mesa, pa su se i čuruški ovčari – među kojima je i Dalibor – morali prilagoditi tim promenama.
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Svileuva
Na devet kilometara od Koceljeve nalazi se najveće selo u toj opštini Svileuva koje broji preko 500 poljoprivrednih gazdinstava i predstavlja dom porodice našeg današnjeg domaćina Gorana Ristivojčevića – izuzetnog stočara i proizvođača mleka koji može da se pohvali ne samo dobrim stočnim fondom već i izuzetnim objektom u kojem obitavaju njegova grla. Naime, priča o ovoj stočarskoj proizvodnji počela je pre otprilike desetak godina, praktično istovremeno kada je Imlek počeo da otkupljuje mleko u ovim krajevima.
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Ćukovine
Proizvodnja mleka porodice Savatić iz Ćukovina je baš takva – porodična. Naime, u njenom funkcionisanju učestvuju svi članovi: otac Zoran i dva sina Miloš i Milan sa svojim suprugama Maricom i Dankom, pa i decom. Mnogo ruku i sloga u kući rezultovali su da ovo dvorište postane sinonom za dom dobre poljoprivredne prakse i proizvodnje mleka na koju bi mnogi mogli da se ugledaju.
Kako na najbolji način izbalansirati i dopuniti ishranu goveda, Timac Agro
Kako na najbolji način izbalansirati i dopuniti ishranu svojih goveda? Jedan od praktičnih i jednostavnih načina je Kalseblokovima kompanje Timak agro. Kalseblokovima su mineralni blokovi pogodni za dopunu i balansiranje ishrane domaćih životinja koji kroz različite uravnotežene formulacije mikro i makroelemenata, vitamina i specijalnih dodataka, pružaju efikasna rešenja u različitim uslovima. Sa formulacijom koja se temelji na mineralima dobijenim iz morskih algi, Kalseablokovi Timak agra ispunjavaju i zahteve životinja najvišeg genetskog potencijala.
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Jajčić
Priča o stočarskjo proizvodnji Đorđa Uskokovića iz Jajčića kod Ljiga počela je još za života njegovog oca kada je u domaćinstvu bilo svega pet krava. Tada se situacija dosta razlikovala od današnje: ne samo da je bilo manje grla i potrebe za manje rada, već nije postojao ni ovaj objekat pa se čitava proizvodnja odvijala u manjoj, zagušljivijoj štali gde se pad mlečnosti drastično osetio tokom letnjih meseci. Danas se u ovom domaćinstvu nalazi 13 krava na muži sa dnevnom proizvodnjom od oko 240 litara.
Mladi stočar iz Salaša Crnobarskog
Miloš Todorović iz mačvanskog sela salaš Crnobarski, jedan je od poljoprivrednika za primer. U ovom gazdinstvu žive 4 generacije koje složno vode imanje. Miloš godišnje utovi oko 1000 svinja, pored toga gaji ovce i krave, a bavi se i ratarstvom, i jedini je poljoprivrednik u selu koji ima svoje silose. Vredno radeći dugo godina imanje porodice Todorović, u ovom kraju, postalo je sinonim za uspeh i slogu.
Farma krava i proizvodnja mleka u Farkaždinu
Stevica Ivkov iz Farkaždina bavi se prevashodno proizvodnjom mleka zahvaljujući svojim mlečnim crno-belim i crveno-belim holštajnima. Iako su se njegovi stari od davnina bavili stočarstvom, priča o ovako ozbiljnoj proizvodnji koju vidite pred sobom počinje pre petnaestak godina. Završivši školu za veterinarskog tehničara, Stevica se zaposlio veterinarskoj službi da bi nakon tri godine provedene na tom radnom mestu shvatio je da želi da pokrene sopstvenu mlekarsku proizvodnju.
Povoljni dugoročni dinarski krediti, Opportunity banka
Bankarski krediti su odličan način da poljoprivredni proizvođači dođu do dodatnih finansijskih sredstava, posebno u slučaju ozbiljnijih investicija. Bilo da je u pitanju uvećanje obima proizvodnje, izgradnja objekata ili kupovina mehanizacije, prava investicija ostvarena kroz dobru kreditnu ponudu može da malog proizvođača pretvori u domaćina. Te činjenice je svestan i Miloš Ljubić iz Vrela kod Uba koji se bavi ratarstvom, povrtarstvom i proizvodnjom mleka. Bez obzira na to što u svojoj proizvodnji postiže odlične rezultate, nedavno se okrenuo kreditima Opportunity banke ne bi li prvo investirao u proizvodnju, a nakon toga i u mehanizaciju.
Udruženje Čuruški farmeri
Udruženje „Čuruški farmeri“ osnovano je pre četiri godine i danas broji oko tridesetak članova među kojima su najzastupljeniji stočari. I dok udruživanje nije ništa novo, ono što je interesantno kod naših današnjih domaćina je starosna struktura: naime, većinu članova čine mladi ljudi koji su odlučili da ostanu na selu i svoj život posvete stočarstvu – prevashodno ovčarstvu. I dok je osnovni motiv za osnivanje „čuruških farmera“ lakši nalazak tržišta i lakša prodaja robe članova, ovo udruženje organizuje na sebe je preuzelo i druge aktivnosti.
Uzgoj svinja i proizvodnja bara za ptice
Da li ste se ikada zapitali kako izgleda proizvodnja bara za ptice? A da li bi ste se zapitali kako ta proizvodnja izgleda kada bi je radio jedan svinjar? Dozvolite nam da Vam predstavimo Željka Radovanova iz Vrbasa, uzgajivaća svinja koji proizvodi bar. Za početak, hteli bi smo da vam ispričamo priču o njegovoj svinjarskoj proizvodnji koja je počela još kada je naš domaćin bio dete: njegov otac je sa uspehom držao svinje i postepeno svoje znanje i umeće prenosio na svog sina. Tokom godina, proizvodnja se usavršavala, broj grla se uvećavao ali uvek sa skokom cene, a kako je cena padala tako se smanjivao i broj grla. Radovanovi su uvek pratili trendove sa jednim ciljem: opstanak na tržištu.
Stočarski dan na Novosadskom sajmu
Četvrtak na međunarodnom sajmu poljoprivrede u Novom Sadu od uvek je bio rezervisan za stočarstvo i decenijama unazad u narodu je poznat kao stočarski dan. Na šesti dan sajma stočari iz svakog kutka naše zemlje se tradicionalno okupljaju kako bi čuli novosti iz sveta stočarstva i prisustvovali odvajkada pozatoj nacionalnoj izložbi stoke.
Farma krava i proizvodnja mleka u Farkaždinu
Kao i u svakoj priči, početak je bio poprilično težak. Naš domaćin je – kao što i sami vidite – svoju proizvodnju zasnovao na Holštajnu i to zbog – kako kaže – odlične mlečnosti.
Savremena farma, kao istraživački centar, Patent Co
Zajedničkim presecanjem crvene vrpce otvorena je novoizgrađena farma svinja u Crvenki koji se nalazi u sklopu Patentovog istraživačko-edukativnog centra. Ovaj projekat omogućiće dalje kontinuirano unapređenje kvaliteta Patent co proizvoda, razmenu znanja i prenošenje iskustava iz oblasti postavke i korišćenja moderne opreme – odnosno upravljanja savremenim farmama, a sve sa ciljem ostvarivanja visoke produktivnosti i ekonomične proizvodnje.
Iskusni stočar, koji uspešno uzgaja voće
Nenad Rakić iz Jabučja, mesta u neposrednoj blizini Lajkovca, po vokaciji je stočar koji je početkom dvadesetog veka odlučio da zasnuje i zasad voća – za svaki slučaj. Kako je kolubarski kraj izuzetno povoljan za šljivu i jabuku, naš današnji domaćin je odlučio da odigra na sigurno i podigne dva voćnjaka koji se prostiru na hekar i po kada je u pitanju šljiva i oko 60 ari kada je u pitanju jabuka.
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Novo Orahovo
Pre petnaest godina porodica Kadvanji Elvire iz Novog Orahova odučila je da započne izuzetno ozbiljnu i u svakom smislu respektabilnu proizvodnju mleka. Pre toga nisu se ozbiljnije bavili stočarstvom, već su se fokusirali na uzgoj duvana i to na površini od tri jutra. Kako su istovremeno imali sedam krava u svojoj proizvodnji, ispostavilo se da su samo na osnovu mesečne premije za mleko Kadvanji dobili duplo veći iznos od onog koji su dobili za godinu dana kroz subvencije po hektaru. To je bio dovoljan razlog da se sa ratarstva preorjentišu na stočarstvo. Iako posla ima na pretek, Kadvanji imaju samo jednog radnika jer dobar deo na sebe preuzimaju sin i snaja.
Uzgoj ovaca u kolubarskom kraju
Na gazdinstvu Živote Nenadovića u Virovcima kod Mionice nalazi se preko stotinu grla rase Virtemberg. Po struci agronom i dugi niz godina zaposlen u Institutu „Zemun Polje“ na proizvodnji semenskog kukuruza, naš domaćin je već 15 godina u penziji i pod stare dane odlučio je da zasnuje sopstvenu ovčarsku proizvodnju. U senci starog hrasta starog skoro osam decenija, Života nas je ugostio i odlučio sa nama da podeli sve detalje vezane za svoju ovčarsku proizvodnju.
Farma krava i proizvodnja mleka u Bačkom Dobrom Polju
Na svega osam kilometara od Vrbasa nalazi se Bačko Dobro Polje, selo koje je u staroj Jugoslaviji važilo za mesto sa procentualno najviše akademski obrazovanih stanovnika – naime u jednom trenutku bilo je čak 14% meštana sa završenim fakultetom. Istovremeno, ovo mesto je bilo poznato i po svinjarstvu, tačnije proizvodnji stišnjene šunke koja se izvozila i sa uspehom plasirala na američkom tržištu. Međutim, to su neka prošla vremena i poslednjih decenija svinjarstvo je pomalo počelo da gubi na popularnosti. Istovremeno, govedarstvo i proizvodnja mleka su uzeli zamah. Jedan od onih koji su svoj hleb zaradili kroz mlekarstvo je i Željko Kovačević koji se ovim pozivom bavi od kad praktično zna za sebe.
Uzgoj ovaca porodice Trebenčin u Dolovu
Selo Dolovo, koje se nalazi 15 kilometara od Pančeva, poznato je po uzgoju ovaca. Time se već četiri generacije bavi porodica Trbenčin. Ovce imaju već decenijama, a kada je gazda Nikola ostao bez posla, one su postale jedini izvor prihoda.
Farma krava i proizvodnja mleka, gazdinstva Itebejac
Porodica Itebejac iz Šajkaša proizvodnjom mleka počela je da se bavi pre deset godina, kada je naš današnji domaćin Ljubodrag Itebejac kupio matično stado od dvanaest grla holštajnske rase. Pre poprilićno naglog zaokreta u mlekarske vode, on se poprilično uspešno bavio ratarstvom i svinjarstvom. Međutim, kako kaže, u tome jednostavno nije bilo sigurnosti.
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Maovi
Ovo je priča o Goranu Vasiću iz Maova, čoveku koji je svoju proizvodnju mleka započeo pre više od dve decenije u malom objektu od cigala i blata. Tada nije bilo subvencija države niti projekata iz evropskih fondova koji bi stimulisali mlade da ostanu na selu i zasnuju gazdinstvo. U tom trenutku postojao je samo jedan motivator za pokretanje poljoprivredne proizvodnje – preživeti inflaciju i posleratnu besparicu.
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Jevremovci
Ovo pitomo domaćinstvo nalazi se u mestu Jevremovac kod Šapca i pripada Miloradu Kućanskom koji se bavi proizvodnjom mleka. Priča našeg domaćina počinje preuzimanjem proizvodnje od oca koji se preko pet decenija bavio stočarstvom. Tada su cifre bile mnogo manje, kako u proizvodnji tako i u profitu – navodi on.
Uzgoj Hereforda u južnom Banatu
Pašnjaci atara sela Pavliš, koje se nalazi nadomak Vršca, već dve decenije opskrbljuju hranu za stado Hereford goveda porodice Milašinov na čijem se čelu danas nalazi naš domaćin – Sava Milašinov. Da li zbog zbog prostranih travnatih površina koje su pavliškim stočarima svake sezone na raspolaganju ili pak zbog malih zahteva koje ova rasa ima za uzgoj, Savin otac je pre 20 godina kupio osam junica i jednog bika sa farme u Ruskom Krsturu, i tako započeo porodičnu tradiciju uzgoja goveda rase Hereford.
Fond za razvoj poljoprivrede u Svrljigu
U Svrljigu godinama postoji i uspešno radi fond za razvoj poljoprivrede. Za razliku od mnogih u opštinama Srbije koji stagniraju u visini sredstava za razvoj poljoprivrede, svrljiški je došao do čak 10% novca iz opštinskog budžeta.
Farma krava i tov bikova u selu Kavadar
Pre desetak godina, nakon što je ostao bez posla u fabrici kablova, Milosav Milojević iz sela Kavadar nadomak Jagodine, nije video drugu mogućnost prehrani porodicu, osim da se okrene govedarstvu I proizvodnji mleka. Do tada je u domaćinstvu bilo nekoliko krava simentalske rase a danas taj broj varira između 15 i 20. Milosav je zbog povećanja kapaciteta sopstvenim sredstvima izgradio i odgovarajući objekat…
Farma krava u proizvodnja mleka u selu Cerovac
Porodičnu tradiciju bavljenja stočarstvom u selu Cerovac u blizini Kragujevca, uspešno nastavlja i unapređuje domaćin Milan Simić. Kaže da se iskustva u ovoj oblasti već dugo u njegovoj familiji nasleđuju „s kolena na koleno“ i da bi voleo da i njegov sin, koji mu je trenutno velika pomoć, jednog dana potpuno preuzme posao gajenja goveda simentalske rase…
Farma krava i proizvodnja mleka u Somboru
Mlečna farma Nikole Karalića važi za jednu od najboljih u okolini Sombora, zbog visoke proizvodnje mleka i objekata koji relativno lako rešavaju problem toplotnog stresa od krava muzara. U njegovom proizvodnom pogonu ima 50 muznih krava i oko 60 priplodnih junica rase crni holštajn za koji su se odlučili zbog znatno veće mlečnosti u odnosu na Simentalsku rasu…
Uzgoj ovaca Vladana Đurića iz Melenaca
Za selo Melence kod Zrenjanina većina ljudi čulo je zahvaljujući banji Rusandi mada ni tradicija ni dobar glas koje im je donosilo stočarstvo nije zanemarljivo. Oduvek su Melenčani imali dobre guskove za borbe i po tome su još uvek poznati, dok je ovčarstvo, nekada primarna grana ovog sela, desetostruko smanjeno u odnosu na period od pre dve decenije. Puno je razloga zašto je to tako, priča nam Vladan Đurić, koji je i sam prekinuo tradiciju i potpuno se posvetio govedarskoj proizvodnji pre desetak godina kada je u stadu bilo 150 ovaca. Mlekarstvo je u tom trenutku bilo isplativo i tako narednih 4-5 godina, a onda su troškovi Vladan jesenas ponovo rešio da se vrati ovčarstvu…
Svaštarska poljoprivredna proizvodnja u selu Vlaški Do
Poljoprivredni proizvođač Dobrica Milosavljević iz sela Vlaški Do, kaže da se ovom delatnošću bavi gotovo od detinjstva. Bilo je I drugih poslova, ali poljoprivredu, kao porodično zanimanje, nikada nije napuštao…
Problemi malih proizvođača mleka na jugu Srbije
Ovo nije priča o proizvodnji mleka sa 50 krava muzara, otvorenim sistemom držanja i ishranom organskog porekla koja rezultira kvalitetnim proizvodima visoke cene. Ovo je priča o srpskom seljaku, sitnom proizvođaču, čoveku koji je morao i želeo više ali nikad nije uspeo. Priča o kratkim usponima i velikim padovima, ucenama tržišta i spletovima nesrećnih okolnosti. Naš domaćin, Zoran Kocić iz Presečine kod Leskovca, proizvodnjom mleka je počeo da se bavi 2005. godine…
Uzgoj koza u selu Stari Bračin
Stari Bračin u opštini Ražanj je selo dobrih domaćina i poljoprivrednika. Stočarstvo je od velikog značaja za žitelje ovog i okolnih sela, a uslova za to ima na pretek, uglavnom neiskorišćenih…
Farma krava i proizvodnja mleka u Topoli
Dok su zapadni delovi opštine Topola poznati po uzgoju voća i vinograda, žitelji severnih naselja tradicionalno se bave stočarstvom. Uglavnom nastavljaju porodični posao, ali ima i onih koji su prva grla kupili tek pre nekoliko godina kao što je slučaj sa Momčilom Đorđevićem čija se farma krava bavi proizvodnjom i prodajom mleka…
Farma krava i proizvodnja mleka u Debeljači
Tokai Antal, proizvođač mleka iz Debeljače – prelepog sela u blizini Kovačice – kao vrlo mlad dečak vratio se na ove prostore iz inostranstva u kojem je živeo sa roditeljima. Proces adaptacije na njemu novu okolinu nije bio lak, ali želja njegove porodice da uspe je plamtela i dovela do pokretanja – u tom trenutku – male poljoprivredne proizvodnje…
Svaštarenje u poljoprivredi u Kočinom selu
Porodica Grujić iz Kočinog sela nadomak Jagodine generacijama se bavi raznim poljoprivrednim poslovima. I dok je starijim generacijama to nekada bila jedina delatnost, poslednjih decenija je dopunsko zanimanje, uz stalne poslove u preduzećima. Glava domaćinstva, Zoran Grujić, sada je penzioner ali i dalje obrađuje ukupno 8 hektara zemljišta pod lucerkom, kukurizom, pšenicom i sojom kako bi osigurao hranu za krave i svinje na imanju…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Šupljak
Na imanju Salai Geze trenutno se mogu naći oko 130 grla rase crveni i crni holštajn, od čega je 65 na muži. Ranije samo tovio junad, međutim kako su nakupci prvo obećavali jednu, pa posle nudili drugu cenu za meso, odlučio je da se preorjentiše u proizvodnju mleka. Zbog toga, iako je počeo sa simentalskom rasom, odlučio je da pretopi svoje krdo u Holštajn, zbog, kako kaže, bolje mlečnosti. Za samo deset godina, postao je jedan od vodećih proizvođača mleka u subotičkom okrugu…
Potencijali ovčarstva u Srbiji
Potencijali ovčarstva u Srbiji danas su, prema rečima predsednice Saveza udruženja odgajivača ovaca i koza Srbije Fride Bauman, znatno manji u odnosu na prirodne potencijale za razvoj ovčarske proizvodnje koje naša zemlja poseduje…
Uzgoj ovaca u Uzdinu
Na pašnjaku uz reku Tamiš, nedaleko od Uzdina, mirno pase 150 ovaca rase Cigaja. Ova grla su u vlasništvu Adama Nede, dobitnika nekoliko proestižnih nagrada iz oblasti ovčarstva, koji kaže da se odlučio za Cigaju jer je smatra kompletnom rasom: ne samo da je dobra za jagnjad, mleko i meso već je i otpornija na bolesti od drugih vrsta koje se mogu naći na ovim prostorima. Šta više, ni u jednom trenutku nije ni pomislio na uzgoj Merina ili Il de Fransa…
Farma krava i proizvodnja mleka gazdinstva Ivković
Da je tradicija bavljenja govedarstvom u mladenovačkom kraju viševekovna, svedoči primer Milana Ivkovića, stočara u čijoj porodičnoj lozi, generacijama unazad ovaj posao nije gubio kontinuitet. Do njegove kuće u selu Koraćica, nadomak Mladenovca, vodi mali, izdvojeni put, a tamo je sa suprugom i kćerkama stvorio malo domaćinstvo koje vredno radi tokom čitave godine. Bavljenje stokom preuzeo je od starijih nakon završetka srednje škole i nastaviće sve dok mu zdravlje bude dozvoljavalo…
Ratarsko stočarska proizvodnja u selu Grčac
Porodica Milana Babanića iz sela Grčac kod Smederevske Palanke oduvek je ulagala u ratarsku proizvodnju pa je još njegov pradeda u žetvu išao pomoću parne mašine, otac je među prvima u kraju kupio traktor a 1976. godine i prvi kombajn…
Udruženje stočara iz Topole
Dok je zapad opštine Topola poznat po voćarstvu, stanovništvo severnog sela opredelilo se za ratarsku i stočarsku proizvodnju. Udruženje stočara osnovano je krajem 2003. godine i u proseku broji između 250 i 280 članova…
Farma krava i proizvodnja mleka u Somboru
Stevan Stričević iz Sombora obrađuje preko 120 hektara zemljišta od čega je oko 30 pod pšenicom, 40 pod kukuruzom, 45 pod šećernom repom i oko 4 pod sojom. Uzimajući u obzir i detelinu koja je potrebna za prehranu stoke Stevan je jedan od najvećih poljoprivrednih proizvođača ovog kraja…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Koraćica
Mladenovački kraj je skoro pola veka u nazad lider u uzgajanju kvalitetnih grla simentalske rase i rekorder po količini mleka po grlu stoke…
Uzgoj prasadi u Crepaji
U Crepaji, malom mestu u blizini Pančeva, nalazi se domaćinstvo Milorada Ilijevića. Iza metalne kapije, u takozvanom zadnjem dvorištu nalaze se prostorije sa 4 krmače, 4 nazimice i dvadesetak prasadi u tovu rase landras i jorkšir…
Tov bikova u Gradini
Josip Parčetić iz sela Gradina iz Sombora obrađuje 185 jutara što svoje, što zemlje uzete u zakup od čega je 70 jutara pod pšenicom, 34 pod šećernom repom, 50 pod kukuruzom, 16 pod sojom, 9 pod lucerkom i 6 jutara pod suncokretom…
Farma svinja u selu Kruščica
Domaćin Dragoljub Lekić iz sela Kruščica u banatskoj opštini Bela Crkva je poljoprivrednik za primer kada je u pitanju poštovanje principa sledljivosti u poljoprivredi…
Uzgoj ovaca u selu Kumane
Zahvaljujući subvenijama ovčarstvo u poslednje dve godine doživljava laganu ekspanziju. Sve češće širom Srbije srećemo mlade ljude koji ulaze u taj posao, ali neretko i starije poljoprivrednike koji su, iako u penziji, u potpunosti posvećeni proizvodnji…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Belosavci
U selu Belosavci nadomak Topole domaćin Dragan Mijatović nastavlja dugogodišnju porodičnu tradiciju i bavi se uzgojem krava čiste simentalske rase. Proizvodi i prodaje mleko, a njegove junice su višestruko nagrađivane na međunarodnom Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu…
Uzgoj svinja u selu Bobovište
Subvencije Vlade Srbije za ovce, koze i goveda stižu na poljoprivredna gazdinstva što hrabri i stimuliše na veću proizvodnju. Uredbom su predviđene i subvencije za svinje, takođe sedam hiljada po grlu, ali tu ne ide sve po zamisli države, ali ni po očekivanjima odgajivača svinja…
Fond za poljoprivedu Opštine Ražanj
U opštini Ražanj poljoprivreda je oblast koja najviše učestvuje u stvaranju nacionalnog dohotka, što je i razumljivo kada poljoprivredno zemljište kao prirodni resurs čini 60% ukupne teritorije…
Stočarsko ratarska proizvodnja porodice Begojević iz Suseka
Na samom kraju Suseka, malog mesta na Fruškoj gori, nalazi se uspešno domaćinstvo porodice Begojević sa proizvodnjom koja traje već pet generacija. Na oko dve stotine jutara zemlje koju obrađuju, kukuruz i suncokret zauzimaju po 70 jutara, dok se pšenica, soja i detelina gaje na po 15. Prema rečima našeg domaćina Gliše Begojevića, plodored se u njihovoj proizvodnji poštuje: pšenica je predusev i za soju i za kukuruz na koji se seje suncokret. I dok se taj niz u najvećem broju slučajeva ne prekida, ove sezone Begojevići su pokušali nešto novo – posejali su suncokret na ječam…
Ratarska proizvodnja gazdinstva Čonic u Somboru
Stara somborska porodica Čonić počela je da se bavi poljoprivredom još u drugoj polovini prošlog veka. Stevan Čonić se uspešno bavio govedarstvom i uvećavao proizvodnju, koju je sredinom 90-ih godina preorjentisao na tov junadi I tov svinja. Istovremeno, na savet sina Željka, polako je počeo da uvodi i ratarsku proizvodnju, vremenom uvećavajući posed. Danas, Stevanov sin Željko, koji je na sebe preouzeo sve odgovornosti domaćinstva, radi oko 630 jutara zemlje – 230 jutara porodičnog poseda i 400 jutara zemljišta uzetih u zakup…
Poljoprivredna proizvodnja posle poplava u Donjem Dobriću
Redovni gledaoci naše emisije sigurno se sećaju Milivoja Alimpića zvanog Baja iz Donjeg Dobrića kod Loznice koji se pre nekoliko godina vratio iz Švajcarske i svu uštedjevinu uložio u poljoprivredu. Posle 5 godina od povratka stvari su krenule na bolje ali poplavu koja je opustošila ovaj kraj niko nije mogao da predvidi. Na njegovu sreću vode iz Lešnice i Jadra nisu stigle do kuće i objekata za stoku ali do oranica jesu. Bez obzira na ogromnu štetu koja mu je pričinjena Baja kaže da bi pomoć u potpunosti trebalo usmeriti onim ljudima kojima su prvenstveno oštećene kuće…
Ratarska proizvodnja na salašu kod Subotice
Na svega četiri kilometra od Subotice nalazi se salaš Martina Gabrića, oivičen njivama i tišinom, tako blizu, a tako daleko od sveta. Martin kaže da je on treća generacija koja održava ovo porodično gazdinstvo na kom se, osim ratarstva, bavi i stočarstvom. Tu se može videti ne samo ono što se od jedog salaša očekuje, već i nešto poput ovog krajnje neobičog čuvara imanja – zvona koje svojom frekvencijom razbija gradonosne oblake…
Farma ovaca u selu Varoš
Napredna gazdinstva u Srbiji ne rade više bez olovke i papira, znaju svaki dinar gde i zašto ide, i kako se vraća. Kad stignu subvencije države onda se njive uspešno zasade, podignu voćnjaci, sagrade štale i kuće i uvećaju stada…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Mihajlovac
Na nešto više od petnaest kilometara od Smedereva nalazi se Mihajlovac, selo koje je u Podunavskom okrugu poznato po jakim i izuetno uspešnim stočarima. Jedan od njih je svakako i naš domaćin Miroslav Krstić koji u svojoj proizvodnji ima oko dvadesetak krava na muži. Sve je počelo pre petnaest godina kada je uzeo otpremninu od Železare i odlučio da uveća svoj stočni fond koji je u tom trenutku brojao svega nekoliko grla.
Šišac ovaca iz Melenaca
Praveći reportaže po srednjem Banatu naša ekipa upoznala je i Slobodana Jankovića iz Melenaca, mladog momka koji obožava poljoprivredu ali se njome ne bavi direktno. Ima ambicija i sigurno će ugrabiti prvu priliku da zasnuje sopstvenu proizvodnju, a dok se to ne dogodi rešio je da šiša ovce. Već pola godine bavi se tim poslom i zadovoljan je, a kako i ne bi kad uz iskustvo koje stiče uspe da zaradi i pristojan novac neophodan za kupovinu osnovnog stada…
Uzgoj ovaca u Dolovu
Radosav Milin, u rodnom Dolovu poznatiji kao Rada Porjaz, još od detinjstva uzgaja ovce. Zavoleo ih je uz meštanina sela, Marka Čikina, s kojim je kao dečak, kako kaže, proveo više vremena nego sa svojim rođenim ocem. Ali, u uzgoju ove domaće životinje imao je kratku pauzu.
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Tulare
Na pola puta Prokuplje – Kuršumlija, smešteno je Tulare, selo dobrih i vrednih domaćina. Kao i na svim pitomim i blagim padinama Jastrebca, Radana i Kopaonika, i ovde se ljudi uglavnom bave ratarstvom i voćarstvom…
Farma Ile de France ovaca u Bajmoku
Na salašu Đena Kečenovića iz Bajmoka, svega dva kilometra udaljenom od mađarske granice, mirno pase oko 200 ovaca rase Il de Frans. Ljubav prema ovčarstvu kao i sam salaš, Đeno je nasledio od svog oca, čoveka koji je više voleo da provodi vreme sa svojim ovcama nego u kafani…
Problemi sa otkupom mleka u selu Kumane
Sa kravom po glavi stanovnika selo Kumane jedno je od retkih u srednjem Banatu gde se tradicija nije prekinula i gde je stočni fond ostao na nivou iz sretnih godina. Jedan iz redova mlađih farmera, Vladimir Kaluđerski, kaže da u selu trenutno ima preko 3.000 muznih krava od čega je 40 grla njegovo. Kao i većina drugih i Vladimir krave pušta na seoski pašnjak koji je verovatno jedan od najvećih u Banatu sa površinom od 2.000 hektara i gde se svakodnevno hrani više od 1.500 krava. Naš domaćin drži crno-belog i crvenog holštajna, sva grla su umatičena, a kako je počela paša logično da je i štalski prosek pao. Sa 22-23 litre na 15 litara po kravi…
Uzgoj koza u selu Kumane
Za Rajka Varadinca iz banatskog sela Kumane poljoprivreda nije primarna delatnost pošto je zaposlen u Nisovoj rafineriji u Elemiru. Što zbog porodične tradicije, što iz ljubavi, stočarstvo pa samim tim i ratarstvo, oduvek su se radili na gazdinstvu. Tradiciju nije prekinuo ni četrdesetdvogodišnji Rajko ali je uveo neke novine…
Ovčar iz Obrenovca izlagao na sajmu
Pojedina udruženja stočara u toku održavanja ovogodišnjeg poljoprivrednog sajma u Novom Sadu odlučili su da svojim kolegama stočarima sa teritorije Obrenovca i drugih poplavljenih područja u Centralnoj Srbiji obezbede pomoć prvestveno u hrani, ali i da pomognu na sve druge načine. Medju onima koji su dali svoj doprinos je i Milorad Bajić, uzgajivač ovaca iz Brgula kod Obrenovca…
Farma svinja u Čurugu
Mladi poljoprivrednik iz Čuruga Zoran Matić svinjarstvom se bavi desetak godina. Tu se prepoznao i zadovoljan je izborom, jer koliko god se pričalo o problemima koji prate tu oblast, profita ipak ima, kaže on…
81. Poljoprivredni sajam u Novom Sadu
U senci posledica koje su donele poplave u Srbiji na Novosadskom sajmu ipak je održana najveća poljoprivredna manifestacija na ovim prostorima. Dugo se većalo, a na najvišem državnom nivou odlučeno, da se tradicija duga 80 godina ne prekine uprkos jezivim izveštajima koji su tih dana stizali sa poplavljenih područja…
Kolike su štete od poplava u Sremu
U reportaži o posledicama poplava u Sremu naša ekipa želela je da krene sa najzapadnije tačke, sa tromeđe Bosne, Srbije i Hrvatske. Međutim, u selo Jamena nije se moglo jer je dva dana ranije najpre u potpunosti evakuisano, a zatim i poplavljeno. Svi koji su ranije posetili ovo idilično mesto sigurno ga nisu zaboravili, ali je za većinu stanovnika Srbije ono bilo potpuno nepoznato…
Udruženje ‘Čuruški farmeri’
U želji da poprave ambijent u svom poslovanju poslednjih godinu dana osnovano je bezbroj udruženja u Srbiji. Neki fiktivno, neki već funkcionišu dosta uspešno, a neki su još na samom početku kao udruženje ‘Čuruški farmeri’ iz istoimenog sela…
Udruženje odgajivača svinja Tri praseta
Odgajivači svinja u selu Hum kod Niša neguju tradiciju u ovoj grani poljoprivrede. Nedavno su formirali udruženje pod bajkovitim nazivom ‘Tri praseta’, u kome je za sada tri člana, ali biće ih još, kaže predsednik Zvonko Živanović…
Farma krava i proizvodnja mleka u Malom Pesku
Selo Mali Pesak sa stotinak stanovnika jedno je od najmanjih u opštini Kanjiža. Iako im je najbliža prodavnica udaljena čak 6km i nemaju ni školu ni crkvu, ovom selu ne preti nestanak zahvaljujući mladim i uzornim poljoprivrednicima poput Geze Saboa kojeg smo posetili…
Pretapanje iz jedne u drugu rasu ovaca
Pre desetak godina Svetislav Mušikić, poznatiji pod nadimkom Lijo, doneo je sa Ponikava na svoj salaš pored Vrbasa šest ovaca rase Ile de france. počeo je da ih gaji iz hobija, a da je ostavljao žensku jagnjad danas bi imao preko 1000 komada…
Farma krava i proizvodnja mleka u Čurugu
Ni selo Čurug nije zaobišla sudbina drugih ruralnih sredina, pa se broj stanovnika od poslednjeg popisa smanjio za tri hiljade. Ipak, sa više od 10000 i dalje je jedno od većih sela u Bačkoj pa i u Vojvodini. Tamošnji stanovnici mahom žive od poljoprivrede pošto su u tranziciji ugašena preduzeća u kojima veliki deo njih bio zaposlen…
Farma krava Sokolov
Poljoprivredno gazdinstvo Dejana Sokolova nadomak Dimitrovgrada je jedno od pet najuspešnijih u ovoj opštini. Farma poseduje preko 40 krava, a na kvalitetan način se obezbeđuje i podmladak…
Dan mleka 2014
Naučno-stručni skup na novosadskom Poljoprivrednom fakultetu okupio je glavne subjekte koji učestvuju u srpskoj mlekarskoj industriji, od naučnih radnika do menadžera. Sa posebnim interesovanjem pratilo se izlaganje gostiju, naročito generalnog sekretara Evropske mlekarske asocijacije Aleksandera Antona…
Farma krava i proizvodnja mleka u Farkaždinu
Sa 70 grla, od čega je muznih 45, Stojadin Spasić spada u veće proizvođače mleka, ne samo u svom rodnom Farkaždinu, već i u drugim banatskim selima. Teška godina je ostala iza njih jer hrane nije bilo dovoljno pa je očuvani stočni fond pravi uspeh…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Mratišić
Gazdinstvo porodice Milaković iz sela Mratišić kod Mionice naša ekipa prvi put posetila je pre dve godine u trenutku kada je Milan završio srednju školu i faktički preuzeo stočarski deo posla na sebe. Koliko je uspešan u tome vidi se u samoj štali u kojoj je oko 40 grla simentalske rase od čega su 23 na muži. Teška godina za stočare nije ostavila velike posledice na ovo gazdinstvo.
Primena mineralnih blokova u ishrani krava, Timac Agro
Mineralni blokovi u ishrani krava nisu novina na našim prostorima i gotovo da danas nema ozbiljnog proizvođača mleka koji lizalice nije uvrstio u program ishrane. Timac Agro balkans na naše tržište doneo je „Calseadigest sp“, produkt ekskluzivne formulacije rađene na temelju minerala dobijenih iz morskih algi. Krave ga rado jedu, iskorištenost je gotovo stopostotna, a i rezultati su vidljivi u šta se uverio i stručni tim Timac Agrobalkansa koji je sproveo ogled na jednoj reprezentativnoj farmi sa 360 krava holštajn rase u Bašaidu.
Ovca rase cigaja ojagnjila 5 jaganjaca
Dobri poznavaoci ovčarske proizvodnje u Sremu znaju da je na farmi porodice Paroški u Suseku oduvek bilo kvalitetnih grla. Njihova cigaja nadaleko je poznata, što po kvalitetu mesa što po plodnosti, ali posle onoga što se dogodilo sredinom marta za Paroške će sigurno čuti i šira javnost u Srbiji.
Vakcinacija stoke u opštini Merošina
Za veterinare ovih dana ima puno posla na lečenju životinja i suzbijanju zaraznih bolesti. Suzbijanje plavog jezika je najvažniji zadatak. Da potsetimo, u 2014. godini je, zbog bolesti plavog jezika, 17 opština proglašeno zaraženim područjima u kojima je uginulo 556 grla stoke.
Slanina i čvarci, nusproizvod ili blago mesne industrije
Tokom posete 28. Slaninijadi u Kačarevu imali smo prilike da se upoznamo sa mnogim proizvođačima ovog mesnog delikatesa, degustiramo mnoge uzorke i što bi narod rekao, omastimo brk… Ali zapravo… I dok su nam izlagači sa osmehom nudili svoje proizvode, jedno pitanje nam se motalo po glavi: šta je ustvari, dobra slanina? Iz tog razloga odlučili smo da to pitanje postavimo što većem broju ljudi – od organizatora, preko proizvođača, klaničara i mesara, pa sve do predstavnika struke i nauke.
Tov junadi u selu Mol
U vojvođanskom selu Mol, porodica Matić živi od poljoprivrede. Dok ćerke studiraju, otac Ivan se bavi rastarstvom, a tridesetjednogodišnji sin Petar uzgaja bikove i svinje. To uspešno radi već 10 godina.
Slaninijada u Kačarevu
U Kačarevu, banatskom selu gde se spajaju dve gastronomske tradicije, po 29. put za redom održana je čuvena Slaninijada – manifestacija koja sa sobom opravdano nosi prvo epitet jedne od najstarijih „ijada“, a onda i težinu te titule. Posetioci koji sredinom februara navrate u ovo mesto severno od Pančeva, očekuju da će ih dočekati graja, muzika, miris dobre hrane i – pre svega – tradicije.
Farma britanskih mlečnih ovaca u Subotici
Osim nekoliko mlečnih proizvoda od kozijeg mleka, plan ovog povratnika iz Austrije je da se proizvodi i kiselo ovčije mleko i tvrdi ovčiji sir, takođe organskog porekla. Da bi se obezbedio sirovinom Miroslav je pre nekoliko meseci uvezao britansku mlečnu ovcu za koju kaže da je budućnost srpskog ovčarstva.
Farma krava i proizvodnja mleka u Belom Blatu
Smešteno na obodu Carske bare, 25 km od Zrenjanina, nalazi se selo Belo Blato. U njemu se naš današnji domaćin, Dragomir Živić, primarno bavi proizvodnjom kravljeg mleka i tovom goveda, ali i ratarstvom.
Gašenje farme svinja u Sremu
Tokom naših putovanja obišli smo mnoge uspešne stočarske proizvodnje kojima je predviđena svetla budućnost, pri tom razgovarajući sa domaćinima koji su voljni, orni i puni elana. Ali šta je sa drugom stranom medalje? Šta je sa proizvođačima koji su pokušali da naprave nešto ozbiljno, uložili mnogo sredstava, truda i vremena da bi na kraju ostali praktično na nuli, pitajući se da li su mogli da urade nešto drugačije kako bi izbegli takav rasplet priče? Jedan od njih je i naš današnji domaćin Branko Mrkšić iz Stare Pazove koji je pre deset godina imao samo jednu viziju: svinjarska proizvodnja sa stotinu krmača i obrt od 2.500 tovljenika na godišnjem nivou.
Uzgoj balkanske koze u selu Orešac
Stočari Banata blagosloveni su pašnjacima, to nije tajna. Mnogi od njih rado koriste prostranstva uz kanale i sveže pokošene njive kako bi uštedeli na ishrani svojih grla. Jedan od tih stočara je i naš današnji domaćin, Goran Bugarju iz Orešca, mesta u blizini Vršca, koji u svojoj proizvodnji pored simentalaca, koje drži u sistemu krava-tele, ima i vlašku prameku i ali i balkanske koze. On, kao i mnogi drugi sa ovog podneblja, svoju stočarsku proizvodnju zasniva na ispaši.
Farma krava i proizvodnja mleka u Milićevom selu
Priča o proizvodnji mleka našeg današnjeg domaćina Milana Čolakovića iz Milićevog Sela u ariljskoj opštini, počela je pre dvadesetak godina. Do tog trenutka brojno stanje se uvek kretalo do pet grla i zadovoljavalo je potrebe jedne porodice. Promenom trendova pojavila se potreba za proširnjem i broj muznih krava je ubrzo počeo da raste. Od uvek se veći deo ove proizvodnje zasnivao na grlima simentalske rase prevashodno zbog veće telesne mase i bolje cene pri prodaji muške teladi bikova. Danas u svojim objektima Milan ima jedanaest muznih krava od kojih su sve rase holštajn, uvedene u ovu proizvodnju radi postizanja veće količine mleka na uštrb masnih jedinica.
Uzgoj Hereford rase po sistemu krava tele
U ataru banatskog sela Ečka, na pašnjacima sa ritske strane Begeja, Adam Bugar uzgaja hereford bikove. Njegovo krdo čini 117 grla, od koji je 70 odraslih krava i dva priplodna bika, a ostalo su telad i junice do godinu dana.
Farma krava i proizvodnja mleka u Badovincima
Tokom godina obišli smo mnoge proizvodnje mleka širom Srbije ali samo nekoliko njih je na nas ostavilo pozitivan utisak kao farma Milana Pajića iz mačvanskog mesta Badovinci. Tu je, rekli bi ljudi, sve pomalo specifično: od rasporeda objekata na ovom placu koji je izuzetno uzak a dugačak, preko muzne štale koja je rađena proračunato, sa brigom i pažnjom, pa sve do sprovođenja ogleda u tovu ne bi li se utvrdile karakteristike rase koju naš domaćin planira da uvede u svoju proizvodnju. Ali o tome nešto kasnije. Za početak nas je ipak interesovao – pa sam početak.
Udruženje odgajivača ovaca Banat iz Dolova
Pančevački kraj poznat je po ovčarstvu. Iako ih je nekada bilo mnogo više i danas se brojne porodice izdržavaju upravo uzgojem ove domaće životinje. Zato je grupa etuzijasta, na čelu sa doktorom Dimitrijem Popovim sad već davne 2003. godine rešila da, zajedno sa Institutom Tamiš u Pančevu, osnuje udruženje koje bi se prvenstveo bavilo očuvanjem ovaca rase cigaja. Međutim, vremenom, zbog malog broja članova, a velikog interesovanja uzgajivača ovaca drugih rasa u udruženje su se priključili svi koji vole ovce i sada ih ima oko 40. Aleksandar Varga, predsednik Udruženja odgajivača ovaca Banat iz Pančeva, kaže da zato udruženje sada na svom pečatu ima i glavu cigaje i beloglavog ovna.
Uzgoj alpino koza u Šajkašu
Porodica Radić iz Šajkaša o svojoj kozarskoj proizvodnji brine zajedničkim snagama. Otac Petar kao najstariji vodi glavnu reč, dok blizanci Vid i Ignjat svakodnevno pomažu, dva puta dnevno provodeći vreme štali kako mužnje tako i zbog ishrane grla. Prema Petrovim rečima sam početak je bio neozbiljan poput igre koja je kasnije prepasla u ozbiljnu proizvodnju.
Farma krava i proizvodnja mleka u Šašincima
Na svega desetak kilometara od Sremske Mitrovice nalazi se selo Šašinci gde Jovan Popović već skoro dvadeset godina sa uspehom vodi svoju proizvodnju mleka. Priča počinje drugog aprila 1996. Godine u vreme kada mleko nije trebalo skoro nikome: u selu se ugasio otkup jer Mitrovačkoj mlekari nije bila potrebna sirovina, a na pijaci se nije mogao prodati sir jer ljudi jednostavno nisu imali. To je našeg domaćina navelo da povuče konkretan i pomalo riskantan potez: kontaktirao je Imlek i pokrenuo otkup mleka za teritoriju Srema.
Problemi uzgajivača konja u Srbiji
Priču o ergeli “Kelebija” već ste mogli da pogledate u jednoj od prethodnih epizoda emisije “U našem ataru” kada smo kroz razgovor sa direktoricom Keresteš Terez predstavli njihova najbolja grla i izuzetnu turističku ponudu. Na žalost, danas ćemo se baviti drugom stranom medalje i problemima sa kojima se suočavaju uzgajivači konja u Srbiji kojih je, kako nam se čini sve manje i manje…
Uzgoj buša u Velikom Središtu
Suton na salašu u ataru Velikog Središta kod Vršca i stado od oko 50-ak grla autohtone rase goveda – prizor kojem se ne može prisustvovati baš često. Tokom dana ova grla vreme provode prevashodno na pašnjacima, slobodno se napasajući i uživajući tamo gde im je najprijatnije, a noći noće u ovom objektu. I zaista sada sve izgleda idilično, ali pre pet godina, kada je kupljeno matično stado od pet krava i jednog bika, stanje nije bilo ni približno onome što je danas.
Uzgoj ovaca u selu Dolovo
U porodici Dragana Trailova, poljoprivrednog tehničara, ali i ratara, stočara i vinara iz sela Dolovo, ovce se gaje pedesetak godina. Draganov deda ih baš nije voleo, ali ih on sa ocem i majkom gaji čitavog života. Trenutno imaju 20 ovaca, a baš jutros se ojagnjila jedna i rodila prelepo i živahno crno jagnje.
Uzgoj Ile de france ovaca u selu Orešac
U Orešcu, malom mestu u blizini Vršca, zvanično živi oko tri stotine duša – nezvanično duplo manje – i postoji samo jedna škola gde u prva četiri razreda ide svega 16-oro dece. O njihovom obrazovanju brine učiteljica i naša današnja domaćica Dragana Balan koja, kada ne drži čas matematike, srpskog ili prirode i društva, stara se o stotinak grla Il de Fransa. Iako je intezivniji uzgoj pokrenut pre nepunih pet godina, priča o ovčarskoj proizvodnji porodice Balan počinje 2000. godine, kada je Draganin suprug Vlatko kupio tri ženska i jedno muško jagnje Il de Frnasa sa idejom da se zadrži na tom broju i na proizvodnji za sopstvene potrebe…
Farma krava i proizvodnja mleka u Izraelu
Vraćamo se u Izrael – zaista možemo da kažemo, zemlju čuda. Eh, sada kada kažemo zemlju čuda, i to u poljoprivrednoj emisiji svi pomisle izraelska poljoprivreda, pa biće reči i o tome naravno, malo kasnije, ali ovde su čuda na svakom koraku. I u poljoprivrednom smislu i u verskom smislu i u verovali ili ne kombinaciji te dve stvari.
Farma krava i proizvodnja mleka u Staparu
Sa 50 grla na muži, štalskim prosekom od oko 25 litara, mlekom ekstra klase i modernim izmuzištem, farma krava porodice Katić iz Stapara ispunjava sve kriterijume jedne moderne mlekarske proizvodnje. Ipak, nije sve od uvek izgledalo kao što je sada: nekada je broj grla bio manji a život dosta drugačiji – navodi naš domaćin Jovica Katić…
Uzgoj Hereford rase, po sistemu krava tele na pašnjacima planine Maljen
U teško dostupnim predelima na samoj tromeđi opština Gornji Milanovac, Valjevo i Požega, mirno pase stado od 25 grla rase Hereford koje pripada Milenku Čutoviću iz Čačka. Naš današnji domaćin, inače mašinac po zanimanju, odlučio je da sebi stvori mesto na kojem će ostaviti brige svakodnevnog života i gradske vreve, pa je na pašnjacima planine Maljen napravio svojevrsnu idilu koja mu omogućuje ne samo odmor, već i profit…
Sanja Magić – od proizvodnje mleka do uzgoja svinja
Prošlo je već godinu dana od kako smo prvi put posetili Sanju i njenog brata Dejana Magića iz Ljube i ispričali njihovu priču o specifičnoj porodičnoj situaciji i snalaženju u novonastalim uslovima; usponima i padovima ali i problemima sa kojima se suočavaju ovo dvoje mladih ljudi. U tom trenutku Sanja je imala pet krava na muži i proizvodnju mleka sa štalskim prosekom od oko 25 litara, ali ne i luksuz zvani slobodno vreme. Iako je još tada bilo nagoveštaja da će možda doći do preorjentacije ove stočarske proizvonje sa mleka na tov, moramo priznati da zaista nismo očekivali ono što smo tokom naše ponovne posete zatekli…
Farma krava i uzgoj svinja u selu Glušci
Zašto se sve više poljoprivrednih proizvođača odlučuje na svaštarenje? Šta se desilo sa vremenima kada se domaćin bavio samo jednom granom stočarstva i obezbeđivao dovoljno ne samo za pristojan život, već i za ulaganja u dalju proizvodnju? Ako pitate Slobodana Brkića iz mesta Glušci u opštini Bogatić koji se bavi govedarstvom i svinjarstvom, nesigurno tržište i nestabilnost cena uzrokovali su da se mnogi stočari opredele za više opcija ne bi li sebi osigurali stalan prihod…
Svaštarska poljoprivredna proizvodnja u Šumadiji
Porodično gazdinstvo Tešića iz Oplenića u opštini Knić, moglo bi se opisati kao harmonično domaćinstvo u kojem tri generacije složno teže ka uspehu njihove stočarske i ratarske proizvodnje. Bilo je potrebno mnogo godina da bi se dostiglo brojno stanje od osam muznih krava, šest junica, desetak ovaca i nešto suprasnih svinja koje se drže za sopstvene potrebe – navodi glava porodice i naš domaćin Ivan Tešić…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Rašanac
Na petnaest kilometara od Petrovca nalazi se selo Rašanac gde porodica Vujčić preko trideset godina sa uspehom održava svoju mlekarsku proizvodnju. I dok većinu obaveza na sebe preuzimaju naš domaćin Zaviša i njegov sin Stevan – budući mašinski inženjer koji ne dozvoljava da mu školovanje utiče na obaveze u domaćinstvu – svoj deo posla vredno obavljaju i supruga Ana ali i ćerka Maja koja radi kao medicinska sestra. Dakle, u ovom domaćinstvu nema povlašćenih pojedinaca, već svako svojim zalaganjem omogućuje da se nastavi trodecenijska tradicija…
Uzgoj i farma svinja u Staparu
Svinjarska proizvodnja Nenada Radina iz Stapara u opštini Sombor važi za jednu od najozbiljinijih u zapadno-bačkom okrugu. Naš domaćin u svom zapatu trenutno ima 15 krmača i desetak nazimica u čistoj rasi i postiže više nego zadovoljavajuće rezultate. A kako bi osigurao stabilnost svoje proizvodnje, odlučio se za rasu veliki Jorkšir…
Stočarstvo u Jablaničkom okrugu
Stočarstvo u Jablaničkom okrugu kao i u celoj Srbiji stagnira ili je u opadanju. Iako država odobrava subvencije za ovu granu poljoprivrede stočari nisu zadovoljni…
Unapređenje stočarstva uz pomoć povoljnih kredita, Opportunity banka
Dragica Ribić iz Zasavice 1 kod Sremske Mitrovice bavi se svinjarstvom i ovčarstvom. Kako su joj i muž i sinovi zaposleni, ona dobar deo poslova odradi sama, ali opet na godišnjem nivou uspe da preda oko 200 tovljenika. Na žalost, mukotrpan rad ne podrazumeva uvek i visok profit. Ovo pravilo posebno važi u svinjarstvu, čija se isplativost u poslednje vreme sve češće dovodi u pitanje.
Tov junadi u selu Slatina
Tokom neobaveznog razgovora sa stručnjacima iz oblasti stočarstva „Poljoprivredne stručne savetodavne službe“ Čačak, dotakli smo se pitanja proizvodnje mesa i mogućnosti plasmana robe te vrste. Sa obzirom na to da svaka pečenjra uz Ibarsku magistralu nudi jagnjeće i praseće pečenje, ovčari i svinjari ne moraju da brinu. Sa druge strane, teletina ili junetina nisu uobičajne na njihovim jelovnicima, pa ni ne čudi činjenica da je sve manje proizvođača koji tove junad ili bikove. Šta više, samo retki imaju zaista uspešnu proizvodnju tog tipa – navode stručnjaci. Jedan od tih retkih je i Vladimir Đurović iz Slatine koji zajedno sa svojim ocem Tihomirom već dugi niz godina ima uspešnu proizvodnju tovnih bikova…
Uzgoj ovaca u Braničevskom okrugu
Porodica Đorđević iz Manastirice kod Petrovca počela je da se bavi stočarstvom pre nepune dve decenije, kada je Zoran kao glava kuće odlučio da zasnuje ovčarsku proizvodnju. Njegovi deda i baba su nekada uzgajali homoljsku ovcu koju su držali radi mesa, mleka i vune za sopstvene potrebe. Tokom godina ta proizvodnja je zamrla ostavljajući našem domaćinu mnogo neiskorištenih površina na raspolaganju, zbog čega je odlučio da u domaćinstvo ubaci novu, kvalitetniju rasu koja ne zahteva mužnju, pri tome ostavarujući plodnost od jednog i po jagnjenja godišnje. Zbog krupnoće i mesnatosti, Zoran se odlučio za rasu Virtemberg…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Ranovac
Naš domaćin Siniša Obretković iz sela Ranovac kod Petrovca pre petnaestak godina odlučio je da, nabavkom priplodne junice, poveća kvalitet i obim svoje mlekarske proizvodnje u kojoj je imao svega dve krave. Tokom godina ostavljao je žensku telad, povremeno dopunjujući zapat kvalitetnom genetikom sa drugih farmi. Danas ima 13 krava, četiri junice i sedam ženskih teladi. Iako se odlučio da svoju mlečnu proizvodnju zbog kvalitetnijeg mleka, više cene muških teladi kao i bolje otpornosti na bolesti zasniva na simentalcu, u Sinišinom objeku se mogu pronaći dva grla rase Holštajn…
Uzgoj Safolk ovaca u Žablju
Kada deo domaćinstva čini salaš sa okućnicom koja se prostire na 10 hektara, i još kada se ispostavi da je na tih 10 hektara isključivo slatina, nema mnogo premišljanja o tome šta bi trebalo raditi i na koji način to zemljište iskoristiti. Potrebno je opredeliti se za stočarstvo i površine prepustiti svojim kravama, ovcama i kozama da mirno pasu, smanjujući sebi troškove ishrane, ali i omogućujući im sve prednosti slobodnog sistema držanja. Jedan od onih koji su za sebe odabrali nekada izbegavani, a danas sve popularniji salašarski život je i Ljubomir Nedeljković iz Žablja. On se, uz proizvodnju kravljeg mleka, bavi i ovčarstvom…
Pravljenje silaže i tov junadi u Podrinju
Nikola Marić iz Brezovice važi za jednog je od najboljih stočara u krupanjskoj opštini, koji u svom gazdinstvu uz dnevnu proizvodnju mleka koja se kreće od 120 do 130 litara, ima i – za nas mnogo značajniji – tov bikova. A kako i kada je sve počelo?
Farma svinja u selu Veliki Popovac
Priča o stočarskoj proizvodnji Gorana Markovića iz Velikog Popovca u blizini Petrovca, počela je pre petnest godina kupovinom dve nazimice. Tokom godina one su prerasle u dve prasne krmače, što je bio odličan osnov da naš domaćin proširi proizvodnju – prvo na deset, nakon toga na dvadeset grla, da bi danas taj broj bio dupliran…
Akcija povoljnih dinarskih kredita za poljoprivredu, Opportunity banka
Upoznajte Novaka Mitrovića iz Belotića u opštini Osečina, vrednog domaćina koji se bavi stoćarstvom, ratarstvom i voćarstvom. U trenutku naše posete silažni kombajni i trakori radili su punom parom, sve radi obezbeđivanja dovoljno hrane za dvadesetak crnih holštajna koliko ih naš domaćin ima u svojoj proizvodnji mleka čiji se dnevni prosek kreće oko cifre od 20 litara. Vremena su teška ali uz mnogo rada i odricanja Novak uspeva da svake godine unapredi svoju proizvodnju, pri tom obezbeđujući dodatna finansijska sredstva na sve moguće načine…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Vrtište
Porodica Radosavljević iz Vrtiša u blizini Niša mlečnim govedarstvom bavi se već osam godina. Njihova proizvodnja, koja danas važi za jednu od ozbiljnijih u niškom kraju, ne bi bila to što jeste da ćerka nije upoznala sadašnjeg muža koji se takođe bavi stočartvom, navodi naša domaćica Danijela Radosavljević…
Uslužan tov svinja u selu Bešenovo
Dozvolite nam da Vam predstavimo Aleksandra Lazića iz Bešenova kod Sremske Mitrovice, čoveka koji je apsolvirao ali nikada diplomirao ratarstvo na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu i stočara koji je odabrao lakši put ka ostvarivanju dobiti, odučivši se za manji ali sigurniji profit. No, o stočarskoj proizvodnji ćemo nešto kasnije, jer smo pre svega hteli da saznamo kakve je rezultate postigao na svojim parcelama…
Saradnja Opstine Knić i Opportunity banke za veliku pomoć poljoprivrednicima
Svesna značaja pravovremene i efikasne finansijske pomoći poljoprivrednim proizvođačima, Opportunity banka ostvarila je saradnju sa lokalnim samoupravama na polju subvencionisanja poljoprivredne proizvodnje. U opštini Knić, na primer, poljoprivrednici su u mogućnosti da podignu kratkoročni namenski kredit sa subvencionisanom kamatom, oslobađajući se, na taj način, dela troškova. Jedan od onih koji se oslanjaju na ovu vrstu kredita je i Ivan Tešić iz Oplenića, koji se bavi stočarstvom i ratarstvom i važi za izuzetno uspešnog domaćina…
Uzgoj alpino koza
Priča o stočarskoj proizvodnji Zorana Travara iz Kaća počela je pre nešto više od godinu dana kada je posle gubitka posla naš domaćin odlučio da se preorjentiše na poljoprivredu, ne bi li sebi i porodici obezbedio egzistenciju. Nakon mnogo računica, odlučio se za kozarstvo i preko konkursa od robnih rezervi dobio 18 koza i jednog jarca. Dolazak grla označio je počtak sada već razrađene stočarske proizvodnje…
Inovativan pristup skladištenja silaže
Sredina je oktobra i još uvek nije kasno da se na njive isteraju silažni kombajni, upale traktori, zavrnu rukavi i prione na pravljenje silaže koja predstavlja osnovu ishrane svake stočarske proizvodnje. Kada smo stigli u domaćinstvo prodice Đorđević iz Manastirice kod Petrovca, dočekao nas je domaćin Zoran, njegova supruga Ljiljana, stotinak grla virtemberg ovaca, ali i brujanje traktora koji su gazili silažu. I to ne bi bilo ništa neuobičajno da nije inovativnog i interesantnog načina na koji naš domaćin skladišti ovu stočnu hranu…
Tov junadi u Jadranskoj Lešnici
Priča o gazdinstvu Radenka Krunića iz Jadranske Lešnice kod Loznice nije uobičajna priča o poljoprivrednoj proizvonji, uspesima koje naš domaćin postiže i problemima sa kojima se suočava. Ovo je priča o čoveku koji daje sve što ima čak i onima koji ne dele njegovo prezime i njegovu krv. Kako? Pa jednostavno: Krunići su hraniteljska porodica već više od 30 godina…
Uzgoj i farma svinja u Kelebiji
Napustivši povrtarstvo i tov bikova, porodica Marton iz Kelebije počela je tridesetogodišnju tradiciju proizvodnje tovljenika i svinjskog mesa. Danas na njenom čelu sedi Marton Arpad, agronom, svinjar i otac dvoje dece, koji uz pomoć svoje supruge Valentine održava ovu svinjarsku farmu onakvom kakva je oduvek bila – uspešnom!
Posledice poplava i opasnosti od Jadra u Podrinju
Reka Jadar koja se proteže dužinom od 35 kilometara je, uz Drinu, najznačajnija reka u opštini Loznica. I dok tokom sušnih godina poput ove sliv Jadra obezbeđuje plodno zemljište proizvođačima, u godinama sa velikom količinom padavina može da predstavlja ne samo velik problem, već i potencijalnu opasnost za živalj lozničke i krupanjske opštine. Zato mnogi meštani, među kojima je i Žaklina Jezdimirović koja se bavi proizvodnjom malina i tovom junadi, za Jadar kažu da je nekad majka, nekad maćeha…
Proizvodnja mailina i tov junadi u Podrinju
Dozvolite nam da vam ispričamo krajnje neobičnu priču o Jezdimirovićima iz Zavlake kod Krupnja, porodici koja se bavi proizvodnjom maline i tovom junadi. Za početak upoznajte Žaklinu i njenog supruga Borisava – glavu porodice i iskusnog kamenoresca koji nije hteo pred kamere, već je odlučio da tu čast prepusti svom najstarijem sinu Čedomiru, dvadesetjednogodišnjem veterinarskom tehničaru krupanjske veterinarske stanice. Svoj deo posla vredno radi i ćerka Anđela, ali i blizanci Georgije i Georgina koji su sada u šestom razredu. Za razliku od mnogih priča koje uključuju višedecinjsku tradiciju, ova je nešto svežija i mnogo bržeg ritma. Dakle, kako je porodica uspešnog zanatlije počela sa poljoprivrednom proizvodnjom?
Suzbijanje i lečenje mastitisa na jugu Srbije
Mastitis kod krava je infektivno oboljenje vimena koje nanosi velike štete govedarstvu i proizvodnji mleka. On se javlja kod krava muzara u periodu laktacije pa mleko kod takvih grla najčešće nije za upotrebu…
Donošenje strategije poljoprivrede za narednih 10 godina
Javne rasprave u vezi sa donošenjem strategije poljoprivrede za narednih 10 godina ulaze u završnu fazu. Za sada nema velikih primedbi na ovaj opšti akt, koji će se, kako je planirano, sprovoditi sve do ulaska Srbije u Evropsku uniju. Ona će doneti određene reforme, definisaće budžetske okvire i dati smernice poljoprivrednicima, ali da ne bude zabune, od nje se ne mogu očekivati konkretni podsticaji, ističe aktuelni ministar poljoprivrede Dragan Glamočić niti je to akt kojim će se naći model da se mladi zadrže na selu…
Farma krava i proizvodnja mleka u Banatskom Novom Selu, Timac Agro
Sa farme poljoprivrednika iz Banatskog Novog Sela, Mirka Maksimovića, godišnje se isporuči 1.150.000 litara mleka. da bi obezbedio kvalitetnu ishranu, na 300 hektara zemlje seje kukuruz, suncokret, lucerku i pšenicu. Timakova đubriva koristi već nekoliko godina…
Organska farma koza
Da organska poljoprivreda u Srbiji ne mora biti samo prazna priča u domenu potencijala već realnost potpuno primenjiva u praksi uverio nas je Miroslav Gabrić iz Subotice. Od kako se sa porodicom pre nekoliko godina vratio iz Austrije započeo je jedan veliki projekat čija realizacija ulazi u sam finiš. Njegov plan da proizvodi mlečne proizvode od organskog kozijeg mleka zaživeće već krajem proleća jer su radovi na novim objektima u završnoj fazi. Miroslav je posle perioda konverzije za zemljište, iz Francuske lane uvezao i 750 alpino koza čije jarenje počinje krajem marta. Koze su doduše još uvek u objektu koji je prvobitno napravljen za karantin, jer država nema svoj, ali uskoro se sele u novi objekat kada će zvanično i mlekara početi sa radom.
Farma svinja iz sela Dublje
Selo Dublje u Mačvi oduvek je bilo poznato po dobrim stočarima, a naročito kada je svinjarstvo u pitanju. Tradiciju nastavljaju mlade generacije poput Mirka Đukića, tridesetogodišnjaka koji na svojoj mini farmi godišnje izbaci oko 200 tovljenika i proda stotinak prasadi. Novi objekat koji je podigao lane jasno govori da mladi domaćin ima ozbiljne ambicije da poveća proizvodnju za barem 100 tovljenika…
Farma krava i proizvodnja mleka u Mošorinu
Blagorodna godina ratarima zbog niskih otkupnih cena nije donela veliku radost, ali stočarima jeste. Hrane će biti više nego dovoljno pa sa ovim paritetima proizvođači mleka i tovljači bikova konačno mogu da budu zadovoljni. Na farmi Dragoja Bagića iz Mošorina nije se smanjio stočni fond zbog prošlogodišnje krize. Zahvaljujući hranivima lošijeg kvaliteta zadržao je broj od 50 muzara, ali će sa ovogodišnjom hranom sve to nadoknaditi…
Mineralni blokovi Calseadigest SP za kvaliteniju ishranu krava
Moderno stočarstvo postavlja visoke zahteve pred životinje, čije se dobro zdravlje i visoka proizvodnja mogu ostvariti isključivo kvalitetnom ishranom, ali i raznim drugim dodacima, poput lizalica. Mineralni blokovi u ishrani krava nisu novina na našim prostorima, ali jeste jedan drugačiji proizvod koji stiže iz Timac Agro Balkansa. U pitanju je „Calseadigest SP“, proizvod ekskluzivne formulacije rađene na temelju minerala dobijenih iz morskih algi. Krave ga rado jedu, iskorištenost je gotovo stopostotna, a i rezultati su vidljivi u šta se uverio i stručni tim Timac Agrobalkansa koji je sproveo dvomesečni ogled na farmi Miroslava Budimskog u Vrbasu. Cilj je bio da se ispita koliko je bolja svarljivost hrane posle upotrebe Calseadigesta SP. Ogled je sproveden na pet steonih krava sa opadajućom laktacijom tako što je odrađeno merenje petomilimetarskim sitom fecesa krava pre i posle upotrebe Calsedigesta sp. Već golim okom moglo se zaključiti da je u drugom merenju partikula bilo daleko manje…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Osnić
Životna priča Dragog Nekšanovića iz sela Osnić u opštini Boljevac, čini se poput mnogih drugih koji su u tranziciju izgubili posao i vratili se na selo…
Izvoz ovaca u Izrael
Povećanje subvencija u ovčarstvu sa 4000 na 7000 dinara za odraslo grlo i sa 1000 na 2000 dinara za jagnje, konkretne su mere ministarstva, za oživljavanje ove grane stočarstva. Ovčari, doduše, podsećaju da ni za prošlu godinu nisu dobili subvencije pa su skeptični sa razlogom…
Konkurs Sekretarijata za energetiku, za energetski efikasne farme
Poljoprivreda je veliki potrošač električne energije, ali može biti i veliki proizvođač. Osim biomase, čiji potencijal je veoma značajan u Vojvodini, životinjske farme mogu igrati važnu ulogu u unapređenju energetske efikasnosti u našoj zemlji…
Syngenta hibridi kukuruza, za sigurnu proizvodnju mleka
Čvrstina temelja stočarskih farmi pre svega zavisi od sigurnosti u proizvodnji kukuruza. Zbog toga nema mesta improvizaciji, a poverenje se poklanja samo vrhunskoj genetici…
Uzgoj svinja i proizvodnja mleka u selu Dublje
Porodicu Vujić iz mačvanskog sela Dublje prošle zime zadesila je velika nesreća kada im je u požaru stradalo sve ono što su generacijama stvarali. Vredni i uporni, kakvi jesu, za samo 3 meseca izgradili su nove objekte i nastavili sa proizvodnjom. Objekti su ponovo puni, a zajedno sa savetodavcima iz šabačke poljoprivredne stanice planiraju na koji način će najlakše povećati proizvodnju.
Farma svinja porodice Simić u selu Dublje
Sa proizvodnjom od 2.000 tovljenika godišnje Dejan Simić iz mačvanskog sela Dublje jedan je od većih proizvođača u tom selu, pa i šire. Od kako je pre nekoliko godina odlučio da skupo plati jednog nerasta u Danskoj prosek broja prasadi se sa 10 popeo se na 13 pa je naš domaćin prinuđen da zida nov objekat. Slatke muke, reklo bi se, do kojih je došao zahvaljujući neprikosnovenoj danskoj genetici…
Svaštarska proizvodnja u selu Đurđevac
U selu Đurđevac, u mioničkoj opštini, posetili smo gazdinstvo porodice Tešanović. Četrdesetosmogodišnji Miloje zajedno sa ocem i majkom poput većine poljoprivrednika u ovom kraju svaštari u proizvodnji, jer drugačije ne bi opstali, kaže on. U grad nije želeo, što se pokazalo dobrom odlukom, jer su gotovo sve fabrike prestale sa radom…
Farma virtemberg ovaca u selu Tomislavci
Naša ekipa posetila je poljoprivredno gazdinstvo Jovice Labusa iz sela Tomislavci kod Bačke Topole. Jovica obrađuje 100 jutara svoje zemlje, seje kukuruz, ječam, pšenicu i lucerku jer drži ovce. Kad su godine rodne poput ove onda bude i robnih viškova, ali najvažnije je da hrane uvek bude dovoljno za stoku. Do devedesetih godina ovde se držala i junad, a od pre 15 godina isključivo ovce mada ni tu nema velike zarade, kaže naš domaćin…
Živinarska proizvodnja u selu Bratmilovac
Odlazimo u Bratmilovce kod Leskovca u domaćinstvo Mladenovića. Slavko je pokretač, ali poslove uglavnom vodi njegova supruga Jelena. Tu su i mladi. Angažuju se ćerke Dragana i Marija i zet Miljan…
Uzgoj svinja i krava muzara u Bačkoj Topoli
Rejon oko Bačke Topole tipičan je ratarsko-stočarski što se može pripisati tradiciji, ali obzirom na kvalitet zemlje je i najrealnije poslovanje. Tako već četiri generacije radi porodica Paulšek na svom salašu koji se nalazi nedaleko od grada. Na 100 hektara proizvode: kukuruz, ječam, pšenicu i lucerku, jer imaju krave i bave se tovom svinja i junadi. Lane su odoleli velikom iskušenju i dokupili hranu ne želeći da smanje stočni fond što se pokazalo dobrim potezom, jer je ove godine sve došlo na svoje. Pet otkosa lucerke i 6,5 tona kukuruza po hektaru u proseku u sušnoj godini više su nego zadovoljavajući prinosi, kaže mladi domaćin Đerđ Palušek. Osim dobrih prinosa velika je stvar što je i kvalitet hraniva na visokom nivou, naročito silaže…
Farma krava i proizvodnja mleka u Brajkovcu
Južni deo opštine Lazarevac, u koju spada nekoliko sela, oduvek se smatrao stočarskim krajem. Mada je najveći deo stanovnika zaposlen u Kolubari, u ovim selima uvek su se držale krave i ovce. Kažemo držale jer je naš domaćin iz Brajkovca, Dragan Jovičić, jedan je od retkih koji još čuva porodičnu tradiciju i još uvek ima skoro punu štalu krava sa dnevnom proizvodnjom od 160 litara…
Romanovske ovce u Šidu
Romanovska ovca još uvek nije toliko zastupljena u Srbiji, nije čak ni priznata, međutim u Šidu smo posetili Mileta Pađena koji trenutno ima oko 200 grla ove rase. Mile se odmalena bavi ovčarstvom, ali je želju da gaji romanovsku ovcu ostvario tek pre nekoliko godina. Kako kaže, ovu rasu je izabrao zbog izuzetne plodnosti i manjeg utroška hrane. Na primer u ovom toru se nalazi pet ovaca, a uz njih je oko 15-ak jagnjadi, što nam govori da su romanovske ojagnjile po tri jagnjeta, a s obzirom na to da su veoma dobre majke, one brinu o svakom jagnjetu, što često nije slučaj sa ostalim rasama…
Tov bikova u selu Vržogrnci
Na gazdinstvu Miroslava Korelovića, iz sela Vržogrnci kod Zaječara, do pre nekoliko godina bilo je desetak muznih krava. Danas samo 4, a pitanje je hoće li se zadržati i na tom broju s obzirom na uslove u poslovanju kakve imaju tamošnji stočari. Za litar mleka naš domaćin dobija 25 dinara pa mu se ne isplati ni da ga transportuje do otkupnog mesta. Šteta da je tako, kaže Miroslav, jer kapaciteta ima, a znanja i volje takođe, samo nema sigurnog plasmana…
Potencijali kozarstva i ovčarstva u Srbiji
Potencijali kozarstva i ovčarstva u Srbiji, o kojima se mnogo govorilo u poslednje vreme, potvrđuju se polako i u praksi. Naročito u kozarstvu gde je broj grla uvećan samo na 3 farme u Vojvodini za više od hiljadu komada. Uprkos brojnim otežavajućim okolnostima koje su prisutne prilikom uvoza osnovnih stada iz inostranstva i neadekvatna finansijska pomoć države, beleži se i blagi rast u ovčarstvu, a sve to je, kaže Drago Cvijanović sa Instituta za ekonomiku poljoprivrede, dokaz da prostora za ovim granama stočarstva itekako ima u našoj zemlji…
Čičoka u ishrani krava
Iako se iz pojedinih stručnih krugova u poslednje vreme može sve češće čuti da upotreba čičoke u ishrani stoke nije preporučljiva, nje sve više ima u Srbiji, kako u centralnim delovima, tako i u Vojvodini. Stočar iz Đurđeva, Đorđe Kucunski, obrađuje 200 jutara zemlje, a od ove godine ima i 2 jutra čičoke. Ideju da je posadi dobio je na internetu kako bi se uverio u njene potencijale i mogućnosti. Za prvu godinu sve je dobro prošlo, kaže Đorđe…
Farma ovaca u selu Debelica
O potencijalima ovčarstva u Srbiji govori se već dugo, ali se od priče nije daleko odmaklo. Čak ni povećano interesovanje Turske i drugih zemalja iz te regije za pojedine rase nije pomoglo da se ova grana stočarstva razvije tamo gde mu joj je objektivno i mesto. Tako je i na istoku zemlje oko Zaječara, Knjaževca i Soko banje, kaže Nedeljko Pipović iz zaječarske poljoprivredne stanice. Pašnjaci su prazni jer su i sela sve praznija pa ne čudi što je i ovde broj ovaca za 40 godina opao za 300 posto…
Uzgoj ovaca i svinja u selu Vašica
Na gazdinstvu Milana Markovića iz sela Vašica kod Šida oduvek je bilo ovaca. Međutim, stado nikada nije bilo umatičeno, pa je došlo vreme da se poštuju pravila i da se krene u profesionalniju proizvodnju. Naš domaćin je prodao 130 grla i nedavno kupio 26 umatičenih plus jednog ovna. Odlučio se za il de fransa…
Ispitivanje plodnosti ovaca na farmi u Vilovu
Pre nešto više od godinu dana magistar stočarstva iz Novog Sada, Zoran Novaković, počeo je svoj doktorski rad koji je ujedno postao i porodični biznis. Najpre je nabavio 36 ovaca virtemberg pasmine i na njima započeo ispitivanje plodnosti. Dosadašnji rezultati više su nego zadovoljavajući, kaže on…
Stočarska proizvodnja u selu Trbosilje
Malo je poljoprivrednih imanja u Srbiji koji se mogu pohvaliti okruženjem kakvo ima gazdinstvo Gavrilović iz sela Trbosilje u lozničkoj Opštini. Imanje se nalazi na 300 metara nadmorske visine, a okružuju ga planinski masivi: Povlena, Maljena, Iverka, Gučeva, Vlašića i, naravno, Cer. Geografski položaj bogom dan je za stočarsku proizvodnju, ali lanjska suša bila je nemilosrdna pa je broj grla na ovoj farmi, zbog nedostatka hrane, smanjen sa 32 na 24 krave…
Ratarsko stočarsko gazdinstvo Đurić iz Krušja
Bilo u višim ili u nižim predelima, Aleksinac ima čime da se pohvali. Pre svega poljoprivrednim domaćinstvima koja mogu da se mere sa najboljim u Srbiji…
Farma krava i proizvodnja mleka u Botošu
Do pre 7 godina porodica Sujić iz Botoša kod Zrenjanina bavila se povrtarstvom i ratarstvom, a onda su odlučili da kupe 12 junica i započnu stočarsku proizvodnju. Bez imalo iskustva, bez adekvatne mehanizacije i svih pratećih objekata prva godina bila je pravi košmar, kaže Rodoljub Sujić. Danas, kažu dobri poznavaoci stanja u ovom kraju, ovo je jedan od najboljih zapata simentalca u Banatu, a možda i šire…
Tov junadi u selu Mojković, Krupanj
Premale parcele u krupanjskoj opštini naterale su mnoge proizvođače da se opredele ili za voćarstvo ili – ukoliko insistiraju na ratarstvu – za stočarstvo, pri čemu se prevashovno misli na govedarstvo bilo da je u pitanju tov ili pak proizvodnja mleka. Naš domaćin Mirko Mrkonjić je jedan od onih koji su se opredelili za tov bikova zbog, verovali ili ne, potrebe njegovih njiva za prirodnim đubrivom. Elem, sve je počelo 2000. godine…
Farma krava i proizvodnja mleka u Šajkašu
Jedan od najvažnijih aspekata u proizvodnji mleka je svakako ishrana stoke i pravilan odabir kvalitetne i adekvatno proizvedene i uskladištene stočne hrane. Uz senažu i silažu, potrebno je uvesti i upotrebu koncentrovanih hraniva kako bi se postigla dobra mlečnost i vrhunski proizvodni rezultati. Međutim, postoje i potpuno prirodna i kvalitetna hraniva čiju upotrebu stručnjaci toplo preporučuju, a koja nisu zastupljena na svim mlekarskim farmama. Jedno od njih je i pivski trop, takođe poznat kao treber ili malasa. Kako bi smo se uverili u rezultate koji se postižu raznovrsnom ishranom stoke, posetili smo farmu Nikole Bagića iz Šajkaša koji se već skoro dve decenije bavi proizvodnjom mleka…
Konjički turizam, kao potencijal poljoprivrede, Ergela Kelebija
Na svega kilometar od granice sa Mađarskom nalazi se ergela „Kelebija“, redak biser vojvođanskog turizma. Sa 20 hektara pod pašnjacima, cvetnim lejama, dva veštačka jezera i objektima građenim u pitomom panonskom stilu, ni ne čudi što je ova lokacija postala omiljeno odredište ne samo mlađim generacijama, već i onim starijim…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Donje Krajince
Porodica Nešić iz mesta Donje Krajince koje se nalazi u opštini Leskovac pre desetak godina imala je jednu od najozbiljnijih ovčarskih proizvodnji na tom području. Međutim, činjenica da se isplativost te grane stočarstva smanjuje iz godine u godinu, naterala je braću Miroslava i Nenada da preduzmu drakonske mere i preusmere se na govedarstvo…
Uzgoj ovaca u selu Banuševac kod Vranja
Nekada je ovčar radio za tri proizvoda: mleko, vunu i jagnje – to jest meso. Međutim, kako su godine prolazile a vremena menjala, ovčije mleko je postepeno gubilo svoju vrednost dok je vuna postala praktično bezvredna. Zato moderne ovčare pokreću samo dva faktora: proizvodnja jaganjaca i ljubav prema svom pozivu. Jedan od onih koji i dalje gaje ljubav prema ovčarstvu je i Petar D. Simonović iz Bunuševca kod Vranja, koji je održavanjem svoje ovčarske proizvodnje samo nastavio dugogodišnju porodičnu tradiciju…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Kusovac
Porodica Lazarević iz sela Kusovac u opštini Knić u srcu Šumadije bavi se stočarstvom, povrtarstvom i ratarstvom, ali im je primarna proizvodnja mleka. Oni trenutno poseduju 22 grla, od kojih je 10 krava muzara, imaju devet junica i tri bika simentalske rase. Glava porodice i najstariji član, Slavomir Lazarević, ponosan je što je prošle godine renovirao štalu i sebi i svojoj porodici olakšao posao. Sada ima poseban sistem za čišćenje, koji celu štalu izđubri za svega četiri minuta, a troši veoma malo struje…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Arapovac
U selu Arapovac pored Lazarevca posetili smo gazdinstvo Slavka Matijaševića. Odskora, Slavko je, zahvaljujući beneficijama Kolubare, otišao mlad u penziju i počeo da uživa u životu. Ne ide na pecanje, nije ni lovac ali je veliki zaljubljenik u poljoprivredu…
Farma krava i proizvodnja mleka u Farkaždinu
Uprkos teškim vremenima koje već godinama prate srpske stočare, u zrenjaninskoj opštini opstao je stočni fond. Nije to bilo ni lako ni jednostavno i do uspeha je vodila samo volja kakvu su imala i braća Ivkov iz Farkaždina…
Udar groma ugasio farmu krava
Na samom rubu lazarevačke opštine između Ljiga i Aranđelovca nalazi se selo Brajkovac. Administrativno, i Brajkovac spada pod grad Beograd, ali, kao što i sami vidite, suštinski ne pripada tamo. Kao i većina srpskih sela i Brajkovac je u kategoriji nestajanja, jer mladi mahom odlaze. Jovan Andrić, ugledni domaćin iz ovog sela kao i svi drugi Šumadinci mora da svaštari. Ima i voćnjak, i obrađuje 12 hektara zemlje što je u ovim geografskim uslovima itekako zahtevan posao naročito za našeg domaćina koji sve to radi sam. Do avgusta ove godine imao je i punu štalu krava, a onda je priroda pokazala svoju ćud…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Deronje
U štalama Vase Ristića iz Deronja trenutno se nalaze 24 krave. Kapaciteti su popunjeni, a kako kaže naš domaćin, uprkos krizi koja već nekoliko godina prati mlečno govedarstvo, nije bio prinuđen da smanjuje stočni fond. Međutim, kriza se osetila na količini mleka, koja se javlja kao posledica lošijeg kvaliteta ishrane samih grla. Dnevno u Bačku Palanku preda oko 400 litara mleka i zadovoljan je sistemom isplate, međutim, kao i većina proizvođača, nije zadovoljan cenom. Na pitanje kako uspeva da održi ovaj broj krava, Vasa odgovara…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Dudovica
Na gazdinstvu porodice Pavlović iz Dudovice do prošle godine u štali je bilo svega nekoliko krava, kao i kod većine stanovnika ovog dela opštine Lazarevac, a danas je to jedna ozbiljna farma sa više od 30 grla. Na intezivnu stočarsku proizvodnju opredelili su se u najgoroj mogućoj godini, pa je zbog nestašice hrane prouzrokovane sušom jedini cilj bio održati postojeću proizvodnju…
Tov junadi u selu Deronje
Kada se spomene selo Deronje, većini je prva asocijacija tamburica, jer u ovom selu ima najviše tamburaša po glavi stanovnika. Međutim, to nije bio povod za našu posetu ovom delu severa Bačke. Naime, u Deronjama je nekada bilo preko 1000 tovnih bikova, danas ih je svega 50-ak, od čega je čak 35 u dvorištu Borislava Gojića. Kako kaže, o rentabilnosti ove proizvodje ne treba diskutovati, jer je toliko nestabilna da je nekad potpuno neisplativa, nekad je zadovoljavajuća, a retko kad se može okarakterisati kao veoma isplativa. Trenutno, nije loše, dodaje naš domaćin…
Isplativost tova junadi u Maradiku
Raznorazni faktori uticali su prethodnih godina na isplativost tova bikova. Nestabilnost cena, nakupci, skupa hrana i još puno toga dovelo je do situacije da su štale ostale prazne. Branko Ralić iz Maradika, kome je tov dopunski posao nije odustao, a rizik mu se isplatio…
Farma krava i proizvodnja mleka u Boru
Ivicu Petrovića iz Bora već smo Vam u jednoj od naših prethodnih emisija predstavili kao uspešnog povrtara koji sa članovima svoje porodice postiže značajne rezultate i u proizvodnji mleka. 2007-e godine doneli su odluku da se ozbiljnije posvete muznom govedarstvu, pa tako danas imaju 15-ak grla. Imali su i sreće sa ženskim podmlatkom, priznaje mladi domaćin mada ističe da je kupovina junice sa dokazanim genetskim potencijalom bila pravi potez…
Udruženje stočara iz Lazarevca
Koliko su udruženja danas važna i neophodna, naročito kod stočarske proizvodnje, uverili smo se u Kolubarskom regionu. Zahvaljujući Udruženju, 280 poljoprivrednika na daleko lakši način dolazi do svojih subvencija. Da udruženje nije prikupilo svu neophodnu dokumentaciju od subvencija, što državnih što lokalnih, ne bi ništa ni bilo, priča nam stočar iz Brajkovca Dragan Jovičić, koji je i predsednik te organizacije…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Zlokućane
Sa osam muznih krava koje u proseku dnevno daju 160 litara mleka, Jovica Stevanović najveći je proizvođač u selu Zlokućane. Ni u drugim selima merošinske opštine u niškom okrugu nije puno bolja situacija…
Organska stočarska proizvodnja u leskovačkom kraju
Na putu od Leskovca ka Suvoj Planini na oko 600 metara nadmorske visine nalazi se malo selo Stupnica. Prema poslednjem popisu u selu živi oko 250 stanovnika, a nekada ih je bilo dostruko više. Jedan od retkih koji je odlučio da ostane na porodičnom imanju jeste i Stevan Stamenković…
Čuvanje lipicanera, stara tradicija u Tovariševu
Prilikom posete Tovariševu, velikom selu u opštini Bačka Palanka, svratili smo i kod poljoprivrednika Lazara Šijačića. On obrađuje oko 40 jutara zemlje, seje pšenicu, kukuruz i soju, kao i većina drugih, ali za razliku od te većine, Lazar čuva i tradiciju držanja konja. I to bogatu tradiciju konjarstva u ovom selu…
Uzgoj ovaca na severu Bačke
Na ovom salašu, udaljenom desetak kilometara od Bačke Topole, od rođenja živi i radi Rudolf Balaž. Obrađuje stotinak jutara svoje zemlje i dvadeset uzima u zakup. Seje kukuruz, pšenicu, suncokret i lucerku, ali primarna proizvodnja mu je ovčarstvo. Koliko je dobar u tome što radi potvrđuju njegove kolege koje ga smatraju za jednog od najboljih ovčara u Vojvodini…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Lužane
U selu Lužane, u opštini Aleksinac, posetili smo gazdinstvo Srbe Tifunovića i uverili se zbog čega u ovom kraju važi za najprimernijeg stočara. Do 11. Septembra 2004.godine ovo gazdinstvo bavilo se povrtarstvom, sve dok baš tog dana mraz nije obrao prvoklasni rod paprike prvi put uzgajan uz pomoć zalivnog sistema. Razočarenje jeste bilo veliko, ali odluka da se okrene stočarstvu pokazalo se pravim izborom. Za manje od 10 godina sa 4 ovo gazdinstvo je stiglo na 80 grla stoke sa godišnjim prosekom od 6.000 litara mleka po kravi. Kada je Srba počinjao nepojmljivo je bilo dobiti 4.000 litara, kaže naš domaćin…
Povrtarsko stočarska proizvodnja u Lozničkom polju
Rajko Ignjatović iz Lozničkog polja jedan je od mnogobrojnih koji se posle gubitka posla u potpunosti posvetio poljoprivredi. Bavi se povrtarstvom, a kako ima i nešto stoke, proizvodi i kukuruz i lucerku. Što se tiče povrtarstva godina je bila relativno dobra, kaže Rajko. Zahvaljujući zalivnom sistemu uspeo je da dobije solidne prinose, a posao bi svakako bio i bolji da ima barem nešto plasteničke proizvodnje. Nekada je imao 6 plastenika, sve dok lopovi nisu demonstrirali drskost i beskrupuloznost…
Uzgoj i prerada proizvoda od mangulica
Na obroncima planine Jelice, nedaleko od Čačka u zaseoku Dolovi kod Ježevice, već 10 godina jedan mladi poljoprivrednik drži mangulice na način kako se to radilo pre 150 godina. U apsolutno netaknutoj prirodi, na 600 metara nadmorske visine, Slavko Vućičević je uspeo da žicom ogradi površinu od 30 hektara šuma i livada i tako mangulicama obezbedi sve uslove za organski uzgoj što je prvi uslov za dobijanje kvalitetnog mesa po kojoj je ova rasa nadaleko čuvena.
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Raševica
Stanimir Canić iz sela Raševica kod Paraćina proizvodnjom mleka bavi se već dugi niz godina i spada u veće i ozbiljnije stočare tog dela Srbije. U štalama ima 35 grla, obrađuje 50-ak hektara zemlje i postiže veoma dobre rezultate. Međutim, trud koji ulaže mnogo je veći nego kod stočara iz nekih drugih delova Srbije, jer poljoprivrednike iz Raševice i okoline muči jedan veliki problem, a to je usitnjenost parcela.
Farma krava Murgač u Zmajevu
U jeku spremanja stočne hrane posetili smo gazdinstvo porodice Murgač u Zmajevu, a gazdu Josipa pronašli smo na njivi dok je presovao soju. Nema jeftinije hrane od ove sa čak 8 odsto proteina, koju sve češće domaćinstva koriste i za loženje. Sve je bolje od paljenja na njivi, mada se to i dalje radi, kaže Josip. On ovu soju neće davati svojim kravama, jer za uspešnu proizvodnju mleka, bavarska simentalka mora imati besprekornu hranu.
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Jovanovac
Porodica Gavrilović iz sela Jovanovac kod Kragujevca stočarskom proizvodnjom bavi se decenijama unazad, međutim kako kaže najstariji član porodice, Mihajlo, ne pamati da je proizvodnju mleka nekada pratilo više problema kao što je to slučaj tokom poslednjih nekoliko godina. U njihovim štalama je trenutno 20-ak grla, od čega je polovina na muži. Kako nam je rekao Mihajlo, cenu mleka ne prate i cene repro materijala, odnosno hrane koja je neophodna da biste proizveli rentabilne količine mleka.
Proizvodnja mleka na farmi Feđver u Tovariševu
Tešku godinu za proizvođače mleka farma Feđver iz Tovariševa uspešno je prebrodila. Brojno stanje ostalo je nepromenjeno, a štalski prosek zadržan je na nivou između 21. i 23. litre po kravi. Proizvodnja jeste bila skuplja jer su kupovali koncentrovani deo obroka, ali zahvaljujući kabastoj hrani, koja pritom nije bila naročitog kvaliteta, uspeli su da zadrže i kvalitet mleka. Ili, ipak nisu, jer referentne laboratorije još uvek nema koja bi to potvrdila. Jedino se zna da je nivo aflatoksina sveden na 0,013 procenata…
Uzgoj ovaca u selu Loćika kod Aleksinca
Selo Loćika, u opštini Aleksinac, smešteno u podnožju Jastrepca, zbog blizine pruge i auto-puta nekada je važilo za perspektivno mesto. Važilo, jer trenutno stanje ne govori tako: broj stanovnika je prepolovljen, a tendencija odlaska ne jenjava. Oni koji su ipak odlučili da ostanu uglavnom se bave stočarstvom, poput Dejana Stoiljkovića. Školovan za stočara i sa iskustvom koje je poneo iz vojne ustanove, u kojoj je 8 godina bio zaposlen, započeo je intezivno da se bavi ovčarstvom i za dve decenije stigao do željenog cilja, do umatičenih 60 grla, od čega je 90 odsto u čistoj rasi…
Konjički klub Nonius
Za sve ljubitelje konja, jedno od nezabobilaznih mesta u Srbiji jeste Gornje Međurovo, udaljeno 6 kilometara od Niša. Tamo već 8 godina postoji konjički klub koji nosi ime po rasi Nonius, čiji koreni vuku iz Mađarske i kojih je nekada bilo na hiljade, dok je danas njihov broj spao na svega nekoliko desetina, od čega je 7 u ovom klubu. Veoma nezahvalan status za tako zahvalnog konja…
Svaštarska proizvodnja u selu Staro Lanište
Prava je retkost sresti mladog čoveka koji je 100% rešio da ostane na selu, kao što je to odlučio Dejan Stanković iz Starog Laništa kod Jagodine. Još kao mali pomagao je dedi i ocu oko svih poljoprivrednih radova, pa je nakon srednje škole i on rešio da nastavi porodičnu tradiciju. Gazdinstvo Stankovića je tipično šumadijsko domaćinstvo koje se nije profilisalo za samo jednu poljoprivrednu proizvodnju, već kako se to kaže svaštare. Bave se ratarstvom, stočarstvom i pomalo povrtarstvom…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Veliko Krčmare
Mika Pavlović iz sela Veliko Krčmare kod Kragujevca dobro je poznat onima koji prate domaću stočarsku proizvodnju. Pre svega poznat je po kvalitetnim simentalskim grlima, ali i po tome što se ne ustručava da javno govori o lošoj situaciji u proizvodnji mleka. Stara izreka kaže da se dobar glas daleko čuje, a loš još dalje, međutim to se ne može reći i za vapaj proizvođača mleka u Srbiji. Nekoliko poslednjih godina bile su posebno loše po ovaj deo poljoprivrede, koji je ispraćen nestabilnom cenom mleka, sušom, odnosno nestašicom hrane, kašnjenjem subvencija i brojnim drugim problemima…
Udruženje poljoprivrednika opštine Stara Pazova
Kao i sva druga udruženja poljoprivrednika u Srbiji i Udruženje poljoprivrednika opštine Stara Pazova nastalo je kao potreba da se olakša i unapredi poslovanje malog i srednjeg proizvođača. Godinu dana rada je iza njih, broje dvesta članova, a od skoro imaju i novog predsednika Mirka Pešića, mladog ratara iz Golubinaca, voljnog i ambicioznog da opravda ukazano poverenje…
Udruženje poljoprivrednika Seljak iz Cvetojevca
Nakon što su zadruge prestale da postoje u svom izvornom obliku formiranje poljoprivrednih udruženja u Srbiji nametnulo se kao najbolje moguće rešenje. U poslednjoj deceniji formirano je na desetine, možda i stotine takvih udruženja, ali očekivani rezultati su izostali. Udruženje poljoprivrednika „Seljak“ iz Cvetojevca primer je da sve može biti mnogo drugačije. Formiralo ga je 20 poljoprivrednika iz: Botunje, Cvetojevca, Dobrače, Čumića, Jovanovca i Cerovca i od osnivanja pa do danas beleže samo pozitivne rezultate. Interesantno je to što već 7 godina udruženje čini isti broj domaćinstava što je možda i ključ uspeha…
Proizvodnja aronije i uzgoj ovaca u selu Cvetojevac
Puno poljoprivrednika u Srbiji primorano je da zbog dešavanja u agraru svaštari u proizvodnji. Jednog takvog proizvođača posetili smo u šumadijskom selu Cvetojevac udaljenom 10 km od Kragujevca. Gotovo je nemoguće opisati u jednoj rečenici čime se sve Goran Milošević bavi ali da bismo zagolicali vašu maštu dovoljno je reći da već 4 godine ima zasađenu aroniju, od prošle godine i esperzetu, proizvodi humus, a na njegovom gazdinstvu velikom 2 hektara nalazi se desetak vrsta životnja među kojima su i neke krajnje neobične. Ipak, prioritet su ovce jer bi one trebalo Goranu da donesu najviše novca. Do prošle godine imao je 44 grla, a kako nisu bile umatičene rasprodao je stado i krenuo od nule. Danas je na njegovom gazdinstvu 16 komada virtemberg rase koje pari sa saflokom…
Kooperativa Maisadour u Francuskoj
U prošlim emisijama videli ste egzotične, priče iz Francuske, videli ste kako su francuski seljaci odlučili da svom kukuruzu daju dodatu vrednost, i kako je došlo do toga da se od kukuruza proizvode traženi i skupi proizvodi, kao što su na primer specijani pilići gološijani ili flo gra, pačija jetra koja može da dostigne cenu i do 40 evra po kilogramu. Medjutim , svega toga ne bi bilo da ne postoji jedna, slobodno možemo da kažemo najvažanija stvar oko koje se sve zapravo okreće, koja istovremeno kontroliše ceo proces, od proizvodnje semena kukuruza do prodaje gotovog pileta u hipermaerktu – KOOPERATIVA…
Uzgoj jabuka i virtemberg ovaca u selu Lešnica
Nije retkost da se pojedinac, posle godina rada u inostranstvu, vrati rodnoj grudi sa kapitalom spremnim za ulaganje. Takođe nije retkost ni da taj stečeni kapital investira u poljoprivredu pokrećući proizvodnju za koju veruje da mu može doneti dobit. Sve što je potrebno su ideje i snaga volje. Jedan primer takavog razmišljanja je i porodica Filipović iz sela Lešnice kod Loznice…
Svaštarska proizvodnja u Leskovcu Kolubarskom
Da povratak iz grada na selo ne znači uvek i dobar izbor uverio nas je Radovan Marković koji se pre 10 godina sa suprugom iz Beograda vratio u Leskovac kolubarski. Oboje su ostali bez posla pa se poljoprivreda u zavičaju nametnula kao najbolji izbor.
Svaštarska proizvodnja u selu Brđani
U kojoj meri izgradnja puteva i koridora utiče na poslovanje poljoprivrednika najbolje znaju proizvođači iz onih sela gde se trenutno izvode veliki radovi, poput Koridora 11. Trasa na deonici Ljig-Preljina prolazi kroz selo Brđani, na sreću mnogih kojima je eksproprijacija donela pristojan novac. Ar se nezvanično prodavao za 150.000 dinara i cene su bile daleko veće od realne, pogotovo za livade kojih je bilo 90 odsto, priča nam Goran Savić, jedan od učesnika. Goran je verovatno i jedini koji sigurno ne bi prodavao zemlju da ga je iko pitao za mišljenje. Logično , jer od nje živi…
Voćarsko – stočarska proizvodnja u selu Babina Luka
Selo Babina Luka u valjevskoj Opštini nalazi se na 290 metara nadmorske visine podno Divčibara i Blizanskog visa. Ovo mesto kolubarskog okruga zbog klimatskih uslova i geografskog položaja ima idealne uslove za bavljenje voćarstvom. Kao i u drugim delovima Srbije i ovde su aprilski mraz, a zatim i suša desetkovali rod jer voćari ovog kraja nemaju zalivne sisteme…
Uzgoj koka nosilja i proizvodnja aronije u selu Vojka
Poljoprivrednici u Srbiji još uvek su prinuđeni da svaštare u proizvodnji jer je to jedini način da se opstane u vremenima kakva vladaju na ovim prostorima. Jednog takvog poljoprivrednika, Radomira Radojčića, posetili smo u sremskom selu Vojka. On obrađuje 30 ha zemlje, drži 3000 koka nosilja, ima 2000 sadnica aronije, a zajedno sa ocem bavi se i stočarstvom…
Poljoprivredna proizvodnja gazdinstva Dikić iz Neština
U plejadi mladih a uspešnih poljoprivrednika, u malom sremskom selu Neštin, posebno mesto zauzima Živko Dikić. Ovaj 35-ogodišnjak ratari, drži ovce, krave, otkupljuje mleko, bavi se voćarstvom i vinogradarstvom, tovi svinje i junad. Svaštar u pravom smislu te reči…
Svaštarska poljoprivredna proizvodnja u Žitorađi
Prema rezultatima koje postiže nikada ne bismo pomislili da se Ratomir Stojanović iz Žitorađe ozbiljnom poljoprivrednom proizvodnjom bavi tek 12 godina. Ovaj inženjer agronomije ostao je bez posla u Niškoj duvanskoj industriji ali se u svetu poljoprivrede odlično snašao. Danas se sa puno uspeha bavi voćarstvom i povrtarstvom, ali priznaje da prioritet u proizvodnji ipak ima voćarstvo…
Svaštarska proizvodnja u Starom Žedniku
Gazdinstvo Radnić iz Starog Žednika intezivnom poljoprivrednom proizvodnjom se bavi od 1980-e godine. Obrađuju preko 400 jutara zemlje, bave se stočarstvom i voćarstvom. Od ratarskih kultura zastupljeni su: kukuruz, suncokret, pšenica i ozimi pivarski ječam. Nekada su sejali i soju ali prinosi nisu bili zadovoljavajući. Ove godine imali su i uljanu repicu koju su morali da preseju pa je neplanski površina pod kukuruzom ove godine veća od planirane…
Proizvodnja krušaka i tov junadi u Bogatiću
U Bogatiću kod Šapca većina meštana bavi se ratarstvom i stočarstvom, a neznatan je broj onih koji se odlučuju za voćarstvo. Međutim, loša situacija kada je u pitanju tov svinja i junadi, naterala je Branislava Dukića da se okrene voćarskoj proizvodnji, iako se time nikada nije bavio. On je pre dve godine na jednom hektaru zasadio kruške, a najzastupljenija je viljamovka…
Proizvodnja kravljeg sira na planini Javor
Na poljoprivrednom gazdinstvu Radoševića koje se nalazi u selu Kušići kod Ivanjice, zastupljeno je nekoliko grana poljoprivrede. Teško je opredeliti se za primarnu proizvodnju, jer je tržište veoma nestabilno, pa zato Radoševići seju krompir, žito, imaju malinjak, košnice, a bave se i proizvodnjom kravljeg sira. Ipak najveće prihode ostvaruju prodajom bukovine…
Svaštarenje u poljoprivrednoj proizvodnji
Braničevski okrug oduvek je bio poznat po ratarstvu i stočarstvu. Tako je i danas. Kao i kod većine drugih poljoprivrednika u Srbiji i ovde se uglavnom svaštari. I naš domaćin, Slađan Stojićević iz sela Poljane nadomak Požarevca proizvodi kukuruz, pšenicu, suncokret i lucerku. Veći deo prinosa koristi za ishranu junadi, a višak prodaje…
Proizvodnja ribizli, Udruženje mlečnih proizvođača ‘Kriška’, STAR projekat 12
Sve do sedamdesetih godina prošlog veka Srbija je bila poznata i po uzgoju ribizle. Dobri poznavaoci prilika u voćarstvu smatraju da ju je sa naših njiva istisnula malina koja je u tom trenutku bila daleko isplativija. Nepravedno zapostavljena crna ribizla bi zbog svih svojih specifičnosti u budućnosti ponovo mogla da bude dobra prilika za domaće voćare. Tako misli i Sanja Bačić iz Požarevca koja je pre tri godine na preporuku svog profesora sa poljoprivrednog fakulteta zasadila Ribes nigrum, odnosno crnu ribizlu…
Proizvodnja jabuka, bostana i uzgoj svinja, STAR projekat 09
U selu Kruščica u belocrkvanskoj opštini od uvek se proizvodi voće visokog kvaliteta. Kada je početkom 90-ih godina ostao bez posla u struci, Jozef Irović je proveo neko vreme u Nemačkoj, a zarađenim novcem zasadio jabuke. Bilo je, kaže, jako teško u samom početku. Nisu se mogli dobiti hemijski preparati na odloženo plaćanje, tržište je bilo izuzetno nestabilno, a ni prinosima se nije mogao pohvaliti. Danas Jozef ima 2.5 hektara pod jabukama i hektar i po šljiva…
Voćarska i stočarska proizvodnja u selu Štitar
Borisav Petrović iz Štitara poput većine proizvođača u Srbiji svaštari, ali je jedan od retkih u tom kraju koji se bavi i voćarstvom. Na nešto više od jednog hektara ima zasađene jabuke i to uglavnom ajdared, granny smith, melrose i zlatni delišes…
Svaštarenje u poljoprivrednoj proizvodnji
U Srbiji više od 800 000 poljoprivrednih gazdinstava svaštari, odnosno nema primarnu proizvodnju. Jedno od takvih je i domaćinstvo porodice Matić iz Donje Bukovice kod Valjeva. Prema rečima našeg domaćina, Miloša Matića, on nikada nije radio u nekoj firmi jer je još kao dete počeo da se bavi poljoprivredom…
Stočarstvo i voćarstvo u Tabanovićima
Prilog iz 314. izdanja emisije U našem ataru
Gašenje stočarstva u korist vinogradarstva
Sremski Karlovci od davnina su prepoznatljivi po kvalitetnim vinima i uspešnim vinarima. Dobri poznavaoci prilika u tom kraju znaju da je među najuspešnijima i Predrag Bajilo…Prilog iz 349. izdanja emisije U našem ataru
Sajam balkanskog agro biodiverziteta u Dimitrovgradu
Opština Dimitrovgrad obeležila je 21. septembar, dan opštine nizom lepih manifestacija…
Zbog života u prirodi, selidba iz grada u selo
U selu Petrovac nadomak Kragujevca posetili smo gazdinstvo Dragana Cvetkovića. Ovaj 44-ogodišnji veterinar je rođeni Kragujevčanin, ali pre šest godina s porodicom gradski život zamenio je seoskim…
Najava 79. sajma poljoprivrede u Novom Sadu
Predstavljanje prehrambene industrije, organske proizvodnje, poljoprivredne mehanizacije, nacionalna izložba stoke i ocenjivanje kvaliteta proizvoda okosnica su 79. međunarodnog poljoprivrednog sajma koji se održava od 12. do 18. maja na novosadskom sajmu…
Rezervat Zasavica, proizvodnja i prerada magarećeg mleka
Da se od nacionalnih parkova i prirodnih rezervata preko dobro organizovanog programa poslovanja može daleko stići vidi se u primeru Specijalnog rezervata prirode „Zasavica“. Za samo 15 godina uspeli su da zaboravljeni komad netaknute iskonske prirode sačuvaju, a zatim da u njega dovuku više od 30.000 posetilaca, koliko se očekuje do kraja 2011-e. Bezbroj specifičnosti razlog su burnog razvoja, kažu u rezervatu. Jedna od njih je da su jedini rezervat kojim ne gazduje država već Pokret gorana iz Sremsle Mitrovice, a postali su i najveći držaoci starih rasa Srbije. Podigli su ekološki turizam na daleko viši nivo, a velika zasluga ide i mangulici koju su najpre spasili od nestajanja, a zatim od nje napravili brend…
Priča o selu Kravlje na obroncima Svrljiških planina
Žitelji Kravlja, sela na obroncima Svrljiških planina, žive uobičajenim životom ovih prohladnih jesenjih dana. Završili su setvu ozimih kultura, pripremili stočnu hranu, hranu za sebe, još samo da pripreme drva i zima može da počne…
Hibrid kukuruza za silažu Agrano, Syngenta seeds
Još jedna godina velikih izazova ostala je za srpskim ratarima. Posle ‘godine vode’ usledila je gotovo pustinjska suša. Ipak, i u takvom ambijentu neki su imali šta da požanju…
Silažni hibrid kukuruza Turtop, Syngenta seeds
U neprekidnom nastojanju da postignu više prinose, a time i manje troškove proizvodnje mleka i mesa na svojim farmama, mačvanski stočari, kao i njihove kolege širom sveta, iz godine u godinu tragaju za hibridima kukuruza koji mogu to da im omoguće. Spoznaja je sve više, što stečenim na svojim njivama, što na komšijskim ili na brojnim oglednim poljima…
Digestarom PEP Sol – esencijalna ulja u živinarstvu
Zdrav crevni trakt je preduslov za dobro zdravlje i performanse životinja. Kao posledica lošeg varenja, u crevnom traktu ostaju velike količine sastojaka koje predstavljaju pogodnu podlogu za razvoj i kolonizaciju patogenih bakterij,a izazivača raznih oboljenja. Tokom poslednjih nekoliko godina prisutan je trend smanjenja antibiotika u živoj proizvodnji, pa se proizvođači uveliko okreću drugim preparatima kojima se postižu slični, pa čak i bolji efekti. Jedan od takvih preparata je i Digestarom Pep Sol iz ponude proizvoda kompanije VinFeed, čija primena u živinarskoj proizvodnji daje izuzetne rezultate…
Kako postići da prostirka kod živine bude čista
Organske nečistoće, poput izmeta ili ostataka hrane, u objektima gde borave životinje štetno utiču na kvalitet vazduha. Samim tim povećava se verovatnoća nastanka bolesti, što je u živinarstvu posebno izraženo. Za gazdinstvo Vujnovića iz Lovćenca, koji su u ovom poslu duže od dve decenije, taj problem nestao je pre 5 godina kada su prvi put isprobali enzimsko-bakterijski proizvod MICROPAN. To je mešavina odabranih enzima, mikroorganizama i algi namenjenih organsko-ugljeničnih supstanci čiji efekti delovanja su vidljivi posle samo nekoliko dana nakon što se prostirka istretira…
Uslužan tov pilića u selu Cvetojevac
Kada je naša ekipa zimus posetila gazdinstvo Sretenovića iz Cvetojevca, koji se godinama bave uzgojem pilića i gajenjem matičnog jata, zatekli smo prazan objekat. Kako je to postao neisplativ posao pun neizvesnosti naši domaćini dugo su razmišljali kako dalje. Šest meseci kasnije situacija se potpuno promenila jer su Sretenovići počeli da se bave uslužnim tovom.
Farma svinja i koka nosilja u Suseku
Posle višegodišnjeg nezadovoljstva srpski svinjari dočekali su konačno priliku da profitiraju. Na tržištu je ovog proleća zavladao deficit prasadi pa je cena po kilogramu dostizala i 300 dinara. U odnosu na prošlu godinu kada su se prasici davali i na veresiju samo da odu sa farmi, ove godine situacija je potpuno drugačija. Milan Šodić iz Suseka kaže da se sad kupci pišu i čekaju. On je od 1.000 prasića, kolika mu je godišnja proizvodnja, prodao 800 komada. Zadovoljan je Milan, ne toliko zbog profita koliko zbog istrajnosti koju je imao u teškim godinama kakve su bile ove iza nas…
Tov pilića u selu Cvetojevac kod Kragujevca
U selu Jovanovac, nedaleko od Kragujevca, posetili smo porodicu Sretenović koja se živinarstvom bavi od sedamdesetih godina prošlog veka. Od kraja devedesetih, kada su podigli novi objekat, uglavnom su proizvodili tovne piliće ali su zbog neprofitabilnosti primorani da pređu na čist tov…
Naučno istraživački centar Maisadour
U prethodnim reportažama videli ste kako je od skromnih početaka 1946. godine kooperativa Maisadour izrasla u ozbiljnu korporaciju koja godišnje trguje sa milion tona žitarica, desetinama miliona pilića i razne druge živine i koja drži veliki trgovinski lanac okrenut poljoprivrednicima. Vrhunac svega onoga što Maisadour radi i ono po čemu je najpoznatiji na svetskoj sceni je nauka, odnosno proces stvaranja novih sorti i hibrida…
Uzgoj pataka u Francuskoj
U nastavku priloga sa putovanja po jugozapadu Francuske i posete njihovim proizvođačima, videćete na koji još način može da se proizvede dodatna vrednost od svog kukuruza. Mada se i dalje skoro 50% kukuruza koji proizvedu izveze za Španiju, podjednako je važno što se od kukurza koji ostaje proizvode vrhunski, gurmanski proizvodi – na primer gološijani koji se tove na specijalan način i u marketima koštaju 7,5 evra po kilogramu. Jedna od okosnica koperative je proizvodnja pačijeg mesa, odnosno jetre – specijaliteta Flo Gra po kojem je Jugozapad Francuske poznat. Matju Sobinjak ima stalno nekoliko hiljada pataka u tovu. Ukupno preko cele godine odgaji 20 000 pataka…
Prerada Label Rouge pilića u Francuskoj
U nastavku reportaže koju smo snimili prilikom posete kooperativi Maisadour gde nas je vodilo preduzeće Agrobaza iz Novog Sada, videćete kako se u okviru kooperative koriste mogućnosti klanice…
Uzgoj pilića na otvorenom u Francuskoj
Poljoprivreda u Francuskoj organizovana je po najvišim mogućim standardima kada je reč o ostvarivanju profita, Po tom principu posluje i poljoprivredno-prehrambena grupacija Axereal. Axereal posluje u tri sektora a to su proizvodnja žitarica, trgovina žitaricama kao i prerađivačka industrija sa žitaricama. Axereal posluje u nekoliko evropskih zemalja među kojima su Francuska, Velika Britanija Irska, Rumunija, Mađarska, Hrvatska i Srbija…
Farma koka nosilja na Čeneju
Porodica Bjekić iz Bačkog Jarka se poslednjih 20 godina bavi proizvodnjom jaja. Prošle godine su deo farme preselil na jedan salaš na Čeneju. Uprkos protivljenju komšija, farma je uspešno useljena, a njihovi prigovori na temu mirisa koji bi mogli da dopiru sa farme, postali su neosnovani, čim je proizvodnja počela. Naime, reč je o modernoj, nemačkoj tehnologiji, pa čak ni u objektima nema neprijatnog mirisa. Dnevno se na ovoj farmi proizvede oko 11 hiljada jaja…
Tov junadi u selu Degurić
Gazdinstvo porodice Munjić iz sela Degurić kod Valjeva jedno je od značajnijih kada je u pitanju proizvodnja junećeg mesa u kolubarskom okrugu. Ivan Munjić se tovom junadi bavi desetak godina i godišnje utovi stotinak grla. Polovinu tovi uslužno u saradnji sa valjevskom zadrugom…
Trenutna situacija u srpskom živinarstvu
Analiza živinarstva, stočarske proizvodnje u kojoj je najbrži obrt i najlakše se dolazi do profita. Međutim, rizici nisu mali…
Zaokružena ratarsko-stočarska proizvodnja
Na salašu u okolini Subotice porodica Šarčević, zaokružila je svoju poljoprivrednu proizvodnju. Za potrebe živinarske proizvodnje i proizvodnje svinja uzgajaju žitarice na 240 hektara, a one žitarice koje im ostanu, prodaju…
Farma tovnih pilića u Bavaništu
Ivan Radić iz Bavaništa kod Kovina važi za uspešnog ratara u tom delu Banata. Osim toga uspešno se bavi i uzgojem tovnih pilića…Prilog iz 345. izdanja emisije U našem ataru
Uzgoj tovnih pilića u Velikoj Plani
Prilog iz 323. izdanja emisije U našem ataru
Farma brojlera
Prilog iz 314. izdanja emisije U našem ataru
Porodična živinarska farma
Prilog iz 310. izdanja emisije U našem ataru
Proizvodnja Berkšir svinja u Pančevu
Ne dobijaju novinari često priliku da ispričaju priču o proizvođaču za koga bi se moglo reći da je pravi banatski paor. Igrom slučaja, nama se ukazala šansa da posetimo salaš Đorđeta Čizmaša iz Pančeva, koji za sebe kaže da je kompletan poljoprivrednik: radi oko 150 lanaca zemlje, drži dvadesetak krava na muži, preko 200 cigaja u čistoj rasi i nešto svinja. Povrh svega ima osam lipicanera koje rado preže u fijaker…
Uzgoj i farma svinja u selu Donji Ljubeš
Kada je početkom godine otkup tovljenika zapao u ćorsokak, vlada Srbije je reagovala u poslednjem, ali i pravom trenutku i odobrila Direkciji za robne rezerve da otkupi 10 000 svinja od registrovanih poljoprivrednih gazdinstava…
Smanjenje amonijaka i štetnih gasova u svinjarstvu, Micropan Normal
Jedan od važnih aspekata svake uspešne svinjarske proizvodnje je ambijent: veliki broj životinja i gustina naseljenosti utiču na mikroklimat. Prisustvo biogenih amina, amonijaka, prašine, nečistoće i mikoroorganizama mogu izazvati ne samo zdravstvene probleme grla, već i probleme sa manipulacijom stajnjaka i oseke. Da bi se ovi i slični problemi rešili bez mnogo truda, tu su preparat Mikropan normal i Solucione italijanske kompanije Euroviks…
Farma svinja u selu Klenje
Nakon završetka fakulteta i zbog činjenice da nije mogao da pronađe posao, Zoran Stanojčić iz Klenja se odlučio na povratak u svoje rodno mesto, gde je od svog oca nasledio šarenoliku poljoprivrednu proizvodnju koja je uključivala ovce, goveda i svinje. Kako je vreme prolazilo, shvatio je da se mora fokusirati na jednu stvar, zbog čega se 2003. godine odlučio na tov svinja, koji do današnjeg dana vodi sa uspehom. Ima zaokružen proces koji uključuje osamdesetak krmača, sa tovljenikom kao finalnim proizvodom…
Uzgoj svinja u opštini Aleksinac
Poseta najvećem uzgajivaču svinja u opštini Aleksinac, gazdinsto porodice Žigić iz sela Subotinac. Pre tridesetak godina ušli su u svet stočarstva tako što su tovili bikove, a onda, posle jednog neprijatnog iskustva, prešli su da tove svinje.Svinjarstvo jeste nezahvalno, zbog neizvesnosti koje nosi svake godine, kaže naš domaćin, pa je istrajnost zapravo jedini recept za održivost.
Uzgoj svinja i ovaca u selu Adorjan
Porodica Boršoš iz Adorjana već 17 godina bavi se otkupom stoke i žitarica. Dobro su poznati na tim tržištima i dobro upoznati sa trenutnim stanjem. A stanje je takvo da konačno ide na ruku i svinjarima. Otkupna cena koja je početkom jula bila 200 dinara, i 210 za svinje sa mini farmi, više je nego dobra, kaže Čaba Boršoš koji trenutno ima preko 500 komada svojih tovljenika.
Farma svinja u selu Adorjan
Selo Adorjan nalazi se u opštini Kanjiža u Severnobanatskom okrugu. Malo ko zna da je ovo jedno od najstarijih naselja čitave Bačke koje se u pisanim dokumentima pominje još krajem 12. veka. Stanovnici Adorjana bave se uglavnom ratarstvom i povrtarstvom, dok je adorjanski duvan nadaleko čuven. Adorjan ima i uspešne stočare, među kojima je i Jožef Sabo, četrdesetsedmogodišnjak koji se intezivno bavi poljoprivredom tek 6 godina. Svinje su i ranije držali na ovom gazdinstvu, ali nikada po 300 tovljenika u turnusu i 40 krmača…
Uzgoj svinja u selu Petrovac kod Kragujevca
Bojan Kostić iz Petrovca kod Kragujevca sa članovima svoje porodice, nepunih četrnaest godina, bavi se svinjarstvom. Kako je po struci veterinarski tehničar uspeo je da svoje znanje i iskustvo pretoči u proizvodnju na svojoj farmi na kojoj uvek ima 15-ak krmača i dva nerasta…
Uzgoj svinja i tov bikova u Gornjem Dobriću
Selo Donji Dobrić je naseljeno mesto grada Loznice i pripada Mačvanskom okrugu. U naselju ima nešto više od 400 domaćinstava koja isključivo žive od poljoprivrede. Među njima je i Milivoj Alimpić, četrdesetjednogodišnji proizvođač koji se bitno razlikuje od drugih. Baja, kako ga zovu u ovom kraju, proveo je 12 godina u Švajcarskoj gde je radio na jednoj farmi svinja koja je u turnusu imala 36.000 tovljenika. Veliko iskustvo u svinjarstvu i ušteđeni novac doneo je u rodni Donji Dobrić kako bi započeo stočarsku proizvodnju. Kupio je kompletnu polovnu mehanizaciju u Švajcarskoj u vrednosti 36.000 evra, potom i 6 hektara zemlje, ali ideja nije u potpunosti realizovana ni posle 4 godine, od kako se vratio iz pečalbe…
Farma krava i uzgoj svinja u Krnješevcima
Sremsko selo Krnješevci pripada opštini Stara Pazova i poznato je po tome što ima najviše pašnjaka u Srbiji koji se prostiru na više od 100 hektara. Samim tim stočarstvo čini glavnu delatnost od koje se ne odustaje uprkos brojnim problemima s’ kojima se srpski stočari suočavaju u poslednje vreme. Početkom novembra, kada smo posetili ovo selo, počela je bitka tamošnjih stočara sa opštinskom administracijom da se pašnjaci ne izdaju u zakup i ne pretvore u oranice…
Svaštarska poljoprivredna proizvodnja u Azanji
Kao i većina poljoprivrednika u Srbiji i Borivoje Pantić iz Azanje primoran je da svaštari u poljoprivrednoj proizvodnji: ‘Jedino na takav način se može doći do nekog profita’ – dodaje ovaj 43-ogodišnjak. On ratari na 15 hektara, ima tri muzne krave, drži svinje i ovce, a jedan je od retkih stočara koji ne odustaje od tova junadi…
Uzgoj svinja i krava u selu Gola Glava
Selo Gola Glava nalazi se 20ak kilometara od Valjeva i poznato je po vrsnim voćarima. Tradicionalno se gaji šljiva, a u poslednje vreme sadi se i dunja. Ranije je bilo i kupine i maline, ali danas sve manje. Branko Đuričić oduvek svaštari u poljoprivredi, ali je pre 10 godina zbog bolesti voćnog zasada morao da povadi malinu. Ostalo mu je nešto šljive, ali je stočarstvo dominantno u njegovom poslovanju…
Farma priplodnih svinja u Đurđinu
Na severu Bačke, u selu Đurđin, tačnije van sela, na salašu starom skoro 300 godina, živi Ivan Dulić sa svojom porodicom. On je sedma generacija Dulića nastanjenom na ovom salašu. Ivan zajedno sa svojom suprugom Mirjanom obrađuje 190 hektara zemlje, a primarna im je proizvodnja svinjskog mesa. U moderno opremljenim objektima sagrađenim po svim standardima EU trenutno imaju 96 krmača od kojih se 72 prase, a ostale su u pripremi…
Od ideje do realizacije u poljoprivrednoj proizvodnji
Uzgoj i tov sinja na farmi Ivana Dulića iz sela Đurđina kod Subotice deo su porodične tradicije koja traje već punih sedam generacija. Ova moderna farma sagrađena i opremljena po svim standardima EU, danas nosi naziv ‘Nukleus’ i osim tovom svinja veoma uspešno se bavi i proizvodnjom priplodnog materijala, nazimica i nerasta za brojne partnere iz inostranstva…
Farma i uzgoj svinja u Mošorinu
Porodica Bačkalić iz Mošorina ima dugu tradiciju u poljoprivrednoj proizvodnji. Danas braća Čeda i Radovan sa svojim porodicama ratare na 70 jutara zemlje, bave se povrtarstvom, a do pre dve godine bavili su se i mlečnim govedarstvom. Kada je proizvodnja mleka prestala da donosi profit, Bačkalići su se okrenuli svinjarstvu…
Dan polja Delta Agrara na imanju Napredak, Stara Pazova
Na poljima imanja Napredak iz Stare Pazove Delta Agrar održao je druženje sa svojim kooperantima koji su imali prilike da vide kako napreduju ratarske kulture sa raznim varijantama herbicidnih ogleda kao i da posete farmu svinja…
Kongres o sprečavanju klasične kuge svinja
U Srbiji se uzgojem svinja bavi oko 120 000 gazdinstava. Neki amaterski za sopstvene potrebe, drugi profesionalno u komercijalne svrhe. I jedne i druge zanima kada će Srbija prestati sa vakcinacijom protiv klasične kuge svinja…
Projekat sprečavanja klasične kuge svinja u Srbiji
Početak kampanje za primenu bio-sigurnosnih mera na farmama i domaćinstvima koja se bave uzgojem svinja istorijski je trenutak u Srbiji, kažu u upravi za veterinu Ministarstva poljoprivrede…
Farma svinja i ratarska proizvodnja u selu Kurjače
Poljoprivredno gazdinstvo porodice Tomić iz sela Kurjače kod Velikog Gradišta ozbiljnom proizvodnjom bavi se nešto manje od deset godina. Iako bez velikog iskustva 35-godišnji Dalibor zadovoljan je prinosima koje ostvaruje na 30 hektara oranica…
Kako ukinuti vakcinaciju za klasičnu kugu svinja
Klasična kuga svinja, davno prevaziđena opasnost za većinu zemalja EU, u Srbiji i dalje predstavlja zaraznu bolest koja ostavlja posledice na mnogim farmama širom zemlje. Zato je naša Srbija jedna od retkih koja još uvek vakciniše svinje protiv kuge i koja zbog toga ne može da izvozi svinjsko mese u zemlje EU…
Proizvodnja svinja u Hrvatskoj
Mnogi proizvođači svinja u Srbiji smatraju da se kriza u toj oblasti najviše odrazila upravo u našoj zemlji. Kako stvari stoje radi se o regionalnom problemu jer puno sličnih problema imaju i svinjari u Hrvatskoj. Uvoznički lobiji i nestabilno tržište zajedničke su muke. Stočni fond se takođe smanjio i kod nas i kod komšija i pored bitne činjenice da su podsticajne mere kod njih bile daleko veće…
Uzgoj autohtonih rasa svinja u selu Dudovica
Selo Dudovica pripada opštini Lazarevac, odnosno gradu Beogradu, mada je najbliži Ljigu koji je od sela udaljen desetak kilometara. Selo je postalo poznato po tome što se 12 entuzijasta i ljubitelja autohtonih rasa svinja udružilo i osnovalo udruženje Eko selo Dudovica. Namera im je da prošire proizvodnju starih rasa svinja u Srbiji. Jedan od njih je i Radojko Mladenović koji na svom imanju ima magulicu, moravku i resavku. Počeo je pre 7 godina, kako kaže iz zdravstvenih razloga. Kada se uverio u kvalitet mesa od mangulice rešio je da proširi stado i ozbiljnije se posveti njihovom uzgoju. Reč je o ekstenzivnom načinu držanja. Svinje su konstantno puštene da se slobodno kreću po imanju, a kod Mladenovića uslovi su idealni, jer je u blizini hrastova šuma i potok…
Farma svinja Babić iz Kuzmina
Porodica Babić iz Kuzmina uspešno se bavi uzgojem svinja i pored svih nedaća sa kojima se svinjari u Srbiji suočavaju u poslednjoj deceniji. Sa 30 krmača zatvorili su ciklus proizvodnje, a s obzirom na to da se radi veštačko osemenjavanje na farmi maksimalno su smanjili i rizik od zdravstvenih problema. Na njihovu farmu ništa ne ulazi već samo izlazi, kaže Vladan koji je po profesiji doktor veterine. U svojim zapatima drže do 40 odsto krmača u čistoj rasi iz kojih ponovo dobijaju ili čistu rasu ili F1 generaciju…
Uzgoj autohtonih svinja u selu Babajić
Menjanjem trendova u modernom svinjarstvu neke od starih rasa kao što su to šiška i šumadinka potpuno su nestale. Danas u Srbiji postoje samo tri autohtone rase: mangulica, moravka i resavka. Ni njihov broj nije na zavidnom nivou pa im je s razlogom status „ugroženo održiv“. Održiv je zahvaljujući entuzijastima kao što je to i porodica Marković iz sela Babajić kod Ljiga. Počeli su pre nekoliko godina sa jednom mangulicom, a danas imaju 70-ak komada sve tri pomalo zaboravljene rase. One se kod Markovića slobodno kreću na površini od nekoliko hektara. To su za njih idealni uslovi, jer su slične divljoj svinji. Veoma su izdržljive, otporne na bolesti i stres, a napolju su čak i zimi…
Uzgoj svinja u Sremu
Da se proizvodnja svinja u Sremu i dalje nalazi u ozbiljnom problemu pokazuje podatak da je ove godine stočni fond u odnosu na prošlu manji za 30 odsto. Zbog poznate situacije na tržištu, Milenka Perića, veterinara i suvlasnika farme svinja iz Sremske Mitrovice ne čudi takav podatak. Ono što njega više brine su devastirani i obespravljeni poljoprivrednici, i mala verovatnoća da će se ikad više obnoviti urušeni sistem…
Farma svinja porodice Vlaović iz sela Laćarak
Nekoliko generacija unazad Vlaovići iz sremskog sela Laćarak uspešno se bave uzgojem svinja. Nekada je ovaj deo Srema bio nadaleko poznat po svinjarima ali je iz dobro znanih razloga stočni broj značajno smanjen pa je danas u Laćarku od 16.000 stanovnika tek petnaestak domaćina koji se bave uzgojom ili klasičnim tovom…
Udruženje Eko selo Dudovica, autohtone rase svinja
Autohtone rase svinja sve više dobijaju na značaju, kako u Evropi tako i kod nas. Osim očuvanja tih rasa, važna stavka u ovoj delatnosti jeste i proizvodnja tradicionalne hrane od njihovog mesa. Autohtone rase u Srbiji su, već svima poznata, mangulica, ali i manje poznate moravka i resavka. Momčilo Aćimović i još nekoliko entuzijasta oformili su udruženje u selu Dudovica i ozbiljno se posvetili očuvanju autohtonih rasa svinja. U rodnom selu Moravci na porodičnom imanju Momčilo gaji sve tri rase. Prvu mangulicu nabavio je pre sedam godina, a kasnije se zainteresovao i za moravku…
Uzgoj svinja Cinta Sense i proizvodnja šafrana u Italiji
Tokom putovanja koje je organizovala ProCredit banka, poljoprivredni proizvođači su u Toskani imali priliku da posete i jednu porodičnu farmu, na kojoj se uzgajaju svinje i konji, a proizvode i med, ulje i šafran. Ipak, u ovoj paleti poljoprivredne proizvodnje, primaran je tov svinja. Reč je o rasi činta seneze. Cinta sienese je autohtona rasa koja je pedesetih – šezdesetih godina zamenjena drugim rasama i skoro je nestala. U sedamdesetim godinama Toskana je pokrenula projekat zaštite te autohtone rase, jer su došli na istorijski minimum – 9 krmača i 2 nerasta. Danas, u Toskani ima više od 5.000 grla registriranih autohtonih svinja. Cinta sienesa je povoljna rasa za uzgoj na otvorenim pašnjacima jer za razliku od belih svinja ne rije tlo. Porodica Bretoni proizvede oko 600 svinja godišnje, međutim, potražnja je četiri puta veća od ponude. U Italiji postoji Pravilnik kada je u pitanju držanje svinja, a porodica Bretoni ga se strogo pridržava.
Uzgoj autohtonih rasa svinja u Selu Dudovica
U 19. veku svinja je predstavljala jedan od osnovnih izvoznih proizvoda Srbije, a nastanak magulice se vezuje upravo za taj period. Zabeleženo je da je knez Miloš poklonio mađarskom grofu Jožefu Arčđuku određeni broj svinja rase šumadinka. Ova svinja je ukrštana na imanju Kiš Jeno sa rasama kao što su bakonji i salantor što je dovelo do formiranja posebne rase svinja pod nazivom mangulica. Osim nje, u Srbiji postoje još dve rase koje se smatraju autohtonim, to su resavka I moravka. Sve tri rase su dugo vremena bile zapostavljene, a pretilo im je I potpuno istrebljenje. Međutim, zahvaljujući ljubiteljima autohtonih rasa svinja, one opstaju. Osim u Zasavici, selu koje je poznato po uzgajanju mangulice, autohtone rase se uzgajaju na još nekoliko mesta. Mi smo posetili selo Dudovicu i tamo upoznali Milisava Gajića, jednog od članova udruženja Eko selo Dudovica. On uzgaja sve tri autohtone rase, a možda je i jedini koji ima umatičena grla resavke…
Farma svinja u selu Kozjak
Kada je ostao bez posla, Zoran Simić iz sela Kozjak kod Loznice se posvetio svinjarstvu. Učio, eksperimentisao, čitao literaturu ne bi li usavršio znanje iz te oblasti. Proizvodio je oko 300 prasadi godišnje i oko 60 tovljenika. Kramače su u proseku prasile oko 10 prasadi, a razvoju svinjarstva u ovom kraju doprinelo je i to što u selu postoji klanična industrija koja je redovno otkupljivala prasad po maksimalnim cenama, kaže naš domaćin. Međutim, prošla godina nije bila plodonosna za loznički kraj. Danak su uzele poplave, te su štete u ratasrkoj proizvodnji bile stopostotne. Usled nedostatka hrane, Zoran je bio prinuđen da proda krmače, pa ih sad ima samo dve, čisto da ne ugasi proizvodnju…
Farma svinja i junadi u selu Jagnjilo
U mladenovačkoj Opštini poljoprivrednici tradicionalno kombinuju ratarsku sa stočarskom proizvodnjom. Dominira mlečno govedarstvo ali smo u selu Jagnjilo upoznali Dejana Mićića koji se opredelio za uzgoj svinja…
Farma svinja u selu Kurjače
Selo Kurjače nalazi se u Braničevskom okrugu, a pripada opštini Veliko Gradište. Većina meštana se bavi poljoprivredom, a najzastupljenije je ratarstvo. Kurjače je selo sa najvećim atarom u tom okrugu, i skoro da nema neobrađene zemlje. Jedan od meštana, Dalibor Tomić, se takođe posvetio poljoprivredi, tačnije stočarstvu. On obrađuje i 30-ak hektara zemlje, međutim, iako bi želeo da proširi obradive površine, veliko interesovanje meštana za zemlju, mu to ne dozvoljava…
Svaštarenje u poljoprivrednoj proizvodnji u Badovincima
Dragan Paunić iz sela Badovinci kod Šapca, ceo svoj život svaštari u poljoprivredi. Od ratarstva, preko stočarstva pa sve do povrtarstva, kaže jedino tako može da opstane. Pod povrćem ima oko 4,5 hektara, veći deo je na otvorenom, a manji pod plastenicima. Redovno seje rani kupus i to pod agrilom, a ove godine je imao 25 hiljada komada. Međutim, ovogodišnja zarada nije pokrila ni osnovna ulaganja…
Dezbarijere, zaštita od svinjske kuge
Iako je u svim Evropskim zemljama zabranjena vakcinacija svinja protiv svinjske kuge, u Srbiji je ona i dalje obavezna i predstavlja osnov za suzbijanje ove opasne bolesti. 2005. i 2006. godina pamte se kao godine kada je ova bolest kulminirala i kada je bilo nekoliko stotina žarišta godišnje. Kako bi se sprečilo pojavljivanje i širenje svinjske kuge, potrebno je preduzeti niz veoma značajnih mera, jer se virus veoma lako i brzo širi, odnosno prenosi sa jedne na drugu lokaciju…
Proizvodnja mleka i uzgoj svinja, STAR 20
Banatsko Aranđelovo, selo na tromeđi Srbije, Rumunije i Mađarske ne razlikuje se mnogo od drugih srpskih sela. Mladi masovno odlaze, pa poljoprivredom, kao dominatnom granom privrede u ovom delu zemlje uskoro neće imati ko da se bavi. Gazdinstvo Mikić nema takvih problema. Tihomir ima 24 godine i čvrsto je rešen da ostane na zemlji. Od malena je u poljoprivredi pa se dobro seća kako su pre 12 godina počeli da se bave govedarstvom…
Uzgoj svinja i Farma krava, STAR projekat 16
Godinama unazad svinjarstvo u Srbiji ne donosi profit poljoprivrednicima. Ne postoji jasna strategija, cene inputa variraju, nema organizovanog otkupa pa ne čudi što poljoprivrednici odustaju od te grane stočarstva. U sremskom selu Putinci trenutno se samo tri poljoprivredna proizvođača bave svinjarstvom, a kako kaže agroekonomista iz Rume, Uglješa Trkulja neće biti iznenađenje ako uskoro i oni odustanu…
Da li je opravdano nezadovoljstvo cenama ratarskih kultura
Nedeljko Radulović iz Rume ceo svoj život bavi se poljoprivredom koja predstavlja osnovni izvor prihoda njegovoj porodici. Obrađuje 94 hektara zemlje, a njegovu setvenu strukturu svake godine čine kukuruz, soja i pšenica. Ovo je bila dobra godina za ratare jer su cene ratarskih kultura znatno veće nego lane, međutim činjenica je da su se povećale i cene inputa proizvodnje pa poljoprivrednici još uvek nisu zadovoljni…
Farma svinja u selu Kelebija
Arpad Marton je pre pet godina nastavio decenijsku porodičnu tradiciju, a to je uzgoj svinja. Na svom imanju podigli su savremene objekte, a trenutno imaju 80 krmača. Uprkos lošoj situaciji koja je na odustajanje od proizvodnje naterala mnoge svinjare, Arpad želi da se još intenzivnije tome posveti. Kaže da je samo dugogodišnje iskustvo omogućilo porodici da preživi krizno vreme…
Poseta farmi svinja u Italiji
Jedan od većih uzgajivača svinja u Italiji je Fabricio Napudano, kojeg su posetili poljoprivrednici iz Srbije u okviru ProAgro Lider putovanja. Na ovoj farmi ima 1 200 krmača italijanske genetike kosagri. Na godišnjem nivou one daju 27 prasadi, a Fabricio ističe način ishrane koji je podeljen na tri nivoa…
Proizvodnja Italijanske šunke San Daniele
Na putovanju ProAgro Lideri posetili smo italijansku regiju San Daniele, tačnije kompaniju koja se bavi proizvodnjom šunke. Da bi šunka nosila ime San Daniele ona mora biti proizvedena na teritoriji te regije. Kako su nam rekli naši domaćini, razlog je posebna mikroklima i vetrovi koji su karakteristični za tu regiju. Takođe su bitna i pravila vezana za samu proizvodnju svinja…
Mogućnosti i potrebe proizvodnje svinja u Srbiji
Sve češće čujemo kako je proizvodnja svinjskog mesa jedan od jačih potencijala naše zemlje. Stručnjaci kažu da Srbija može da proizvede oko 14 miliona svinja godišnje, a proizvede se svega 4 miliona. Veća proizvodnja otvorila bi i oko 160 hiljada novih radnih mesta, rečeno je na skupu koji je organizovalo društvo agrarnih novinara u Novom Sadu…
Farma svinja u Staparu
Iz Sombora i okoline, nekada je na tržište odlazilo i po 50 000 tovljenika godišnje. Zlatno doba svinjarstva odavno je prošlo, pa se danas u ovom delu Vojvodine tom granom stočarstva bavi samo nekolicina. Borislav Tomić iz Stapara kaže da za 25 godina bavljenja svinjarstvom nije iskusio ništa lepo, ali njegovo opredeljenje je dokaz da je ljubav jača od svega…
Farma svinja u Bogatiću
Siniša Berić, poljoprivredni proizvođač iz Bogatića, na svom gazdinstvu se bavi ratarstvom i stočarstvom. Na jednom gazdinstvu žive on i njegov brat sa svojim porodicama, a obrađuju 22 hektara zemlje… Prilog iz 346. izdanja emisije U našem ataru
Udruženje proizvođača svinja Moravka
U selu Miloševac nalazi se udruženje uzgajivača svinja ‘Moravka’. Osnovano je pre 5 godina i trenutno ima 17 članova… Prilog iz 342. izdanja emisije U našem ataru
Farma tovnih svinja u Batovcu
Meštani sela Batovac 15 kilometara udaljenog od Požarevca računicu za sigurnu egzistenciju i mogućnost napredovanja pronašli su u bavljenju stočarstvom i ratarstvom. Dragiša Mihajlović je odabrao svinjarstvo…Prilog iz 340. izdanja emisije U našem ataru
Farma tovnih junadi i svinja u Dobriću
Prilog iz 338. izdanja emisije U našem ataru. Jedan lep primer kvalitetne i napredne stočarske i ratarske proizvodnje u Dobriću, u Šabačkom kraju.
Farma svinja i brojlera porodice Gošnjić iz Ljiga
Miroslav Gošnjić iz Liplja kod Ljiga za emisiju U našem ataru govori o sopstvenoj svinjarskoj i živinarskoj proizvodnji.
Moderna farma svinja u Zasavici
Prilog iz 336. izdanja emisije U našem ataru. Pogledajte savremen pristup organizaciji svinjarske proizvodnje na primeru Milovana Ivankovića iz Zasavice.
Raznovrsna poljoprivredna proizvodnja u selu Landol
Prilog iz 333. izdanja emisije U našem ataru
Proizvodnja priplodnih svinja u Melencima
Prilog iz 326. izdanja emisije U našem ataru
Poseta farmi svinja u Italiji
Prilog iz 313. izdanja emisije U našem ataru
Grejanje farme svinja na biomasu
Prilog iz 305. izdanja emisije U našem ataru
Uzgoj svinja
Prilog iz 285. izdanja emisije U našem ataru
Osemenjavanje u svinjarstvu
Prilog iz 281. izdanja emisije U našem ataru
Profit u svinjarstvu
Prilog iz 278. izdanja emisije U našem ataru
Uzgoj priplodnih ovaca u selu Vilovo
Ovčarsko gazdinstvo u Vilovu, čiji je vlasnik dvadesetpetogodišnji Albert Major, vrvi od života. Krasi ga velika trešnja, a okolo slobodno trčkara šest pasa od kojih su dva šarplaninca. Društvo im pravi koza Ruža, koja se kao i psi jednako umiljava. Iz obora sa leve i desne strane dvorišta čuje se meket brojnih ovaca i jagnjadi. Mladi Albert se isključivo bavi uzgojem muškog i ženskog priplodnog podmlatka…
Uzgoj ovaca rase cigaja u Selenči
Na obalama kanala u blizini Tovariševa mirno pase stado ovaca rase cigaja i bergamo, u potpunosti ignorišoći vrućine i žegu koja je snašla našu zemlju sredinom jula. Imaju sve što im treba: tu je obilje hrane na pašnjaku ali i dovoljno vode na raspolaganju ukoliko je potrebno utoliti žeđ. Uz pomoć dva pulina i svog sada već polomljenog pastirskog štapa, o dobrobiti ovih grla stara se Pavle Rago iz Selenče, iskusni ovčar i ujak našeg domaćina Jana Fedora iz istog mesta. Njih dvojica zajedno imaju oko 300 grla od čega je 200 mešanaca, 40 umatičenih bergamo ovaca, dok ostatak čini autohtona cigaja poznata po izuzetnoj izdržljivosti, ali ne i mlečnosti…
Opštinska izložba ovaca u Svrljigu
Uprkos brojnim problemima u ovčarstvu u našoj zemlji padu broja ovaca u poslednjih šest decenija za gotovo tri puta, ova grana stočarstva beleži blagi rast. Na ekološki zdravim padinama Stare i Svrljiških planina broj ovaca varira, ali ih ima uvek dovoljno kao potencijal za dalji razvoj…
Uzgoj sjeničkih ovaca u selu Gunjaci
Uz voćarsku i ratarsku proizvodnju koja se prostire na 25 hektara, Marko Perić iz sela Gunjaci u opštini Osečina se skoro dvadeset godina ozbiljno bavi i ovčarstvom, za koje kaže da je porodična tradicija. I dok su tri generacije pre njega ovce držale kako bi zadovoljile potrebe domaćinstva za mlekom, mesom i vunom, on je prvi shvatio potencijal koji ova grana stočarstva zaista ima…
Farma Bergamo ovaca u Vrbasu
Tokom naših putovanja širom države, obišli smo veliki broj ovčarskih farmi i porazgovarali sa mnogim ovčarima. Svaki od njih nam je bez mnogo premišljanja rekao da se za uzgoj Cigaje, Virtemberga, Il de Fransa ili Šarolea odlučio prvo iz ljubavi, a tek nakon toga iz koristi. Sa tom konstatacijom se slaže i Željko Zukić iz Vrbasa, koji se pre jedne decenije sa svinjarstva preorjentisao na ovčarstvo i – kako kaže – nije se pokajao…
Obeležavanje i umatičenje ovaca u Svrljigu
Šansa svrljiškog kraja je bila i biće stočarstvo. povratak stada ovaca i krava na brojne pašnjake je cilj lokalnih vlasti, sa značajnim izdvajanjem novca iz opštinske kase…
Uzgoj ovaca u Vrbasu
Tokom poslednjih pet godina sve je više ovčara, posebno na teritoriji Vojvodine, koji planiraju proizvodnju sa veliim brojem grla. I dok se hrabriji odlučuju za proizvodnju organskog mleka i pokretanje sopstvene mlekare, drugi proizvođači igraju na sigurniju kartu i ulažu u proizvodnju jagnjadi. Jedan od tih proizvođača je u Peter Vikor iz Vrbasa, koji u svojim objektima ima više od 800 grla Il de Fransa…
Uzgoj ovaca rase virtemberg u selu Veselinovac
Porodica Pivić iz sela Veselinovac koje se nalazi na samom obodu opštine Valjevo, u svojoj proizvodnji ima preko 200 ovaca, gde je glavni proizvod priplodni materijal. Put ka uspehu i proizvodnju za primer počeo je – prema rečima naše domaćice Milijana Pivić – sada već davne 2002. godine…
Uzgoj ovaca u selu Mali Drenovac
Mali Drenovac podno Malog Jastrebca, malo selo sa 60 domaćinstava, ali uverili smo se selo velikih stočara…
Udruženje odgajivača ovaca iz Dolova
Udruženje odgajivača ovaca “Banat” iz Pančeva osnovano je krajem 2003. godine sa ciljem organizacije i unapređenja odgoja ovaca i razvijanja odgajivačkog i takmičarskog duha. Udruženje broji oko 50 članova koji ukupno imaju između 4.500 i 5.000 ovaca različitih rasa, među kojima je najzastupljenija autohtona rasa Cigaja. Ova organizacija usko sarađuje sa Institutom “Tamiš” iz Pančeva, a sve radi ostvarivanja interesa svojih članova…
Uzgoj ovaca Paje Eremića iz sela Kumane
Porodica dvadesetpetogodišnjeg Paje Eremića, ovčara i govedara iz Kumana, pre 15 godina imala je 250 ovaca. Međutim zbog pada cene ne samo jaganjaca, već i ovčijeg mleka i vune, bili su primorani da taj broj svedu na 34 komada koje danas Paja drži samo radi sebe. Gaji mešavinu cigaje i vinterberga kao i cigaju u čistoj rasi za koju se odlučio zbog slobodnog držanja na paši tokom leta. Prema Pajinim rečima belim ovcama treba dohrana dok je cigaji dovoljna trava koju sama nađe…
Uzgoj ovaca rase Virtemberg u selu Dolovo
Radislav Pavlov, meštanima Dolova poznatiji kao Tića, završio je učiteljsku školu, studirao je matematiku i dugo godina radio kao prosvetni radnik. Po odlasku u penziju, odlučio je da imanje i pašnjake koje je nasledio od dede i oca iskoristi na najbolji mogući način pa je tako 2007. godine kupio tri ovce i počeo da se bavi ovčarstvom. Tokom ovih sedam godina, ostavljajući ženska a prodajući muška grla, stigao je do četrdeset ovaca rase Virtemberg…
Uzgoj ovaca dolovačkog bećara
Proizvodnja Dragana Trailova iz Dolova nije kao druge koje smo posetili tokom naših putovanja: njegovo dvorište je dom pasa i mačaka, krava i svinja, ovaca i živine – životinja koje žive u savršenom skladu i miru jedne sa drugima. I zaista, ovakva raznolikost je i glavna karakteristika ovog domaćinstva: od svega po malo za svaki slučaj…
Uzgoj banatske cigaje u selu Dolovo
Južni banat je poznat po ovčarstvu i domaćinima koji su uz pomoć svojih stada osvojili nagrade kako u zemlji tako i u inostranstvu. Bilo da su u ptanju rase Virtemberg, Il de Frans ili naša cigaja, proizvođači iz okoline Pančeva zavređuju pažnju svojom posvećenošću i istrajnošću. Jedan od njih je i Dragoslav Romčev, rođeni Dolovčanin koji je uz svoj stalan posao nastavio tradiciju svojih roditelja i posvetio se uzgoju autohtone rase ovaca…
Bolest plavog jezika u Pirotskom kraju
Bolest plavog jezika zatvorila je mnoge stočne pijace i odložila je mnoge stočarske manifestacije i izložbe. Gore od toga, nažalost, desetkovala je brojna stada, pre svega ovaca, u južnoj i istočnoj Srbiji…
Stočarska proizvodnja u selu Šurice
U prošloj emisiji bilo je reči o ratarskoj proizvodnji Zorana Popvića iz sela Šurice, koji nam je otkrio sa kojim problemima se susreću ratari iz okoline Loznice. Počevši od loših vremenskih uslova, preko izlivanja obližnjih reka, pa sve do poplava, Zoranova proizvodnja ratarskih kultura pretrpela je štete koje su se direktno odrazile i na njegovu drugu delatnost: proizvodnju mleka i mesa. Zbog tih nepogoda Popovići ove godine kasne sa pravljenjem silaže što može da bude veliki udar na budžet…
Bolest plavog jezika na jugu Srbije
Više od mesec ipo dana ozbiljna tema među stročarima juga Srbije je bolest plavog jezika. Krenulo je od Medveđe, a potom bolest se desila u još osam opština ovog dela naše republike…
Farma ovaca rase safolk porodice Hancko
Za mladog stočara iz Kule, Hancko Đerđa, javnost u Srbiji prvi put je čula 2008. godine kada mu je iz ovčarnika ukradena 71 ovca. Bio je to veliki udarac u poslovanju, priseća se Đerđ i dodaje da je to daleko iza njega. Da je mladi ovčar uspešno prevazišao taj neprijatan događaj vidi se na pašnjaku. Bolji poznavaoci stanja u ovčarstvu kažu da je Đerđ odgajivač za primer i među jačim proizvođačima u ovom delu Vojvodine. Pokazalo se da je nabavka ovna rase safolk bio pun pogodak.
Aktivnosti udruženja ovčara i kozara Bikara
Prema zvaničnim podacima broj ovaca u Vojvodini dupliran je u odnosu na 2003. godinu. Ne radi se o velikoj profitabilnosti već su osiromašeni građani bili prinuđeni da drže do 5, 10 pa i 20 grla kako bi bukvalno preživeli, kaže Vladimir Kankaraš iz vrbaškog udruženja „Bikara“. Nažalost, i pored te činjenice čini se da su ostali stari problemi pa se o ovčarstvu i dalje više priča nego što se zaista radi, dodaje Vladimir.
Uzgoj ovaca i tov junadi porodice Vikor
Sa 300 ovaca i 100 tovnih bikova, porodica Vikor iz Vrbasa svrstava se u veće stočare ovog dela Bačke. Ne odustaju od tradicije pa makar to ponekad vodilo i do negativnog finansijskog bilansa. Zbog toga su mnogi odustali od tova bikova, ali se u poslednje vreme sve više poljoprivrednici u Srbiji okreću upravo tome. Tako je i kod našeg mladog domaćina u Vrbasu koji to više radi zbog podele rizika nego što veruje u priče o boljim danima koji dolaze za one proizvođače koji se bave tovom junadi…
Embrio transfer kod ovaca na farmi Milovanović
Na farmi priplodnih ovaca „Zlatno runo“ u Matijevcu naša ekipa prisustvovala je laporoskopskom osemenjavanju ovaca rase Il d frans sa semenom proizvedenim na njihovoj farmi, ali i semenom iz uvoza. Želja Aleksandra i Branka Milovanovića jeste da poboljšaju kvalitet genetskog sastava u njihovom ovčarniku. To će postići intezivnim veštačkim osemenjavanjem embrio transferom od najboljih grla za šta su se ove zime obučavali u Australiji. Nadaju se da će brzo doći do željenih rezultata ili se barem približiti nekom proseku koliki je, primera radi, u Francuskoj…
Uzgoj ovaca u Suseku
Gazdinstvo Mihajlovića iz sremskog sela Susek jedno je od mnogobrojnih u Srbiji koje je prestalo da se bavi govedarstvom. Uradili su to pre 5 godina, a kako imaju 70 jutara svoje zemlje i pašnjak iza kuće, okrenuli su se onome što donosi profit na jednostavniji, relativno sigurniji, ali svakako lakši način…
Farma i uzgoj ovaca u selu Brđani
Vojko Topalović, iz sela Brđani kod Gornjeg Milanovca, poput drugih žrtava tranzicije, ostao je bez posla sa 50 godina i bio prinuđen da započne nešto novo. Izbor je pao na ovčarstvo, što zbog tradicije, što zbog idealnog ambijenta. Od samog početka Vojko je znao šta želi. Ukrštanjem postići što bolji randman mesa pa je kupovina ovnova bila neizbežna investicija…
Perspektive ovčarstva u Vojvodini
U poslednjih 60 godina broj ovaca u Srbiji je drastično smanjen, prema nekim podacima, za čak 70%. Međutim, prema rezultatima poslednjeg popisa poljoprivrede, u Srbiji ima 1,7 miliona grla ovaca što predstavlja blagi rast u poslednje dve godine, pa ipak taj broj nije zavidan u odnosu na potencijal koji naša zemlja ima kada je ovčarstvo u pitanju…
Farma ovaca braće Milovanović u Matijevcu
Sa četiri uvezena ovna rase safolk, sedam il de fransa i jednog belteksa, braća Milovanović iz Matijevca najavljuju ozbiljne promene u zadremalom srpskom ovčarstvu. Krajem meseca putuju u Australiju gde će proći kompletnu obuku za embrio transfer ovaca. Ovom tehnologijom lakše će se stvarati nove rase i neće morati da se uvozi živa stoka…
Ovčarska proizvodnja na jugu Srbije
Ovčarstvo je značajna poljoprivredna grana za Srbiju, ili bi trebalo da bude, bar po uslovima koje ima na prelepim padinama punim neiskorišćene trave. Pored toga, neophodan je i osnovni faktor – Čovek. Njega je tamo gde bi trebalo razvijati ovčarstvo sve manje…
Uzgoj ovaca i ratarska proizvodnja u Ostojićevu
Dragutin Popov iz Ostojićeva, sela u opštini Čoka, zajedno sa dva sina obrađuje 250 hektara zemlje, bavi se stočarstvom, ali i povrtarstvom. U stvari, kaže naš domaćin, rade sve u poljoprivredi osim voćarstva i dobri poznavaoci prilika u ovom banatskom selu svrstavaju ga među veće proizvođače tog kraja…
Uzgoj ovaca rase Ile de France u Despotovcu
Dobricu Jevremovića iz Despotovca u Rasinskom okrugu, ali i mnogo šire, znaju kao vrsnog pčelara. Malo je onih koji znaju da se Dobrica uspešno bavi i uzgojem ovaca, ali i nekih pernatih životinja. Tačnije, sve ono što je potrebno za meni sopstvenog restorana Dobrica proizvede lično. U želji da zadovolji osnovno pravilo u ugostiteljstvu: Da mušterija uvek mora biti zadovoljna, naš domaćin je rešio pre 5 godina da započne sopstvenu proizvodnju uzgoja mesnatih jagnjadi. Baš zbog bila je dilema koju rasu odabrati…
Farma ovaca rase virtenberg u Neštinu
U Neštinu, selu na Fruškoj Gori, na samoj granici sa Hrvatskom imali smo priliku da upoznamo nekoliko mladih i uspešnih poljoprivrednika. Vredni i mladi momci koji nisu ni pokušali da iskoriste šansu u gradu već su izabrali paorski hleb sa sedam kora. Jedan od takvih momaka je i Dragoljub Radomirović…
Uzgoj ovaca na Svrljiškim planinama
Svrljiške planine, jedna od lepotica istočne Srbije. Krase je šume i proplanci, izvori hladne vode. Šta je ovde čovek uradio? Doveo stoku, sagradio malo da se skloni od povremenih nepogoda, prokrčio put i malo zadržao vodu za pojila za stoku…
Uzgoj ovaca rase Bergamo u Neštinu
Da u Srbiji ipak postoje mladi ljudi koji veruju u bolje dane za poljoprivredu uverili smo se prilikom posete gazdinstvu Nikole Dragosavljevića iz Neština. Ovaj dvadesetpetogodišnjak napustio je studije već na prvoj godini poljoprivrednog fakulteta, i ne žali zbog te odluke, jer priznaje da je ionako sve veštine i znanja u poljoprivredi naučio od dede, a kasnije i iz ličnog iskustva. Na gazdinstvu su se oduvek držale ovce, do 20-ak komada i to pretežno mešanci, a kada je deda umro pre 5 godina Nikola je rešio da poveća stado. I to u čistoj rasi. Na dobrom je putu da ideju i sprovede u delo jer od 70 komada, koliko trenutno ima, 40 je u čistoj rasi. Bez mnogo analiza i saveta stručnjaka izabrao je rasu BERGAMO…
Uzgoj ovaca i krava u selu Semedraž
Selo Semedraž nalazi se u moravičkom okrugu nedaleko od Gornjeg Milanovca. Prostire se na obroncima planine Rudnik na 450 metara nadmorske visine, pa ne čudi što se meštani isključivo bave stočarstvom i voćarstvom. Selo ima oko 250 stanovnika i taj broj se ne menja godinama što znači da mladi ostaju. Porodica Marković ima predstavnike tri generacije i svi doprinose u radu, najveći teret ipak nosi 48-ogodišnji Miroslav…
Uzgoj ovaca u selu Mačkat na Zlatiboru
Zlatiborski kraj duže od 20 godina ima nedovoljnu stočarsku proizvodnju s obzirom na prirodne uslove i dugu tradiciju. Samo ovaca je danas 15 puta manje nego pre 20 godina, kaže Marko Marić, tridesetšestogodišnji poljoprivrednik iz Mačkata. On je jedan od retkih koji vidi perspektivu u ovčarstvu zlatiborskog kraja. Pre 4 godine zapatio je stado i danas ima 75 grla. Od tog broja ostalo je 15 mešanki, a 60 je u čistoj rasi. I to Il d fransa, iz mnogo razloga, kaže Marko.
Awassi, mlečne ovce
Za godinu dana, od kada je naša ekipa prvi put posetila farmu awassi ovaca gazdinstva Stanisavljević iz Despotovca, promenilo se dosta toga. Barem što se tiče broja grla koje se sa 18 popelo na 40, a novina je i da su počeli da prave feta sir koji prodaju po 5 evra i za kojim tržište prosto vapi. Da ga imaju i mnogo više ne bi uspeli da podmire potraživanja, kaže Marko što dokazuje da je izbor mlečne ovce bio pravi potez. I to ne makar kakve rase, već awassi, dodaje mladi stočar koji je i dalje impresioniran njenim karakteristikama…
Farma ovaca Vojka Topalovića u selu Brđani
Sudbina Vojka Topalovića iz Brđana kod Gornjeg Milanovca liči na hiljade drugih koji su u poslednjoj deceniji ostali bez posla. Kao metalostrugar radio je u Hidrogradnji sve do 2008. godine kada je dobio otkaz. I to u u 48-oj godini života. Nije bilo velikog izbora pri odabiru budućeg zanimanja pa je samo nastavio porodičnu tradiciju prekinutu 2000. godine. Nekada su Topalovići držali domaću ovcu. Nije bila rentabilna, što je i bio glavni razlog pauze, jer takve ovce za 5 meseci nisu mogle da dostignu težinu od 35 kilograma. Ovaj put morao je napraviti pravi izbor…
Uzgoj Ile de France ovaca u Bačkom Novom Selu
Na „Ovčarskim danima“ koje se tradicionalno održavaju u Obrovcu, srpskom sedištu Il d fransa, među izlagačima sreli smo i Vlajka Jovešića iz Bačkog Novog Sela. On ovu francusku rasu ovaca drži duže od jedne decenije ali kako nije mogao da ih umatiči prodao je stado i prošle godine kupio novo sa pedigreom. Sebe smatra jednim od retkih ovčara koji ima potpunu dokumentaciju o poreklu za 15 odraslih grla i 6 jagnjadi. I pored toga Vlajko je razočaran jer ne može da ostvari subvencije koje daje država…
Uzgoj virtemberg rase ovaca u Brdjanima
Za Žiku Paunovića zvanog Dikan iz Brđana kod Gornjeg Milanovca čuo je svaki ozbiljniji ovčar u Srbiji. Za njega dobri poznavaoci stanja u ovčarstvu kažu da bez konkurencije ima najbolje virtemberg ovce u državi…
Farma ovaca Ile de France, porodice Slepčev u Begeču
Na gazdinstvu porodice Slepčev iz Begeča postoji duga tradicija u ovčarstvu kao i kod većine drugih stočara gajila se cigaja sve do šezdesetih godina prošlog veka. Posle toga je usledila pauza sve do 1999. godine kada su Slepčevi rešili da se ponovo posvete ovoj grani stočarstva…
Farma ovaca Ile de France porodice Tankosić
Koliko je ovčarstvo degradirano u Srbiji možda najbolje oslikava Susek, fruškogorsko selo na Dunavu. Nekada je bilo 22 stada sa prosečno 100 grla, a danas ima samo 3 stada u selu, kaže Nikola Tankosić jedan od retkih koji je sačuvao porodičnu tradiciju. Sa iskusnim stočarom nismo trošili vreme pričajući o uzrocima takvog stanja. Više nas je zanimalo kakvi su utisci nakon što je zapatio IL DE FRANS…
Uzgoj Ile de France ovaca u Bačkoj Palanci
Mladi Igor Gradić iz Bačke Palanke je posle više od jedne decenije života u Novom Sadu pre četiri godine rešio da se vrati u rodnu Bačku Palanku i okuša se u ovčarstvu. Kako kaže privukla ga je salašarska idila i život u prirodi, a uprkos teškom poslu sa kojim se svakodnevno suoačava, ni malo se ne kaje zbog te odluke…
Farma ovaca Kornela Popova u selu Padej
I pored duge tradicije ovčarske proizvodnje u severno-banatskom okrugu, kao i idealnih uslova za bavljenje tom granom stočarstva, broj ovaca drastično je smanjen u poslednjih desetak godina. Nekada je samo u Padeju, selu u opštini Čoka, bilo više od 6 000 grla dok je trenutno taj broj oko 3 000…
Uzgoj ovaca gazdinstva Svirčev iz Crepaje
Nekada je južni banat nadaleko bio poznat po dobrim ovčarima. Tako je bilo i u Crepaji, najvećem selu opštine Kovačica, ali stvari su danas potpuno drugačije…
Manifestacija Ovčarski dani u Obrovcu
U Obrovcu je poslednje aprilske subote održana peta po redu manifestacija ‘Ovčarski dani’. Organizatori izložbe, Udruženje odgajivača ovaca rase Ile de France u Obrovcu, nisu mogli da računaju na sve najavljene izlagače iz drugih delova Srbije jer su to prepodne njihove kolege blokirale veliki broj puteva nezadovoljni predloženom politikom subvencionisanja…
Uzgoj ovaca u selu Jovanovac
Za razliku od većine seoskih sredina u Srbiji, selo Jovanovac u Šumadiji mladi ne napuštaju tako lako i sa 1.500 stanovnika spadaju u veća mesta ovog kraja. Kragujevac se nalazi na svega 3 kilometra što je možda i jedan od glavnih razloga ostanka, a drugi je duga tradicija u poljoprivredi. Tako je i na na gazdinstvu Ilića gde poljoprivreda donosi najveći izvor prihoda. Ivan ima 45 godina i kaže da se pored posla u špediciji uvek bavio poljoprivrednom proizvodnjom. Njegova glavna preokupacija je ovčarstvo, a iskustva koja nosi u poslednjih 7 godina, koliko se bavi ovom granom, su pozitivna…
Uzgoj ovaca u selu Jasenovik na Svrljiškim planinama
Posetili smo domaćinstvo Lučkovića u selu Jasenovik na Svrljiskim planinama, tu je najviše živih duša. Domaćin Vlastimir, njegova supruga Biserka i njihovih 60 ovaca…
Farma ovaca rase cigaja u Suseku
Koliko su poražavajući rezultati u vojvođanskom ovčarstvu najbolje potvrđuje podatak da broj ovaca trenutno ne prelazi 250.000 komada, od čega je svega 5 odsto umatičenih. Ako se zna da je pre dvadesetak godina broj grla bio preko 600.000 onda je jasno da su ovčari najveći gubitnici u tranziciji poljoprivrede. Kriza u ovčarstvu nastala je početkom devedesetih godina kada je zbog ratova stala trgovina sa Bosnom i Hrvatskom, priseća se deda Radivoj Paroški, sedamdesettrogodišnji poljoprivrednik iz Suseka. Zlatne godine za vojvođanske ovčare bile su krajem osamdesetih, kaže deda Rada. Ovce u kamion, a pare na ruke i to po dobroj ceni, dok danas o svemu odlučuju nakupci…
Farma krava i ovaca u selu Tabanović
Da dobra genetika i kvalitetna ishrana krava garantuju i visoku mlečnost pokazuje primer Slobodana Novakovića iz Tabanovića, sela u mioničkoj Opštini. Prosek od 6.000 litara rezultat je priče koja je počela pre 15-ak godina kada je Slobodan uvezao 5 grla simentalske rase iz Nemačke. Od tada se radi ozbiljna selekcija kako bi simentalac postao još bolji nego što jeste, kaže naš domaćin i naglašava da je genetika i pored svega prvi uslov za uspešno vođenje farme…
Uzgoj ovaca, Banatska cigaja u Barandi
Gazdinstvo porodice Josimov iz Barande jedno je od retkih koje se još uvek bavi ovčarstvom. Oduvek su Bočarci, kako zovu Josimove, držali ovce pa je tako i danas. Tridesetogodišnji Nenad kaže da se tu prvenstveno radi o ljubavi, jer da je profitabilnost prioritet odavno bi prekinuo stogodišnju tradiciju…
Uzgoj ovaca u selu Bancarevo
Selo Bancarevo na obroncima Suve planine je tipično planinsko selo. Iz njega više niko ne odlazi, otišli su svi koji su mogli. Ostali su stari u šezdesetak kuća, a ima i nešto povratnika iz grada, da se dedovina ne zatre…
Farma ovaca Ile de France porodice Čuletić
Nakon pet godina rada i truda, Milorad Čuletić iz Obrovca postao je apsolutni šampion ovogodišnjeg Poljoprivrednog sajma u Novom Sadu za rasu il de frans. Za ovu rasu se odlučio, jer je, kako kaže, mali potrošač, a ima visoku mesnatost. Porodica Čuletić je počela sa 15-ak ovaca, bez sopstvenog krova nad gavom i bez ijednog pedlja zemlje. Danas imaju 150 ovaca sa svim pratećim kategorijama i predstavljaju pravi primer kako se uz rad i upornost može mnogo postići. S obzirom na to da ne obrađuju zemlju, Čuletići svu hranu kupuju, ali računica ipak postoji. Milorad svakodnevno vodi evidenciju svoga poslovanja i kaže da rashodi za hranu čine jednu trećinu ukupnih prihoda…
Farma ovaca, Vlaška vitoroga pramenka i virtemberg rasa, STAR 24
Na salašu Save Mirosavljeva u Banatskoj Subotici, u opštini Bela Crkva, nalazi se najveće stado vlaške vitoroge pramenke, ovce koja se u narodu popularno zove „žuja“. Trenutno je u stadu 180 komada čiste rase i jedno je od tri mesta u Srbiji gde se uzgaja ova ovca…
Farma Awassi ovaca
Rasni sastav ovaca u Srbiji nije na zavidnom nivou, pa je kvalitetan priplodni materijal ono što je potrebno našim stočarima kako bi unapredili svoju proizvodnju. Od rasnog sastava u našoj zemlji najzastupljenije su tovne rase, dok su mlečne zapostavljene. Porodica Stanisavljević iz Despotovca u tome je videla priliku za podizanje farme sa awasi ovcama čija je glavna odlika visoka mlečnost…
Farma ovaca Ile de France, porodice Tordai
Svi koji se iole razumeju u ovčarstvo sigurno poznaju Pavela Tordaia iz Kisača ili su bar čuli za njega. Naime, on se već deset godina bavi uzgojem rase Ile de France i to radi veoma uspešno. On se trudi da prati svetske trendove, pogotovu francuske koja je matična zemlja ove rase i koja je poslednjih godina zahteva malo drugačije osobine Ile de France-a…
Farma virtemberg ovaca u selu Veselinovac
Kolubarski okrug veoma je pogodan za uzgoj ovaca. Velike livade i pašnjaci predstavljaju idealne uslove za razvoj ovčarstva, pa je sve veći broj ljudi koji se odlučuju za tu granu poljoprivrede. Tome možda doprinosi loša situacija kada je u pitanju proizvodnja mleka, ali i trenutna cena jagnjadi koja se kreće oko 270 dinara. Interes u ovčarstvu pronašla je i porodica Pivić iz Veselinovca kod Valjeva…
Farma ovca Ile de France u Obrovcu
Ovčarstvo u Vojvodini nije dovoljno zastupljeno obzirom na potencijal koji poseduje. Nekada je u pokrajini bilo i do 600 000 grla ovaca dok danas ima svega 250 000. Ne tako davno iz ovih krajeva se izvozilo ovčije meso, međutim ta praksa više ne postoji. Malobrojni su oni koji se odlučuju na uzgoj ovaca, a glavni problem je nedostatak kvalitetnog genetskog materijala. Milan Stanković iz Obrovca ipak veruje da ovčarstvo može biti rentabilno…
Farma ovaca u Austriji
Na ProAgro Lider putovanju, poljoprivrednici iz Srbije imali su priliku da obiđu jednu savremenu farmu ovaca u Austriji. Reč je o farmi koja ima dvospratni ovčarnik, a njen vlasnik Andreas Lankešter kaže da je takvom gradnjom ne samo uštedeo na prostoru već je i očuvao krajolik. U tom objektu Andreas ima oko 1 000 ovaca…
Aktivnosti udruženja odgajivača ovaca i koza Bikara
Nedavno smo govorili o ovčarstvu u Srbiji kada je zaključak bio da postoji veliki broj problema vezanih za ovu proizvodnju. Jedan od problema je i plasman naših jaganjaca na inostrano tržište, neizvesnost u prodaji tovnog podmlatka i matičnih grla. Ne postoje podaci o tome koliko u Srbiji ima ovaca, kakav je rasni sastav i zna se da nije izvršena stručna analiza i preporuka gde i šta da se gaji…
Farma virtenberg ovaca u Tomaševcu
Tomaševac, selo u srednjem Banatu, poznato je po dobrim stočarima i uspešnim ratarima. Najveći broj poljoprivrednika u tom selu bavi se kombinovanom proizvodnjom jer imaju zemlju solidne klase i puno pašnjaka. Govedarstvo dominira, ali nije uvek bilo tako. Sa 1200 stanovnika, Tomaševac je nekada imao 12 000 ovaca. Danas se samo dva domaćinstva bave tom granom stočarstva…
Uzgoj Čokanske cigaje u selu Sanad
Banatskih evedri, odnosno ograđenih prostora za stoku van sela poput ove u Sanadu danas je sve manje. U tom selu nekada se svaka kuća bavila stočarstvom iz razloga što zemlja prilično lošeg kvaliteta nije donosila velike prinose, a industrija mesa u Čoki dobro je radila. Gašenjem fabrike stočni fond je prilično opao…
Uzgoj virtenberg rase ovaca u Srednjem Banatu
U opštini Žitište, meštani se uglavnom bave ratarstvom i stočarstvom, pa tako i naš domaćin Živan Markov. Kad je ostao bez posla opredelio se za stočarstvo jer ima malo lanaca zemlje. On uzgaja ovce rase virtenberg, a pomalo se bavi i tovom prasadi…
Farma ovaca u selu Nadumce, Tutin
Posetili smo Mersudina Omerovića iz sela Nadumce kod Tutina i videli kako žive on i njegova porodica od uzgoja ovaca…Prilog iz 341. izdanja emisije U našem ataru
Farma ovaca Ile de France porodice Tordai
Pavel Tordai, poljoprivredni proizođač iz Kisača, objašnjava zašto se opredelio za uzgoj ovaca rase Ile de France… Prilog iz 339. izdanja emisije U našem ataru.
Dodeljene nagrade na Bačijadi u Stamnici
Prilog iz 338. izdanja emisije U našem ataru. Sagovornici: Dragica Lazarević, pobednica u muži ovaca i Bora Milošević, dobitnik nagrade za najbolju ovcu.
Farma ovaca Ile de France u Vrbasu
Prilog iz 335. izdanja emisije U našem ataru u kojem smo razgovarali sa Peterom Vikorom iz Vrbasa koji se bavi proizvodnjom i prodajom ovaca i jaganjaca rase Ile de France. Za dodatne informacije pozovite 062/218-337, Peter Vikor.
Farma ovaca Dragana Jelića
Prilog iz 330. izdanja emisije U našem ataru
Održan sabor bačijara u Stamnici
Prilog iz 329. izdanja emisije U našem ataru
Centar za osemenjavanje ovaca u Matijevcu
Prilog iz 325. izdanja emisije U našem ataru
Proizvodnja mleka i gajenja ovaca u Dobriću
Prilog iz 322. izdanja emisije U našem ataru
Na mlađima farma ostaje
Prilog iz 321. izdanja emisije U našem ataru
Ovčarstvo u Braničevu
Prilog iz 320. izdanja emisije U našem ataru
Podrinjske ovce
Prilog iz 316. izdanja emisije U našem ataru
Uzgoj ovaca u Kolubarskom regionu
Prilog iz 311. izdanja emisije U našem ataru
Profit u ovčarstvu
Prilog iz 304. izdanja emisije U našem ataru
Ovčarstvo i kozarstvo
Prilog iz 297. izdanja emisije U našem ataru
Farma ovaca Milovanović
Prilog iz 290. izdanja emisije U našem ataru
Uzgoj vinterberg rase ovaca
Prilog iz 288. izdanja emisije U našem ataru
Uzgoj virtemberg ovaca
Prilog iz 285. izdanja emisije U našem ataru
Uzgoj Banatske cigaje
Prilog iz 284. izdanja emisije U našem ataru
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Miokus
Porodica Galonić iz Miokusa postala je poznata srpskoj javnosti tokom majskih poplava kada su svi mediji brujali o njihovoj snalažljivosti i jednostavnom rešenju uz pomoć kog su uspeli da spasu svoj celokupan stočni fond od davljenja. Ali o tome nešto kasnije. Za početak želimo da vam predstavimo njihovu obimnu i ozbiljnu proizvonju mleka, koju zajednički vode tri generacije Galonića: najstariji Svetozar, njegov sin Cvetko i unuk Miloš, koji je i odvojio vreme za kratak razgovor…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Miokus
Mladi Ljubinko Isaković iz sela Miokus u okolini Šapca ima samo 22 godine, a već se stara o čitavom domaćinstvu. Nakon tragedije u kojoj mu je stradao otac, Ljubinko je ostao sa majkom, da zajedno nastave da se bave stočarstvom, ratarstvom i povrtarstvom. Od osam krava simentalske rase, koliko ukupno imaju, četiri svakodnevno muzu. One prosečno daju po 20 litara mleka…
Farma krava i proizvodnja mleka u Kaću
Na malom poljoprivrednom gazdinstvu Aleksandra Marića iz Kaća uzgajaju se krave i svinje, a dvorište porodične kuće krase i dva velika psa. Marići se primarno bave proizvodnjom mleka. Imaju 10 krava muzara, od ukupno 26 grla. Njihove krave daju prosečno 20 litara mleka, a u proizvodnju su uključeni svi članovi domaćinstva…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Rogača
U kojoj meri pravi izbor genetike pozitivno utiče na mlečnost, pokazuje stočarska proizvodnja Zorana Đokića iz Rogače. Dok je još radio kao knjigovođa u jednom državnom preduzeću, kupovao je postepeno grla, da bi pre dvadesetak godina i definitivno odlučio da se posveti mlekarstvu. Sa svešću da se selekcijom postižu najbolji rezultati, Zoran je odlučio da ulaže u najbolji genetski materijal što mu je na kraju krajeva donelo i nagradu na Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu još davne 1996. godine. Danas, skoro dvadeset godina kasnije, njegovo stado se odlikuje više kvalitetom nego kvantitetom…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Belotić
Naša putovanja vijugavim putevim kolubarskog okruga dovela su nas do sela Belotić i stočarske proizvodnje Novaka Mitrovića koji važi za jednog od najozbiljnijih proizvođača mleka u opštini Osečina. Sve je počelo pre dvanaest godina kada je prodao četiri očeve krave, uložio dodatna sredsta i pazario pet čistokrvnih grla imajući na umu samo jednu stvar – mlečnost…
Farma krava i proizvodnja mleka u Ruskom Selu
Mile Pucar iz Ruskog Sela, koji danas ima sopstvenu proizvodnju mleka, proveo je jedan period u Italiji radivši na mlečnim farmama, učeći kroz praksu i skupljajući znanje ne bi li mogao da ga primeni po povratku u domovinu. Naučivši mnogo vratio se kući i ubrzo shvatio da finansijska situacija i ekonomski uslovi u državi onemogućuju prvenstveno nabavku a onda i primenu novih tehnologija koje se smatraju uobičajnima u zemljama zapadne Evrope…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Lalinac
Tradicija oko 200 domaćinstava u Lalincu kod Niša je povrtarstvo, ali sa obzirom na nemalu ratarsku proizvodnju. Mnogi domaćini opredelili su se i za stočarstvo…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Tabanović
Na bregu u zagrljaju reka Ribnice i Kolubare nalazi se selo Tabanović gde se Slobodan Novaković već dve decenije bavi mlekarstvomi i uzgojem priplodnih junica simentalske rase za koje kaže da su postizale zavidne rezultate na kojoj god farmi završile. Trenutno u staji ima 41 grlo od čega su 22 muzne krave, dok ostatak čine junice i telad. Mušku telad prodaje, što je i razumljivo obzirom da se prvenstveno fokusirao na proizvodnju mleka…
Farma krava i proizvodnja mleka u Mošorinu
Gazdinstvo Radovana Etinskog iz Mošorina posetili smo na leto 2012. godine u vreme velikih suša, kada se postavljalo pitanje da li će ne samo njihova, već mnoge druge stočarske proizvodnje uspeti da zadrže brojno stanje i prežive tu, možemo slobodno reći, paklenu godinu. U tim trenucima mnoge stočare su mučili slabi prinosi kukuruza kao i loš kvalitet silaže koja je osnovna hrana svake stočarske proizvodnje. Ipak, 2012 je prošla i danas – skoro dve i po godine kasnije – proizvodnja porodice Etinski i dalje postoji, sa više grla nego ikad ranije…
Farma krava i proizvodnja mleka braće blizanaca Baštić iz Osečenice
Izraz „porodično poljoprivredno gazdinstvo“ upravo je dobi novi smisao. Upoznajte Gorana i Zorana Baštića, braću blizance iz Osečenice u blizini Mionice, koji imaju proizvodnju mleka sa dvadesetak krava simentalske rase. Rade u istoj proizvodnji, sa svojim porodicama žive u istoj kući i – što je najvažnije – među njima nema svađe i neslaganja…
Farma krava i proizvodnja mleka gazdinstva Stančić iz Kumana
Već je prošlo određeno od kada se prvi put načulo o donošenju pravila o izmeštanju farmi van naseljenih mesta. I dok se na prvi pogled čini kao razumno i šta više logično rešenje, ovakav potez povlači mnoga pitanja među kojima se izdvaja problem infrastrukture. Ozbiljna proizvodnja zahteva ne samo struju, tekuću vodu i kanalizaciju, već i pristupne puteve koji neće otežavati pristup i transport. Svesni ovog problema, odlučili smo da posetimo salaš porodice Stančić koja svaki dan, ovakvim putevima, prelazi sedam kilometara od kuće do objekata gde se nalaze njihova goveda…
Unapređenje mlekarske prakse u severnom Banatu
Svake godine Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu podržava unapređenje znanja poljoprivrednih proizvođača preko podrške savetodavnim službama sa ciljem unapređenja tehnologije proizvodnje i primera dobre prakse…
Farma krava Sanje Magić u selu Ljuba
Sanja Magić iz Ljube kod Erdevika ima 23 godine i zbog velike porodične tragedije koja ju je zadesila, već tri godine praktično sama sa uspehom vodi proizvodnju mleka sa pet krava na muži. Završivši srednju ekonomsku školu – ugostiteljski smer, Sanja je, baš kao što bi i svaka mlada devojka, sreću okušala u gradu. Promenila je nekoliko poslova, dala sve od sebe ali nakon određenog vremena ipak je odlučila da se vrati kući i na sebe preuzme određene dužnosti u domaćinstvu, koje je uz svog brata Dejana, savesno obavljala…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Ceremošnja
Slađan Trailović iz Ceremošnje već dugi niz godina zajedno sa svojim roditeljima održava porodičnu proizvodnju mleka u kojoj je, prema njegovim rečima, prva krava kupljena još pre njegovog rođenja. Od tog trenutka proizvodnja se polako razvijala da bi pre četiri godine dostigla ono što je danas: pet krava na muži, tri junice i dva teleta svi rase simentalac za koju su se Trailovići odlučili jer je, u odnosu na Holštajn, cena teladi viša a mleko kvalitetnije. Mlečnost je do 20 litara po muži, a sav prihod od subvenicija, za koje Slađan kaže da bi voleo da su veće, ulaže u proizvodnju hrane za goveda. Svoja grla hrani livadskim senom, lucerkom, kukuruzom, koncentratom i silažom za koju tvrdi da je nikad ne sprema sam…
Savremena farma krava gazdinstva Latinović
Olivera Latinović je već stari znalac svima koji prate dešavanja iz sveta poljoprivrede. Ova Nakovčanka već dugi niz godina ulaže napor i vreme kako bi poboljšala ne samo svoj, već i položaj drugih proizvođača mleka na teritoriji Srbije. I dok je njen rad u Asocijaciji proizvođača mleka Vojvodine poznat mnogim stočarima, njen pristup proizvodnji možda i nije. Zbog toga smo odlučili da zavirimo iza kulisa i priupitamo je isto što bi i bilo kog drugog proizvođača. Tako smo saznali da priča počinje pre nepune decenije kada je odlučila da se zbog velikih oscilacija u ceni žive vage sa tova junadi preorjentiše na proizvodnju mleka…
Farma krava i proizvodnja mleka u Horgošu
Na samom kraju Horgoša, stotinak metara nakon poslednjeg skretanja levo sa asfaltnog puta, nalazi se porodična farma za prizvodnju mleka Urban Jožefa iz Horgoša, koji ima oko 130 grla rasa simentalac i crni i crveni holštajn, od čega je osamdesetak na muži. Priča o ovoj impresivnoj proizvodnji počinje 1995. godine sa jednom kravom i shvatanjem da postoji velika razlika između monetarne vrednosti sata ljudskog rada i litre mleka…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Petrovac kod Kragujevca
Da je moguće da mlad čovek svojim radom i zalaganjem postigne mnogo, dokazuje primer Saše Veljkovića, tridesetjednogodišnjeg veterinarskog tehničara koji je svoje sposbonosti odlučio da usmeri u uzgoj krava i proizvodnju mleka. Na njegovoj farmi u Petrovcu u blizini Leskovca, trenutno se nalazi oko 80 grla od čega su polovina mlečne krave a polovina junice, simentalske i rase crveni i crni holštajn…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Azbresnica
Merošina, poljoprivredna opština ipak ne živi samo od jedne grane poljoprivrede poput voćarstva, koje je uistinu dobrog donela njenim žiteljima. Ima ovde mogućnosti, posebno u podjastrebačkim selima, i za druge delatnosti…
Farma krava i proizvodnja mleka u Vršcu
Kada se misli na tipičnu proizvodnju mleka u Srbiji, najčešće se misli na domaćinstva koja u svom sklopu imaju objekte sa najviše tridesetak krava. Uz to, onih koji su spremni da se uhvate u koštac sa tom teškom industrijom stočarstva, je sve manje i manje…
Ratarsko stočarska proizvodnja u Šurici
Lutajući vijugavim putevima lozničkog kraja naišli smo na malo mesto zvano Šurice. Ovo seoce koje broji oko 200 stanovnika dom je Zorana Popovića, uglednog domaćina koji se bavi ratarstvom i stočarstvom…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Belanovce
Slobodan Maksimoć iz Belanovca – jedan od vodećih proizvođača mleka u leskovačkom okrugu – počeo je praktično ni od čega: imao je jednu kravu, vredne ruke i mudra ulaganja. Danas on u sklopu svog domaćinstva ima objekte sa 39 grla: 27 krava, četiri junice i osam teladi koju, inače, prodaje na stočnoj pijaci. Njegove krave, koje daju od 20 do 30 litara mleka dnevno, pretežno su simentalske rase. Ima samo dva grla rase Holštajn…
Farma krava i proizvodnja mleka u Velikom Šiljegovcu
Selo Veliki Šiljegovac nadaleko je čuveno po uzornim stočarima, tačnije proizvđačima mleka i uzgajivačima simentalske rase. Na čelu tamošnjeg udruženja „Mlečna dolina“ je Marko Brkić, dobitnik brojnih priznanja za kvalitetna simentalska grla, u šta smo se i sami uverili. U njegovim štalama trenutno ima 50-ak grla, a kako kaže uprkos krizi u mlečnom govedarstvu nije bio prinuđen da smanjuje broj krava. Najveći problem u poslednje dve godine bio je nedostatak hrane. Prošle godine problem je bila suša, a prethodne jak grad koji je pogodio atar Velikog Šiljegovca. Svemu tome doprinela je i država, naglašava naš domaćin, i to kašnjenjem subvencija na koje su mnogi računali.
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Luka
Na nekoliko kilometara od Bora, na polju između planina Stol i Deli Jovan nalazi se farma Igora Jankovića, jedna od najmodernijih u ovom kraju. Mladi domaćin kaže da će to biti tek kada organizuje automatsko izđubravanje i moderniju mužu, ali ne sumnja u realizaciju planova. Bilo je bitno pregurati sušnu godinu sa što manje gubitaka, u čemu je Igor delimično uspeo. Broj grla nije smanjio, ali štalski prosek jeste opao.
Farma krava i proizvodnja mleka u Velikom Šiljegovcu
Porodica Miladinović iz sela Veliki Šiljegovac kod Kruševca ima dugu tradiciju u proizvodnji mleka. Počeli su pre skoro 50 godina, a tradiciju nije prekinuo ni Boban koji je tu proizvodnju podigao na jedan viši nivo. Veliki Šiljegovac ima 3500 stanovnika, a većina meštana bavi se upravo proizvodnjom mleka. Nekada je ovaj deo Srbije poznat pod nazivom Ribarska reka imao preko 10 hiljada tovnih grla, ali su se ljudi vremeno opredeljivali za proizvodnju mleka. Danas na ovom terenu ima oko 2 hiljade umatičenih krava, mahom simentalske rase. Miladinovići u štalama imaju 50 grla, od čega je polovina na muži.
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Radonja
Nakon 35 godina rada, Milivoje Leković iz sela Radonja u opštini Nova Varoš, ostao je bez posla. U svojim poznim godinama bio je prinuđen da se okrene poljoprivredi, tačnije intenzivnijoj proizvodnji mleka. Radonja je planinsko selo i tamošnji poljoprivrednici nemaju dilemu kojoj grani će se okrenuti, jer su prirodni uslovi takvi da je stočarstvo tako reći jedini izbor. U ovom delu Srbije broj krava na gazdinstvima retko kada prelazi deset, a takvi poljoprivrednici se smatraju veoma uspešnim. Lekovići imaju pet, i dve priplodne junice, a što se mleka tiče štalski prosek se kreće oko 20-ak litara. Kako kaže naš domaćin, time bi bio zadovoljan kada bi cena mleka pratila ulaganje, a umesto toga, skoro im je otkupljivač čak i smanjio cenu za tri dinara.
Izgradnja nove farme krava u selu Koracica
Selo Koraćica nalazi se nadomak Mladenovca na istočnim padinama planine Kosmaj. Iako se nekada ovaj kraj bukvalno plavio od vinograda i grožđa, danas su čokoti ovde veoma retki. U selu, umesto vinogradara, danas žive ljudi koji se mahom bave stočarskom proizvodnjom. Jedan od njih je i Vladimir Ivković koji je tu tradiciju nasledio od svog oca. Kako kaže ljubav prema kravama stekao je još kao mali dečak, pa je bilo logično da za svoje zanimanje izabere poljoprivredu.
Farma krava i proizvodnja mleka u Šašincima
Porodica Popović iz sremskog sela Šašinci od 1996. godine intezivno se bavi proizvodnjom mleka. Na farmi je trenutno 24 krave, od čega 17 na muži, a tu je i 30 junadi u tovu. Stočnu hranu proizvode na 184 jutara zemlje, a od skoro su ponovo ubacili i svinje u tov jer uviđaju da će potreba za hranom biti sve veća. Dosadašnje iskustvo pokazuje da, kad je u pitanju mlečno govedarstvo, minimalni broj muznih grla na jednom gazdinstvu mora biti 25.
Farma krava i proizvodnja mleka u Osečenici
Svaki putnik namernik koji bar jednom svrati u kolubarsko selo Osečenica neće ostati ravnodušan prema lepotama koje pruža ovaj kraj. Podno Divčibara, a na skoro 400 metara nadmorske visine, ovaj predeo ne pruža samo lep pogled već i dobre potencijale za bavljenje stočarstvom. Zemljište nije naročito plodno ali ipak dovoljno da se kravama obezbedi kvalitetan obrok, kaže Dragan Spasojević koji sa suprugom i sinom uspešno vodi gazdinstvo. Iako je ovaj kraj kao Bogom dan za uzgoj simentalca u njihovim štalama zatekli smo crno-belog holštajna…
Proizvodnja sira u selu Sočica
Selo Sočica, smešteno na samoj granici sa Rumunijom, karakteriše odliv stanovništva kao i mnoga druga ruralna područja u Srbiji. Sočica je pre dvadesetak godina imala oko 300 stanovnika, a danas gotovo duplo manje. Oni koji su ostali ne mogu da žive od ratarstva i voćarstva, jer je u pitanju peta, šesta i sedma klasa zemljišta, pa su šansu prepoznali u stočarstvu. Porodica Đuđa, koju smo posetili, mlečnim govedarstvom se bavi duže od dve decenije ali od pre dve godine ne predaju mleko već ga sire. Drugačije više nije moglo, priča nam četrdesetogodišnji Jon…
Farma krava i proizvodnja mleka gazdinstva Kuručev
Prema očekivanju, posledice prošlogodišnje suše i nedostatka kvalitetne stočne hrane postale su jasno vidljive tek ovog proleća. Na farmi mladog stočara iz Melenaca, Ivice Kuručeva, gde je 20 krava na muži, dnevna proizvodnja mleka manja je čak za 100 litara u odnosu na prethodnu godinu…
Farma krava u selu Donja Trnava kod Niša
Dejan i Divna Vidojković iz Donje Trnave kod Niša odlični su proizvođači pšenice na više hektara moravske zemlje. Tu je i kukuruz, detelina, sve zarad stočarstva koje im je pri srcu i kome posvećuju najviše vremena. Imaju dobra visoko mlečna grla krava, svojim teladima popunjavaju staju…
Farma krava i proizvodnja mleka porodice Benčik
Na porodičnoj farmi porodice Benčik iz Gornjeg Tavankuta trenutno ima oko 200 grla goveda, od čega je 80 krava muzara. Dnevno proizvedu oko 1100 litara mleka evropskog kvaliteta. Kako kaže vlasnik farme, Pere Benčik, poslednjih godina je bilo puno problema u stočarstvu, nekako su uspeli da ih prežive, pa se situacija malo stabilizovala. Trenutnom cenom od oko 40 dinara nisu u potpunosti zadovoljni, ali ipak postižu pozitivne rezultate. Na farmi se vodi računa o svakom segmentu, što rezultira melko ekstra kvaliteta koje predaju Subotičkoj mlekari…
Farma krava i proizvodnja mleka porodice Davčik
Iako je većini ljudi Gornji Tavankut poznat po voćarskoj proizvodnji, u tom delu severa Bačke nalazi se i nekoliko ozbiljnih stočara, tačnije proizvođača mleka. Jedan od njih je i Ivan Davčik koji se već 24 godine bavi tom poljoprivrednom delatnošću. Trenutno ima 50 krava u laktaciji, a dnevno proizvodi oko 750 litara mleka. Nekada mu je štalski prosek bio 21 litra, dok se danas kreće oko 17 litara. Kako kaže glavni krivac za to je loša prošlogodišnja ratarska sezona, odnosno lošiji kvalitet hrane. Međutim, porodica Davčik nije bila prinuđena da smanjuje broj krava, ali kako kaže naš domaćin ishod bitke bio je neizvestan do poslednjeg dana…
Poseta farmi krava u Slovačkoj
Studijska poseta Agro Lidera Slovačkoj i Češkoj bila je odlična prilika da se naši proizvođači upoznaju sa proizvodnjom svojih kolega u tim zemljama, naročito zbog činjenice da obe zemlje već imaju ozbiljan staž u EU…
Selekcijska smotra krava
U okviru glavnog odgajivačkog programa svake godine sprovode se selekcijske smotre krava i linearno ocenjivanje prvotelki. Cilj takvih smotri jeste da se sagleda genetski potencijal grla, odnosno da se vidi da li ta grla imaju standardne eksterijarne karakteristike rase kojoj pripadaju. A zašto je to važno za farmere i za njihovu proizvodnju?
Farma krava i proizvodnja mleka u Orlovatu
Uprkos krizi u stočarstvu i sve manjem broju krava u Srbiji na svu sreću još uvek ima stočara koji ne odustaju. Jedan od njih je Miroslav Prohaska iz jednog od najstarijih banatskih sela – Orlovata. On obrađuje oko sto hektara zemlje, ima 25 muznih krava i još toliko junica, teladi i bikova…
Stočarska proizvodnja u Opštini Blace
U podjastrebačkim selima u opštini Blace stočarska proizvodnja se povećava rame uz rame sa voćarskom kao dominantnom granom. Tome doprinose dobri uslovi za stočarstvo kao i mlekara Lazar, obezbeđenje kvalitetnih muznih grla, dobrom cenom i redovnom isplatom…
Kako su se pokazale uvozne junice u Sremu
Da bi se unapredilo mlečno govedarstvo u Srbiji uvoz kvalitetnih grla iz inostranstva bio je logičan izbor. Pre kupovine uglavnom je bilo reči o uslovima nabavke, mada ne i o tome koji pojedinci i po kojim kriterijumima će birati materijal. Prema onome što trenutno viđamo na terenu bila je to krupna greška. Kao i mnogo puta do sada, politika je uspela da nadvlada zdrav razum i obesmisli čitavu ideju…
Farma krava u selu Stubal kod Blaca
Od Blaca pet kilometara asfaltnim putem kroz stare i nove zasade šljiva, koji dominiraju blačkim poljima, dolazimo u selo Stubal da se uverimo da se u ovom kraju ne živi samo od voćarstva…
Proizvodnja mlekare Lazar iz Blaca
Od osnivanja pre 19 godina do danas, primarna delatnost preduzeća Lazar iz Blaca bila je i ostala proizvodnja i prerada mleka i mlečnih proizvoda. Odgovarajući svakodnevnim zahtevima tržišta uz pomoć savremene tehnologije, mlekara je konstantno povećavala svoje kapacitete, a samim tim i broj kooperanata…
Najava protesta poljoprivednika na inicijativu proizvođača mleka
Razočarani, prevareni i umorni od molbi – tako se danas osećaju proizvođači mleka, kaže predsednica Asocijacije vojvođanskih mlekara Sanja Bugarski. Ona dodaje da su istrošeni svi resursi normalne komunikacije sa nadležnim ministarstvima…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Krnule
Selo Krnule u opštini Vladimirci doživljava nezaustavljivu migraciju stanovništva. Nekada je to bilo selo sa više od 2000 stanovnika, poznato po vinogradima, šljivama, dobroj rakiji i lepim ženama, a danas je zaboravljeno od svih i osuđeno na nestanak, priča nam Milovan Gajić, stočar iz tog mesta…
Silažni hibrid kukuruza Helen, LG AN
Sa 260 grla stoke od čega je 60 bikova i 100 muznih krava, farma porodice Mužlai među najvećima je u Bačkom Gradištu. Dnevno se na njihovoj farmi proizvede preko 2000 litara mleka koje dobijaju zahvaljujući dobroj genetici krava i kvalitetnoj ishrani, a kako u stočnom obroku dominira silaža sejali su LG hibrid Helen…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Mesarci
Na farmi gazdinstva Cvetković, iz sela Mesarci u opštini Vladimirci, trenutno je 27 grla od čega 14 na muži. U pitanju je dobar priplodni materijal, a kako od skora primenjuju recepturu stručnjaka za ishranu krava, dobili su ne samo bolji kvalitet već i kvantitet mleka…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Tulare
Naselje Tulare u opštini Prokuplje deli sudbinu većine srpskih sela. Mladi odlaze u grad, staračka domaćinstva nestaju, a kako se selo nalazi na putu ka Kosovu i kako se njime sve ređe ide, ne čudi što je poljoprivreda jedina šansa za tamošnjih 200 stanovnika koliko ih je ostalo…
Mali proizvođači mleka u niškom regionu
Niška mlekara preuzima mleko od svih proizvođača i sa svih farmi u niškom kraju, bez obzira koliku proizvodnju mleka imaju. Posetili smo i proizvođače koji imaju malu proizvodnju tzv. male proizvođače sa deset i petnaest krava, ali koji posvećuju pažnje higijeni u staji i propisima proizvodnje stočne hrane pre svega silaže…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Rasna
Vladan Mehandžić, poljoprivrednik iz Rasne, sela pokraj Požege, jeste po godinama mlad stočar, ali u Zlatiborskom okrugu važi za primernog i uspešnog proizvođača. Trenutno je u njegovim štalama 44 grla simentalske rase od čega je 27 muznih krava…
Farma krava u selu Karan na Zlatiboru
Marjan Mitrić, 33-godišnji poljoprivrednik iz sela Karan, svrstava se u mlade stočare, što po godinama, što po stažu u toj oblasti. Zajedno sa ocem počeo je stočarsku proizvodnju 2006. godine i već na startu se suočio sa jednom velikom nepravdom…
Farma krava mlekare Lazar
Farmu muznih krava u Gornjoj Draguši, nedaleko od Blaca, podigla je 2008. godine mlekara ‘Lazar’ kako bi obezbedila dovoljno sirovina za svoje potrebe. Reč je o najmodernijoj farmi nizvodno od Save i Dunava, kaže njen upravnik Slobodan Serdar. Od 800 grla koliko je trenutno u štali 400 je na muži…
LGAN silažni hibridi kukuruza
U okviru predstavljanja LG koncepta animal nutrition prikazani su rezultati ogleda koji pokazuje da korišćenje silaže sa oznakom LGAN u ishrani krava obezbeđuje 600 gr više mleka po grlu dnevno…
Farma krava i proizvodnja sira u Ugrinovcima
Gazdinstvo Vukomanović iz Ugrinovaca za razliku od većine svojih komšija i dalje se bavi proizvodnjom čuvenog sremskog sira. Stočni fond se smanjio u selu, a mnogi koji su se bavili mlečnim govedarstvom počeli su da kooperiraju sa mlekarama tako da su Vukomanovići među retkima koji čuvaju brend ovog kraja…
Farma krava i uzgoj četinara u Crkvencu
Selo Crkvenac nalazi se na četiri kilometra od Svilajnca i nadaleko je poznato po Navipovom podrumu i destileriji odakle su u neko srećno vreme odlazili milioni litara šljive prepečenice. Navip je u stečaju, a taj deo istočne Srbije odavno ne važi za vinogradarsko-voćarski već za ratarsko-stočarski kraj. U kakvom stanju je stočarstvo najbolje govori podatak da je u Crkvencu pre 10-20 godina bilo između 1500 i 2000 grla stoke, a da je danas u selu svega sotinak…
Perspektive razvoja kozarstva i otkupa kozijeg mleka
Kozarstvo je dugi niz godina u Srbiji bilo na margini poljoprivredne proizvodnje. Poslednjih desetak godina u Vojvodini su podignute ozbiljne farme na kojima je zastupljena intenzivna proizvodnja kozijeg mleka. Prema procenama stručnjaka na teritoriji pokrajne broj grla se kreće od 30 do 40 hiljada. Broj varira iz godine u godinu što se može smatrati posledicom nedosledne agrarne politike, tačnije dok postoje subvencije broj grla raste, ali proizvođači smanjuju stado čim se one ukinu…
Farma krava i proizvodnja mleka u Rutevcu
Koliko god situacija u srpskom stočarstvu bila teška postoje farmeri koji postižu rezultate na evropskom nivou. Već 30 godina u jugoistočnom delu Srbije vodi se stroga selekcija u genetici, krave se hrane kvalitetno, pa ne čudi što krave muzare daju i preko 50 litara mleka, kaže Dragan Živanović iz sela Rutevac kod Aleksinca…
Farma krava i proizvodnja mleka na Čeneju
Zbog pritisaka i odluke o zabrani držanja stoke u Novom Sadu, Milan Josić morao je da napusti taj grad i proizvodnju preseli u neku ruralnu sredinu 2010-te godine. Nije otišao daleko, u svega petnaestak kilometara udaljeni Čenej. Za nešto više od dve godine izgradio objekte i povećao proizvodnju pa je danas u štali preko pedeset grla…
Osavremenjavanje farme krava u Lozoviku
Na gazdinstvo Dragana Ilića u selu Lozovik kod Smedereva došli smo da vidimo kako napreduje izgradnja novog objekta za smeštaj krava. Naime, naš domaćin se stočarstvom bavi od malena, a intenzivnom proizvodnjom mleka poslednjih dvadeset godina…
Farma krava i proizvodnja mleka u Ugrinovcima
Priča Žikice Popovića iz Ugrinovaca nimalo se ne razlikuje od drugih stočara u Srbiji ove godine. Nedostatak kvalitetne stočne hrane već se dramatično odražava na mlečnost goveda, a naročito one sa dobrom genetikom. Nema visokih prinosa ako krava ima lošiji obrok što pokazuje i iskustvo našeg domaćina. Sa dobrom hranom njegove krave davala su u proseku između 25 i 30 litara dok je ove godine prosek 20 litara. U ugrinovačkom ataru ne postoji zalivni sistemi što se na zemlji pete i šeste klase itetako odrazilo na prinose, a kasnije i na mlečnost krava…
Pravilna ishrana krava u uslovima nedostatka hrane
Najveći problem u ishrani mlečnih krava ove godine farmerima stvara loš kvalitet kabastih hraniva. Poznato je da preživarima potrebno 40% kabaste hrane, a kako seme i silaža usled suše nisu dovoljno kvalitetni i nema ih u dovoljnim količinama, farmeri često greše što taj nedostatak pokušavaju da nadomeste koncentrovanim hranivima…
Savremena farma krava i proizvodnja mleka u Nakovu
Na farmi muznih krava Olivere Latinović i njenog brata u Nakovu suša već uveliko uzima danak. Nedostatak kvalitetne hrane smanjio je mlečnost, pa 40 muzara umesto 1000 litara koliko su davale, danas daju 840 litara mleka. Uslovi za držanje idealni, genetika odlična, ali umesto lucerke krave jedu kukuruzovinu, pa ne čudi što je mlečnost opala za 25%…
Tov junadi i proizvodnja mleka u Rutevcu
Selo Rutevac kod Aleksinca, čuveno po povrtarima, a naročito po paprici baburi, danas deli sudbinu većihe srpskih sela. Mladi odlaze u grad u potrazi za boljim životom pa je prava retkost sresti domaćina koji je čvrsto rešen da sa svojom porodicom ostane na selu. Jedni od retkih su Vučkovići gde Vojkan sa svoja dva sina uspešno vodi gazdinstvo. Bave se stočarstvom i obrađuju 47 hektara zemlje, a kako u tom delu jugositčne Srbije kiše nije bilo više od 5 meseci zanimalo nas je kakve su posledice suše…
Proizvodnja mleka i sira u Ugrinovcima
Iako po struci sveže svršeni struktovni eknomista, Zoran Zorkić iz Ugrinovaca rešen je da se u budućnosti bavi poljoprivredom. On predstavlja šestu generaciju Zorkića koja se bavi stočarsko-ratarskom proizvodnjom, tačnije proizvodnjom čuvenog sremskog sira. Ugrinovci su gotovo postali predgrađe Beograda što obezbeđuje ogromno tržište, ali trenutna situacija je neodrživa, kaže mladi poljoprivrednik i dodaje da bi porodična tradicija u proizvodnji sira lako mogla biti prekinuta ukoliko se nešto drastično ne promeni u njihovu korist…
Farma krava i proizvodnja mleka, gazdinstva Malajmare
Poslednjih godina retko gde se može videti ovako velika farma koja ima 154 grla i koja se prostire na više od dva hektara. Ova farma nalazi se u Banatskom Novom Selu i osnovana je davnih 80-ih godina. Njen vlasnik Aurel Malajmare kaže da nije bilo lako bilo lako podići ovu farmu, ali da je sad još teže zadržati je…
Farma krava i proizvodnja mleka u Krnješevcima
Uroš Milosavljević iz Krnješevaca je apsolvent Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu i predstavnik četvrte generacije gazdinstva koje ima dugu stočarsku tradiciju. Oduvek su se Milosavljevići bavili mlečnim govedarstvom, a kako su Krnješevci blizu Beograda, mleko nisu predavali mlekarama već su ga sirili i nosili u prestonicu. Trenutno na muži ima 12 grla, a već duže od 4 decenije drže samo rasu crno-beli holštajn. Kako kaže budući diplomirani inženjer stočarstva, ta rasa je ubedljivo najbolja za ti vrstu proizvodnje…
Proizvodnja sira u Krnješevcima
Sremsko selo Krnješevci se po mnogo čemu razlikuje od većine sela u Srbiji. Na 820 stanovnika koliko ima dolazi isti broj krava, što je raritet u državi obzirom na činjenicu da se stočni fond godinama smanjuje. Meštani ovog sela koje pripada staropazovačkoj opštini nalazi se neposredno pored auto-puta Beograd-Zagreb ponosni su na svoje pašnjake koji ih čine prepoznatljivim i van granica naše zemlje…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Dučić
Opština Mionica nadaleko je poznata po dobrim stočarima. Reč je o brdsko-planinskom delu Srbije što je i jedan od razloga velike zastupljenosti ove grane poljoprivrede. Jednog od tih uspešnih stočara, Marka Milosavljevića, upoznali smo u selu Dučić. Marko se već 30 godina bavi proizvodnjom mleka, a poznat je i po proizvodnji kvalitetnih priplodnih junica…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Vlaška
Selo Vlaške nalazi se u neposrednoj blizini Mladenovca i ima oko 1000 domaćinstava. Nekada je u ovom selu bilo više od 1300 grla stoke, dok se danas ta cifra kreće oko 100. Zoran Ivanović se pre desetak godina kako kaže, iz nužde, počeo ozbiljnije baviti stočarstvom, tačnije, kada su firme u Mladenovcu počele da se zatvaraju i kada je ostao bez posla. Tada je u štali imao jedno tele, a danas ima 24 grla, od čega je pola muzno. Svake godine je povećavao proizvodnju, svako kvalitetno žensko tele ostavljao, međutim, taj trend po svemu sudeći neće moći da nastavi…
Farma krava i proizvodnja mleka u Bukovcu kod Sombora
Pred kakvim je izazovom mlekarstvo u Srbiji posle svih potresa koji su pogodili domaći agrar najbolje će se videti krajem februara i početkom marta, ocena je i stručnjaka i proizvođača. Tada će se zapravo videti posledice suše, a i farmeri će do tada imati jasniju sliku o tome koliko će ozbiljno moći da računaju na pomoć Države. Jedno je sigurno, ova godina biće prelomna u stočarstvu u svakom smislu…
Farma krava i proizvodnja mleka u Resniku kod Kragujevca
Na gazdinstvu Predraga Đakovića u Resniku kod Kragujevca, dnevno se proizvede 300 litara mleka ekstra klase. Od 30 grla 15 je uvek na muži, što znači da u proseku daju po 20 litara dnevno. Iako je tradicija u Šumadiji da se gaji simentalska rasa, kod Predraga dominira crno-beli holštajn…
Ratarsko stočarska proizvodnja u Rabrovcu
U selu Rabrovac kod Mladenovca upoznali smo porodicu Milentijević koja se već četiri generacije bavi poljoprivrednom proizvodnjom, tačnije proizvodnjom mleka. Svi članovi porodice vredno rade. Složni su i kažu da će se svim snagama boriti da prežive tešku situaciju u kojoj se nalaze stočari u Srbiji…
Farma krava i proizvodnja sira u selu Trlić
Ljubivoj Lalićanin iz sela Trlić kod Uba ima 80 leta, a već 60 godina se bavi proizvodnjom kravljeg sira. Recept za kvalitetan sir naučio je od svoje majke, a prodaje ga na skadarlijskoj pijaci u Beogradu. Deda Ljuba svake subote ide u Beograd i tako već 6 decenija…
Farma krava i proizvodnja mleka gazdinstva Čitaković
Većina proizvođača mleka u Srbiji slaže se u oceni da je ta grana poljoprivrede ugrožena usled dugotrajne suše i zakasnele pomoći. Povećanje cene mleka u iznosu od tri dinara je dobrodošlo, ali se plaše da se rešenje problema mora tražiti mnogo dublje, u poljoprivrednoj strategiji. Sa tim se slaže i stočar iz sela Gornji Mušić, Vidosav Čitaković. On se proizvodnjom mleka intenzivno i ozbiljno bavi već tri decenije i smatra da se subvencije i premije moraju isplaćivati pre poljoprivrednih radova, kako bi poljoprivrednici uspeli da ih blagovremeno urade…
Farma krava i proizvodnja mleka u Lugu
U Lugu, malom selu na Fruškoj Gori, do pre nekoliko godina dominirala je stočarska proizvodnja. Nekada je svaka druga kuća imala nekoliko krava, a danas se samo dva gazdinstva bave ovom granom poljoprivrede. Glavni razlog dogodio se pre četiri godine kada je cena mleka sa 33 pala na 17 dinara, priča nam Vladimir Dudaš, jedan od dvojice stočara u Lugu koji nije odustao od mlečnog govedarstva…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Gornji Mušić
Opština Mionica nalazi se na brdsko-planinskom terenu pa je i logično da se tamo ljudi najviše bave stočarstvom i voćarstvom. Kako mnogi kažu meštani mioničke opštine imaju najbolja goveda, međutim, to im ove godine neće pomoći da pregrme krizu nastalu usled dugotrajne suše…
Poljoprivredna proizvodnja u Lozničkom polju
Za razliku od većine poljoprivrednika u Srbiji, proizvođači iz Podrinja nisu osetili preveliku štetu od suše. Primera radi, Dejan Mitrović iz Lozničkog polja imao je prinos pšenice od 6,5 tona po hektaru, a kukuruza će biti između 10 i 12 tona suvog zrna. To objašnjava kvalitetom zemljišta ali i podzemnim vodama koje su u ovom delu Podrinja na svega 3 metra ispod zemlje. Ipak, prema njegovom mišljenju, osnova uspeha je puna agro-tehnika pa nije siguran da će baš svi poljoprivrednici u podrinju imati dobre prinose kao što ih ima on…
Farma krava u selu Kosančić u Jablaničkom okrugu
Farma krava i proizvodnja mleka u Jablaničkom okrugu. Priča se odvija u selu Kosančić, koje se nalazi u predelu Pusta reka između opština Bojnik i Leskovac…
Farma krava i proizvodnja mleka u Mošorinu
Poput svih stočara u Srbiji i Radovana Etinskog iz Mošorina očekuje neizvesna godina. Razlog je svakako suša koja je već ostavila traga u vidu nedostatka kvalitetne stočne hrane, zbog čega je već prepolovljen štalski prosek…
Farma krava i proizvodnja mleka u Šajkašu
Novo Ignjić iz Šajkaša bavi se stočarstvom tek 10 godina ali je za taj period uspeo da postigne zavidne rezultate. Trenutno je na njegovom gazdinstvu 70 grla, uglavnom simentalske rase, a proizvodnja se bazira na mleku i tovu junadi. Štalski prosek je preko 20 litara na šta je Novo posebno ponosan jer, kako kaže, sve je to stvorio iz sopstvenog zapata.
Proizvodnja organskog mleka
Iako u Srbiji ne postoji ni jedna sertifikovana organska proizvodnja mleka ona u svetu sve više dobija na značaju. Prema procenama stručnjaka naši proizvođači mleka imaju veliki potencijal za bavljenje organskom proizvodnjom, ali se još uvek ne usuđuju na tako nešto…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Vina kod Knjaževca
Jednu od malobrojnih farmi u jugoistočnoj Srbiji sa pedeset grla zatičemo u selu Vina, nedaleko od Knjaževca. Četiri generacije Jelenkovića, od dede Bogoljuba, do nešto mlađeg Željka i Dragčeta i do najmlađeg Aleksandra su na svakodnevnom poslu…
Seminar LGAN o povećanju proizvodnje mleka
Početkom avgusta u orgainzaciji Limagrain Srbija bili smo u prilici da posetimo seminar o ishrani krava koji je održan u okolini Budimpešte. U okviru programa bile su iznete tendencije na tržištu mleka u Evropi, a najzanimljiviji deo se odnosio na napredak u proizvodnji mleka ostvaren posebnom ishranom krava…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Tripkova na Zlatiboru
Na zapadnim obroncima Zlatibora na nadmorskoj visini od 900 metara nalazi se selo Tripkova. Pripada čajetinskoj opštini i poznato je po dobrim ljudima, folkloru i izvrsnim stočarima. Prema rezultatima koje postiže u uzgoju simentalske rase Milan Lazović nije samo među najboljima u zlatiborskom kraju već i u čitavoj Srbiji, kaže Zoran Jezdović vlasnik privatnog preduzeća koji se bavi matičnom evidencijom i selekcijom u stočarstvu duže od dve decenije. Da je to zaista tako pokazuje rezultat od 6.500 litara mleka po kravi na bazi standardne laktacije…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Tripkova na Zlatiboru
Stočari zlatiborskog kraja već početkom jula osetili su posledice suše. Čak i ugledni domaćin, Milenko Lazović, poznat po tome što je prosek njegovih simentalki 26 litara mleka u laktaciji ima velikih problema. On kaže da će se to prevashodno odraziti na količine mleka…
Proizvodnja mleka u Holandiji
Holandija, zemlja sa samo dva miliona hektara obradive površine, ali sa titulom druge svetske izvoznice poljoprivrednih proizvoda, odmah iza SAD. Upravo takav rejting im daje za pravo da drže predavanja proizvođačima širom Balkana, pa i u Srbiji…
Farma krava i proizvodnja mleka u Budrovcima
Da li zbog činjenice što sledeće godine ulaze u Evropsku uniju, ili iz nekih potpuno drugih razloga, tek hrvatski stočari smatraju da je ovo najneizvesniji period u poslednjih desetak godina. Možda i prelomni, kažu na farmi muznih krava Laktis u Budrovcima. Stanje je takvo da ni oni nisu sigurni u pozitivan bilans poslovanja uprkos rezultatima koje postižu. A prosek mlečnosti njihovih krava zaista je vredan poštovanja…
Farma krava i proizvodnja mleka porodice Vojnov
Porodica Vojnov iz Crepaje oduvek se bavila poljoprivredom, ali u stočarstvo su ušli silom prilika 1998. godine. Pošto nisu mogli da naplate izvezeni kukuruz sa Kosova, dobili su deset junica, a 14 godina kasnije došli do savremene farme sa 50 grla…
Farma krava i proizvodnja mleka u Kljajićevu
Nikola Kovačević se već 15 godina bavi proizvodnjom mleka i jedan je od retkih koji nije, čak i u najtežim vremenima po srpsko mlekarstvo, smanjivao broj muznih krava. Kako nam je rekao, pre pet godina je podigao moderniji objekat i tada je imao deset grla…
Farma krava i proizvodnja mleka porodice Besedič iz Čoke
Od 2004. godine, od kada se bavi proizvodnjom mleka, mladi stočar iz Čoke Janoš Besedič maštao je o maloj savremenoj farmi sa 35 grla. Svoj san uspeo je da ostvari ove godine napravivši farmu po svim postojećim standardima. Izgradio je čekalište i izmuzište, kao i prozračnu štalu visoku 4 metra pa svako grlo sada ima optimalnih 5 kvadratnih metara svog prostora. Uvezao je i 20 junica iz Nemačke rase holštajn, jer, kako kaže, domaće krave koje je držao ranije ne mogu dati željene količine mleka…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Gornji Verušić
U naselju Gornji Verušić nedaleko od Subotice, na imanju porodice Bedić do pre 7 godina bilo je samo 5 krava, a oko kuće je bilo obično imanje. Danas je tu smešten moderan objekat sa 20 muznih krava i 25 iz pratećih kategorija, što je porodicu Bedić svrstalo među najuspešnije stočare ovog kraja. Ne samo zbog štalskog proseka od 19 litara mleka već i po načinu kako su organizovali o osavremenili proizvodnju…
Farma krava i ratarska proizvodnja u Suseku
Tradicija bavljenja poljoprivredom porodice Begojević iz fruškogorskog sela Susek stara je više od 250 godina i bez prekida traje do danas. Svi članovi domaćinstva uključeni su u proizvodnju ali se tačno zna ko šta radi, pa je tako za ratarski deo posla zadužen Milan, dok Branislav vodi računa o stoci. Zemlja u Suseku i okolini je odličnog kvaliteta, kaže Milan, ali prinosi zbog suše nisu bili na prošlogodišnjem nivou…
Farma krava i tov junadi porodice Virić na Zlatiboru
Stočari u čajetinskoj opštini, poput svojih kolega u drugim delovima Srbije, nisu uspeli da se izbore sa brojnim nedaćama pa je zbog toga u poslednjih 15 godina stočni fond bukvalno prepolovljen. Mere koje država sprovodi u poslednje 4 godine, naročito kroz subvencije, vraćaju nadu u tu granu poljoprivrede, ocena je poznavalaca prilika u srpskom stočarstvu. Srećom, ima i mladih ljudi koji su zainteresovani da nastave porodičnu tradiciju i pritom postižu dobre rezultate. Jednog takvog farmera, tridesetogodišnjeg Vladimira Virića, posetili smo u Krivoj Reci, najvećem selu čajetinske opštine sa više od 1.000 stanovnika. Kriva Reka ima i najveći broj krava u toj opštini od čega je kod Vladimira u štali pedesetak: 11 junica, 7 teladi, 5 bikova i 25 muznih krava…
Farma krava i svaštarenje u poljoprivredi
Na 25 kilometara od Kragujevca, na padinama Rudnika, nalazi se selo Dobrača. Stanovnici jednog od najstarijih šumadisjkih sela, nastalog početkom 18. veka, oduvek se bave stočarstvom i ratarstvom. Tako je i sa porodicom Milivojević. Obrađuju 13 hektara zemlje i imaju 10 grla krupne stoke. Nekada su Milivojevići pravili i sir, ali su prestali pre nekoliko godina jer je to postalo finansijski neisplativ posao…
Farma krava i tov bikova u selu Kriva reka
Stočari u čajetinskoj opštini, poput svojih kolega u drugim delovima Srbije, nisu uspeli da se izbore sa brojnim nedaćama pa je zbog toga u poslednjih 15 godina stočni fond bukvalno prepolovljen. Mere koje država sprovodi u poslednje 4 godine, naročito kroz subvencije, vraćaju nadu u tu granu poljoprivrede, ocena je poznavalaca prilika u srpskom stočarstvu. Srećom, ima i mladih ljudi koji su zainteresovani da nastave porodičnu tradiciju i pritom postižu dobre rezultate. Jednog takvog farmera, tridesetogodišnjeg Vladimira Virića, posetili smo u Krivoj Reci, najvećem selu čajetinske opštine sa više od 1.000 stanovnika. Kriva Reka ima i najveći broj krava u toj opštini od čega je kod Vladimira u štali pedesetak: 11 junica, 7 teladi, 5 bikova i 25 muznih krava…
Tov bikova i farma krava na Zlatiboru
U zaltiborskom selu Kriva Reka, koje pripada čajetinskoj opštini, duga je tradicija u stočarstvu. Po broju krava, ali i rezultatima koje postižu, gazdinstvo Žunić spada u red najboljih…
Kada će se otvoriti nezavisna laboratorija za kontrolu mleka
Pitanje o otvaranju nezavisne laboratorije za kontrolu kvaliteta mleka, proizvođači su pokrenuli pre nekoliko godina. Međutim, ni danas se ne zna datum njenog otvaranja. Prvi koraci su napravljeni ali smo i dalje daleko od cilja jer kako kaže pomoćnik ministra poljoprivrede Miloš Milovanović, još uvek se traga za adekvatnim rešenjem…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Nikojevići na Zlatiboru
Na gazdinstvu Jelisijevića u selu Nikojević oduvek su se držale krave. Nekada su, kao i svi drugi poljoprivrednici u zlatiborskom regionu, prodavali sir i kajmak na pijaci u Užicu ali poslednjih desetak godina to više ne rade. Jednostavno, prestalo je da donosi profit, kaže pedesettrogodišnji Dragan i priznaje da je daleko lakše proizvesti mleko i prodati ga mlekari…
Farma krava i pravljenje silaže i senaže na Zlatiboru
Sa 240 litara mleka dnevno ili na godišnjem nivou od 90 tona, gazdinstvo Pašić iz Krive Reke svrstava se u red uspešnijih stočara zlatiborskog kraja. Sa prosekom od 5.000 kilograma po kravi u standardnoj lakataciji jesu zadovoljni, ali biće i više kad ostvare zacrtani plan. Njihov cilj je da porade na genetici i za 10 godina dostignu prosek od 5.700 litara. Kako se ništa u stočarstvu ne postiže preko noći tako će i oni u narednih 5-6 godina najpre raditi na strogoj selekciji. Svaki mesec kontrolisaće se produktivnost, a osnova za sve to je moderan objekat izgrađen pre nekoliko godina…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Nikojevići
U Zlatiborskom okrugu poljoprivrednici se tradicionalno bave stočarstvom. Na 700 metara nadmorske visine nalazi se selo Nikojevići, a jedan od vodećih proizvođača tog kraja je Dragutin Jelisijević. Trenutno ima 15 krava, isto toliko junica i nešto teladi. Oduvek kooperira sa Imlekom i kaže da je posle nekoliko godina nestabilnog poslovanja konačno zadovoljan ali je uveren da stočari zaslužuju i bolje…
Ishrana prilikom zasušivanja krava
U svakoj stočarskoj proizvodnji veliku ulogu ima ishrana stoke, od koje zavise i krajnji rezultati. Kada je reč o proizvodnji mleka, bitno je pratiti faze kroz koje grlo prolazi tokom svog života i u skladu sa tim, kravama praviti jelovnik. Jedna od tih faza jeste i period zasušivanja, koji je veoma značajan, ali i poseban kad je u pitanju ishrana zasušene krave. Taj period je važan, jer se grlo tada priprema za sledeću laktaciju, od koje će zavisiti i isplativost vaše delatnosti. I period zasušivanja ima nekoliko faza koje morate pažljivo uočavati i shodno tome hraniti zasušeno grlo, istakao je Ronald Zom iz Holandije za kog slobodno možemo reći da je nutricionista za preživare…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Vračević
Opština Lajkovac ne važi za poljoprivredni kraj. Veliki broj od 17.000 stanovnika zaposlen je u rudarskim basenima Kolubare, ali se i pored te činjenice intenzivno radi na stvaranju uslova kako bi oni malobrojni postali savremeni poljoprivrednici. Najveći deo posla realizuje Centar za poljoprivredu koji perspektivu ovog kraja vidi i u voćarstvu mada se čini da su u stočarstvu najdalje odmakli. Primer za to su mnogoborojni stočari ovog kraja čije krave već sad daju mleko na nivou evropskog proseka. Prosek na farmi Milete Trišića iz Vračevića je još uvek ispod 5 i po hiljada litara, ali radi se o mladom farmeru čije vreme tek dolazi. Trenutno ima 11 krava…
Farma krava i proizvodnja mleka u Bikovu
Na salašu 44 u Bikovu, nadomak Subotice, posetili smo gazdinstvo Oračić. Tu živi peta generacija koja se isključivo bavi poljoprivredom. Mirko drži kasačke konje i odrađuje ratarski deo posla, dok je Vesna, inače vaspitačica po struci, zadužena za govedarstvo. Krave su počeli da drže pre desetak godina i danas imaju 30 muznih i 20 junadi. Pravi su primer kako se disciplinom, skromnošću i strpljenjem može doći do željenog cilja, kažu subotički poljoprivredni savetodavci, a Vesna smatra da može i bolje kad bi se neke stvari promenile na tržištu…
Farma krava gazdinstva Stokin iz Titela
Sa 75 grla goveda, od čega je štalski prosek 30 muznih krava preko 8.000 kg mleka, gazdinstvo Stokin iz Titela svrstava se u uspešne stočare Južnobačkog okruga. Porodična tradicija u stočarstvu je višedecenijska, ali ozbiljna proizvodnja počela je 2000-e godine, kaže Čedomir, inače diplomirani inženjer stočarstva koji je rešio da stečeno akademsko znanje plasira na porodičnoj farmi. Presudna je bila kupovina visoko steonih junica crnog holštajna iz Bačkog Maglića, kaže naš domaćin. Ispravnom selekcijom za desetak godina stigli su do visokog štalskog proseka…
Sprečavanje mastitisa kod krava
Mnogo je faktora koji utiču na ekonomsku računicu u proizvodnji mleka. Od same cene, preko inputa proizvodnje, pa sve do kondicije samih grla. Međutim, džabe farmerima dobra cena, ako nemaju kvalitetno i prvoklasno mleko, a to svakako zavisi od zdravstvenog stanja krava. Bolest za koju kažu da je najskuplja bolest današnjice kada je proizvodnja mleka u pitanju, jeste mastitis. Naime, proizvodnja može biti smanjena do čak 80% , u zavisnosti od broja somatskih ćelija, ali i vrste mastitisa. Klinički mastitis se veoma lako uočava, jer ostavlja vidljive posledice na vimenu pa i u samom mleku koje može imati grudvice ili biti sumnjive boje. Međutim, mastitis koji farmerima donosi najveće gubitke jeste takozvani subklinički. Ono što je problematično kada je on u pitanju jeste činjenica da ga proizvođači ne mogu otkriti sve dok ne urade test. On nije vidljiv ni na vimenu, niti u mleku, ali ako pažljivo posmatrate svoje krave, možete primetiti određene promene u njihovom ponašanju, kaže Branislava Pantelić iz Poljoprivredne stručne službe u Subotici…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Dudovica
Kada je pre pet godina rešio da napusti firmu, Predrag Đurđić se, nakon dugog razmišljanja čime bi se bavio, odlučio za stočarstvo, tačnije za proizvodnju mleka. Danas ima 7 krava muzara simentalske rase. Krave u proseku daju po 20 litara mleka, što je daleko od idealnog, ali kako kaže naš domaćin, litraža nije loša s obzirom na to da nema mogućnosti za veća ulaganja u njihovu ishranu…
Farma krava i proizvodnja sira u selu Makce
Uprkos podacima o konstantnom smanjenju stočnog fonda u Srbiji, u delu Braničevskog okruga je drugačije. Prema najnovijem godišnjem izveštaju koji je uradila požarevačka Poljoprivredna stručna i savetodavna služba, broj grla pod kontrolom je uvećan za više od hiljadu…
Farma krava rase Šarole u Suseku
Gazdinstvo Milojković iz Suseka, poput drugih poljoprivrednika ovog sremskog sela smeštenog između Dunava i Fruške gore, ima dugu tradiciju u stočarstvu. Trenutno ga vodi Živan koji je pre 9 godina ostao bez posla nakon čega je registrovao gazdinstvo i započeo ozbiljniji posao sa kravama. U 3 štale trenutno je ukupno 28 grla stoke. Od toga je 12 krava, a ostalo su junice i mladi bikovi. Kako živi sa majkom uglavnom sve poslove oko stoke radi sam što je težak posao, kaže naš domaćin. Još kad rad nije nagrađen onda je to čista muka i patnja, kaže Živan…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Petlovača
Pre 5 godina, kada je u Srbiji počela da se javlja ozbiljna kriza u mlekarstvu, Nenad Vlajković iz Petlovače kupio je jednu kravu i počeo da se bavi stočarstvom. Osnovni motiv bio mu je da ostane na imanju i uspeo je u tome jer danas se u njegovoj štali nalazi 9 muznih grla i 3 junice. Iako smatra da pomoć države nije dovoljna, Nenad je uspeo da iskoristi sve povoljnosti koje je ponudilo resorno ministarstvo…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Dudovica
Boban Pavlović iz sela Dudovica koje pripada lazarevačkoj opštini, spada u retke mlade poljoprivrednike u ovom kraju. Ima 38 godina, a još kao mali znao je da će ostati na selu. Ljubav prema stočarstvu nalsedio je od dede i oca, a nakon završetka škole rešio je da nastavi porodičnu tradiciju. Ima troje dece i uprkos teškim vremenima ni jednom se nije pokajao zbog svoje odluke…
Farma krava i proizvodnja mleka u ADPD Bački Maglić
Govedarska farma ADP Maglić jedna je od najstarijih u Vojvodini. Još 1949. godine kupljene su junice iz Holandije i do sada ništa nije menjano pa zbog toga smatraju da je njihova farma autohtona. Kako kažu domaćini, ponosni su na rezultate koje beleže ali i na činjenicu da su sačuvali genetiku. Trenutno imaju 330 muznih grla koje uz klasičnu muziku uživaju u štalama, ali i donose zavidan profit vlasnicima…
Mlekarstvo u Srbiji
Unazad nekoliko godina proizvodnja mleka u Srbiji nije bila na zavidnom nivou. Proizvođači su se na razne načine borili kako bi svoju delatnost učinili ekonomičnijom i kako bi naplatili svoj rad. Bilo je i protesta i prosipanja mleka, ali i danas, pri kraju 2011. godine, zaključuju da nisu daleko odmakli. Sala na skupu koji je organizovala Centralna asocijasija proizvođača mleka Vojvodine, bila je skoro puna, međutim organizatori nisu sasvim zadovoljni odzivom, s obzirom na veliki broj mlekara u pokrajini. Da li je u pitanju razočarenje, magla ili možda nešto treće, tek mnogi farmeri su odlučili da dan provedu negde drugde, a ne na edukacijama koje su organizovale njihove kolege. Kako kažu organizatori, odziv jeste slab, ali bi se morali edukovati i oni koji kroje politiku vezanu za stočarstvo, a ne samo proizvođači. Kako kažu, godina nije bila berićetna, ali ipak je bilo i pozitivnih stvari i ispravnih odluka od strane nadležnog ministarstva…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Majur
Sa farmom od 25 muznih krava i sa 80 hektara obradive zemlje gazdinstvo Bojić iz Majura pored Šapca svrstava se u srednje farme. Rezultati koje postižu preporučili su ih da se nađu među 15 odabranih od strane savetodavne službe iz Šapca i zbog toga se očekuje od njih da budu lideri. Biće to za Bojiće veliki izazov, naročito ove godine, jer je suša uzela danak pa hrane neće biti dovoljno, a onda ceo koncept o uspešnom poslovanju dobija drugi smisao…
Farma krava u selu Mratišić
Na 20 kilometara od Valjeva i 18 od Mionice u podnožju Divčibara nalazi se selo Mratišić. Od 130 kuća velika većina njih isključivo živi od poljoprivrede uprkos teškim uslovima. Osim brdovitog geografskog položaja, njih muči i nedostatak asfaltnog puta, ali i drugi infrastrukturni problemi sa kojima se većina drugih stočara u Srbiji ne suočava. Zbog svega toga veliko iznenađenje za nas bila je činjenica da u Mratišićima posluje jedna od najuspešnijih farmi u Srbiji. Vodi je dvadesetdvogodišnji Nikola Milaković i članovi njegove porodice. Milakovići su počeli da proizvode mleko 70-ih godina prošlog veka, a danas sa 27 grla simentalske rase izuzetno dobre genetike postižu rezultate na evropskom nivou. Na taj način Nikola je postao model uspešnog srpskog farmera…
Farma krava Atnađa iz sela Kuštilj
Do pre desetak godina u Kuštilju, selu udaljenom petnaestak kilometara od Vršca, bilo je više od 500 krava, dok je danas taj broj gotovo šest puta manji. Jedan od retkih ko se još uvek bavi govedarstvom je Viktor Atnađa, povratnik iz inostranstva, koji je pre 6 godina kupio ekstra klasu simentalca i na čijoj farmi danas ima 65 grla stoke…
Farma krava i proizvodnja mleka u Mioničkoj opštini
Dragiša Lučić iz Bukovca kod Mionice ozbiljnom stočarskom proizvodnjom počeo je da se bavi 2007. godine. Prethodnih 17 i po godina radio je u zadruzi, a kad je ostao bez posla nije puno razmišljao čime će se baviti jer su se u njegovoj porodici oduvek držale krave. Nekada tek dva do tri grla i nešto malo zemlje, a danas 14 hektara i puna štala…
Farma krava i proizvodnja sira i kajmaka
Porodica Božić iz Gornje Nedeljice oduvek se bavi poljoprivredom. Obrađuju 20 hektara zemlje, ali im je primarna proizvodnja mleka, tačnije sira i kajmaka. Nedeljno naprave oko 80 kilograma sira i 35 kilograma kajmaka, što je kako kažu mnogo isplativije od prodaje mleka, jer se na pare čekalo i do 3 meseca…
Farma krava Feđev u Tovariševu
Posle dugogodišnjeg tova junadi, porodica Feđev iz Tovariševa se pre pet godina odlučila za ozbiljniju proizvodnju mleka. Kako kažu želeli su posao sa redovnim mesečnim primanjima, a to tov nije obezbeđivao. Danas imaju 50-ak grala, sa 26 muznih krava koje mesečno daju 500 litara mleka ekstra klase. Odlučili su se za holštajn frizijski, zbog visoke mlečnosti koju ima ta rasa. Osnovna ishrana na ovoj farmi je silaža. Ove godine su silirali 10 jutara, što bi trebalo biti dovoljno za 10 meseci…
Farma krava u Mačvanskom Prnjavoru
Unazad dve godine mnogi stočari, a posebno proizvođači mleka, smanjili su broj grla, a nemali je broj i onih koji su odustali od te proizvodnje. Međutim, mladi poljoprivrednik iz Mačvanskog Prnjavora je baš prošle godine započeo proizvodnju mleka, da bi ove godine čak i povećao broj muznih krava. Iako počeci nisu bili ni mali laki, Nenadovići su zadovoljni dosadašnjim rezultatima…
Značaj, i saveti za pravljenje kvalitetne silaže
Poljoprivredni proizvođači su ove godine požurili sa siliranjem kukuruza, jer je suša ostavila velike posledice na biljkama. Kukuruz se sušio iz dana u dan, a proizvođači kažu da se stanje na parcelama menjalo iz sata u sat. Zrno nije bilo u voštanoj fazi, ali su poljoprivrednici požurili kako se stabljike ne bi potpuno osušile…
Proizvodnja mleka i prerada u sir
Usled niske cene mleka, poslednjih godina u Srbiji, sve je više proizvođača koji žele da preradom mleka zaokruže svoj proces proizvodnje. To možda jeste rentabilnije, ali je neophodno ispoštovati brojne standarde jedne takve proizvodnje…
Farma krava i proizvodnja silaže u selu Kozjak
U selu Kozjak koje se nalazi u neposrednoj blizini Loznice ni prošla, a ni ova godina nije bila pogodna za poljoprivrednike. Prošlogodišnje poplave uništile su celokupne useve, a jak grad koji je pogodio ovaj kraj u junu ostavio je fatalne posledice. Nisu samo ratari u problemu, već istu, ako ne i goru, sudbinu dele i stočari. Nestašica hrane koja je već sad evidentna, naterala je mnoge da prepolove stočarsku proizvodnju. Jedan od njih je i Vladan Simić iz Kozjaka koji je broj grla sa 60 smanjio na 40. Bavi se proizvodnjom mleka, ali i tovom junadi, ali kako kaže ne još dugo, jer hrane nema dovoljno…
Kako postići visok kvalitet mleka, STAR 25
U današnjoj epizodi serijala o unapređenju poslovanja poljoprivredih gazdinstava predstavićemo Vam dva mlada vojvođanska stočara, Mitu Plavšića iz Bačke Palanke i Rudolfa Zomborija iz Sajana, sela u kikindskoj opštini. I jedan i drugi oduvek su u poljoprivredi, ali dele istu sudbinu poput svih drugih stočara u Srbiji. Mita Plavšić je do pre tri godine radio kao veterinarski tehničar, a zatim je podigao kredit i kupio farmu krava. Danas ima 180 komada od čega mu je 80 u muži…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Rabrovac
U Rabrovcu, selu koje se nalazi u neposrednoj blizini Madenovca meštani se oduvek bave stočarstvom. To je slučaj i sa porodicom Janković koja se odlučila za proizvodnju mleka. Imaju 60 grla, od kojh su 25 muzne krave koje dnevno daju i do 300 litara mleka…
Farma krava i proizvodnja mleka u Jagnjilu
Ceh nestabilnosti u mlečnom govedarstvu platilo je i selo Jagnjilo u opštini Mladenovac. Dragan Jovanović, stočar iz tog sela, kaže da je broj grla u poslednje 3 godine smanjen za 40 odsto. On nije ugasio proizvodnju ali nije ni preterano zadovoljan poslovanjem…
Farma krava i tov junadi u Bojniku
Malo je ljudi koji odluče da napuste grad i presele se na selo kako bi se bavili poljoprivredom. Međutim, takvi ipak postoje. Nenad Denić iz Bojnika se devedesetih preselio iz Beograda u varošicu koja se nalazi ispod planine Radan. Nenad se posvetio tovu junadi i proizvodnji mleka. Na samom početku bio je zadovoljan zaradom koju je ostvarivao, međutim, poslednjih nekoliko godina bavljenje stočarstvom smatra čistim gubitkom. Sa 140 bikova, koliko ih je godišnje tovio, spao je na 60, a sve zahvaljujući, kako kaže, nestabilnoj otkupnoj ceni, ali i visokim inputima koji prate tov…
Farma krava i tov bikova u Rabrovcu
U selu Rabrovac u opštini Mladenovac oduvek su se poljoprivrednici bavili stočarstvom. Tradiciju svoje porodice nastavio je i Nebojša Milentijević. Ima 30 godina i jedini je iz svoje generacije ostao na poljoprivredi što potvrđuje tezu da je sve manji broj mladih ljudi koji žele da ostanu na selu. Trenutno ima 16 krava, 8 junica, a sa teladima i bikovima ukupno broji 46 komada rogate stoke. U njihovoj porodici nikada pre nisu imali toliko krava…
Farma krava i proizvodnja mleka u Rabrovcu
Selo Rabrovac u opštini Mladenovac poznato je kao mesto u Srbiji sa najviše krava po glavi stanovnika. Dobri poznavaoci prilika u tom kraju kažu da to nije slučajno. Osim dobrih klimatskih i geografskih uslova, ovaj kraj ima i dugu tradiciju…
Farma krava i proizvodnja mleka u Jazovu
Selo Jazovo nalazi se u opštini Čoka, u Severnom Banatu. Selo je malo sa konstantnim padom stanovnika. Većina meštana bavi se poljoprivredom, prevashodno ratarstvom. Nakada je bilo i stočara, dok se danas taj broj sveo na svega desetak. Jedan od njih je i Tibor Bilicki koji se u Banat doselio baš zbog stoke, tačnije goveda. Danas ima stotinak grla, a nekada je ima i blizu 200. Primarna je proizvodnja mleka, a 40-ak muznih krava koliko ih ima, daju oko 700 litara mleka dnevno. Trenutnom cenom od nepunih 30 dinara nije zadovoljan, a detaljnijom računicom se ne bavi, jer se plaši završnog računa. Kako nam je rekao, račun nikako nije pozitivan, a to mu je jasno i bez brojki…
Poljoprivreda u selu Ljepojevići, Opština Nova Varoš
Selo Ljepojević pripada opštini Nova Varoš, a nalazi se u podnožju planine Javor. Većina meštana bavi se proizvodnjom krompira ili stočarstvom, tačnije preradom mleka. Jedan od njih je i 76-ogodišnji Nikola Obućina, koji obrađuje 10 hektara zemlje, a ima i 20-ak grla simentalske rase. Dnevno proizvede 60 litara mleka, a tek je od prošle godine uspeo da nađe kupca koji će ga otkupljivati. Problem je bio u tome što selo nema asfaltirane puteve, pa nije bilo lako doći do proizvođača. Iz tog razloga meštani su prinuđeni da sire skoro sve količine mleka koje njihove krave daju. Nikola trenuto dobija 30 dinara po litri, plus premija…
Farma krava i proizvodnja mleka u Novom Kneževcu
Za razliku od svojih kolega iz Šumadije koji tradicionalno uzgajaju simentalsku rasu krava, stočari Severnobanatskog regiona uglavnom imaju holštajna. Vlada Petrov iz Novog Kneževca je u govedarstvu 10 godina i kaže da u proseku krave daju 18 litara mleka ekstra klase. Zadovoljan je i Subotičkom mlekarom sa kojom sarađuje i koja mu je dala krave i odobrila kredit za štalu i izmuzište. Mesečna rata bila mu je 1.000 evra, troškovi za struju i vodu oko 150 ali se i pored toga moglo pristojno živeti tih 5 godina, kaže Petrov i priseća se da nije bilo lako doneti takvu odluku…
Farma krava i proizvodnja sira u Kikindi
Porodica Sireta iz Kikinde, obrađuje oko 55 jutara zemlje, a pre 5 godina su odlučili da se ozbiljnije posvete i proizvodnji mleka. Kao i većina poljoprivrednika iz tog dela Banata i oni su prošle godine pretrpeli velike štete, jer im je skoro 20 jutara bilo pod vodom. Zbog takvog stanja ovogodišnja setva kasni, ali se oni nadaju da će uspeti da je privedu kraju. Veći deo ratarske proizvodnje podređen je stočarskoj, iako se to poslednjih godina nije pokazalo kao isplativo. Ipak, u proizvodnju mleka su mnogo uložili i ne planiraju tako lako da odustanu…
Povećanje kvaliteta mleka upotrebom kabastih hraniva
Poljoprivrednici Severnobanatskog okruga dugo će pamtiti prošlu sezonu. Nezapamćena količina kiše umanjila je prinose, a što je za stočare veoma važno, ni silaža nije bila dovoljno hranljiva. Ono što je za traktor kvalitetna nafta to je za kravu dobra stočna hrana, kaže savetodavac iz Kikinde, Dragutin Kovalik…
Farma krava porodice Terzić u Somboru
Porodica Terzić iz Sombora se oduvek bavi proizvodnjom mleka. Pre devet godina podigli su savremenije objekte i farmu iselili iz grada na salaš koji se nalazi u neposrednoj blizini Sombora, u delu koji se zove Obzir. Trenutno imaju 60 muznih krava, a kapacitet objekata je za 80 grla. Ipak, ne planiraju skorije proširenje, jer ne znaju kako će se razvijati stočarstvo u Srbiji. Nije bilo lako pregurati krizno vreme, pa ni sadašnja cena od 33 dinara plus premija nije dovoljna za uspešno poslovanje, kaže, Goran Terzić. Realna cena, prema njegovom mišljenju, je oko 40 dinara.
Mali broj mladih ostaje na selu
Veroljub Stevanović iz sela Goračići kod Guče odavno je odlučio da ostane na selu i nastavi porodičnu tradiciju, a to je poljoprivreda. On danas obrađuje 20 hektara zemlje i ima 10 krava muzara. S’ obzirom na to da, kao i većina domaćih poljoprivrednika, ima stariju mehanizaciju, želeo je promenu i nadao se subvencionisanju novog traktora, međutim nije sve išlo kako je Veroljub zamislio…
Farma Zelena koza i proizvodnja kozijeg sira
Kada je pre sedam godina počeo da se bavi kozarstvom, Milan Rainović iz Kisača nije ni sanjao da će njegova farma prerasti u pravu malu zanatsku proizvodnju. Naime, farma Rainović se udružila sa farmom Ilišević, pa osim kvalitetnog kozijeg mleka, oni proizvode i kvalitetne kozije sireve. Dnevno mogu da prerade oko 600 litara mleka. Kriška, meki, polutvrdi, sir sa raznim ukusima, sve se proda, kaže Milan. A to govori da ljudi shvataju koliko su kozije mleko i proizvodi od njega važni za zdravlje ljudi…
Farma krava i proizvodnja mleka u Horgošu
Horgoška paprika je neprikosnoveni brend severa Vojvodine, međutim malo je poznato da u ovim krajevima ima i izuzetno uspešnih stočara. Iako mlad, Urban Gabor iz Horgoša, sa razlogom spada u najuspešnije. Porodičnu tradiciju od svog oca je preuzeo pre osam godina i danas ima stado od 125 grla. Najviše je crvenog holštajna, ima 15-ak grla crnog, a ima i nešto simentalske rase…
Farma krava i proizvodnja mleka u Selenči
Iako je mali broj meštana Selenče koji se bave proizvodnjom mleka, Jan Fodor se odlučio da nastavi ono što su njegovi roditelji započeli i tu proizvodnju učini još kvalitetnijom. Trenutno ima 50 muznih krava, koje dnevno daju oko 25 litara mleka . Reč je o crvenom i crnom holštajnu, čijim rezultatima je Jan zadovoljan, ali kaže da bi rezultati bili bolji kada bi hrana bila kvalitetnija…
Proizvodnja tikvica, bostana i farma krava, STAR projekat 08
U selu Grabovci posetili smo gazdinstvo Branislava Rahara, mladog poljoprivrednika koji se kao i većina drugih u tom delu Srema bavi ratarstvom i povrtarstvom. Kvalitet zemlje je u rumskom delu opštine između druge i šeste klase, a kako kroz Grabovce prolazi kanal Vranj logično je da se veliki broj stanovnika bavi povrtarstvom…
Porodična farma krava Benčik
Uprkos velikoj krizi u stočarstvu koja je svoj najjači intenzitet pokazala u poslednje dve godine, u subotičkoj opštini raste broj grla koja se stavljaju pod kontrolu. Taj rast nam pokazuje da ipak ima nade i da loše prognoze i brojke o smanjnjenju stočnog fonda u Srbiji ipak nisu tako crne…
Farma sa preko 100 krava u Ljutovu
Porodica Mačković se već decenijama bavi proizvodnjom mleka. Na porodičnom gazdinstvu podigli su savremene objekte u kojima se trenutno nalazi stotinak grla. Josip Mačković je sa ocem i bratom objedinio stočni fond i dok je on zadužen za stoku, brat Marinko se više posvetio ratarskoj proizvodnji. Mačkovići spadaju u ozbiljne proizvođače, a njihove krave dnevno proizvedu oko 1500 litara mleka za otkup…
Farma krava u Osipaonici
Iako je selo Osipaonica koje se nalazi u moravskoj dolini nadomak Smedereva poznato po bostanu, naš domaćin Željko Živojinović se već duži niz godina bavi proizvodnjom mleka. Ima 12 krava muzara koje daju oko 150 litara mleka dnevno. Mleko predaje Imleku po ceni od 33 dinara po litru plus premija, što i nije tako loše u odnosu na neka ne tako davna vremena…
Farma krava i proizvodnja mleka u Šajkašu
Fond muznih krava se rapidno smanjuje, to dokazuje i podatak da je svake godine po 1000 muznih krava manje. Za tako frapirajuće podatke proizvođači krive lošu cenu mleka. Procenjuje se da proizvođači na svakoj litri gube i do osam dinara, onda ne čudi da je u Šajkašu i celoj titelskoj opštini slična situacija…
Farma krava i proizvodnja cveća, STAR projekat 06
Sa 33 muzne krave i 80 hektara obradivih površina, domaćinstvo Veselin Dragana iz Iđoša, svrstava se u srednja gazdinstva. Veselin je ozbiljnom poljoprivrednom proizvodnjom počeo da se bavi tek pre sedam godina, kada je ostao bez posla u metanolsko-sirćetnom kompleksu Kikindi. Iako i sam kaže da je proizvodnja mleka crna metalurgija u poljoprivredi, neće prestati da se bavi stočarstvom posle toliko ulaganja…
Farma krava i ratarska proizvodnja, STAR projekat 05
Dobri poznavaoci prilika u požarevačkom kraju svrstavaju Gorana Radovanovića iz Poljana u red uspešnijih poljoprivrednika. Goran obrađuje 60 hektara zemlje i bavi se proizvodnjom mleka. Jedan je od retkih koji nije odustao od mlekarstva uprkos svim nedaćama sa kojima se poslednjih godina susreću stočari u Srbiji. U njegovoj štali napravljenoj pre 14 godina trenutno je 23 grla simentalske rase. Osam krava, koliko je trenutno u muži, dnevno donosi ovom gazdinstvu sto litara mleka ekstra klase…
Farma krava i proizvodnja mleka u Bačkom Petrovom Selu
Kada je pre pet godina ostao bez posla Sabo Lajoš iz Bačkog Petrovog Sela odlučio je da se ozbiljnije posveti poljoprivredi. Izabrao je proizvodnju mleka nadajući se da će od toga moći pristojno da živi. Iako ima 18 krava muzara koje daju 350 litara mleka dnevno, Sabo ne može biti zadovoljan…
Savremena farma krava Martinov, Sakule
Kod porodice Martinov u selu Sakule proizvodnja mleka predstavlja porodičnu tradiciju. Nekada je to bila proizvodnja kao i kod većine stočara, međutim Goran Martinov je pre nekoliko godina odlučio da se ozbiljnije posveti proizvodnji mleka. Podigao je farmu koja je izgrađena prema projektu i koja će uskoro ispunjavati većinu evropskih standarda, kao što je na primer GLOBAL GAP…
Farma krava u selu Tabanović
U selu Tabanović pored Šapca više od 60% poljoprivrednika bavi se stočarstvom, međutim i pored duge tradicije ni oni nisu uspeli da se izbore sa brojnim nedaćama koje su pogodile stočare širom Srbije. Braća Zoran i Miodrag Lukić spadaju u onaj mali procenat koji nije smanjio stočni fond. Rezultati koje ostvaruju, uprkos mladosti, svrtstavaju ih u red uspešnih kažu tamošnji stručnjaci…
Farma krava Sava Kovačević
Farma muznih krava Sava Kovačević u Vrbasu jedan je od retkih primera uspešne privatizacije u Srbiji. Sastavni su deo kompanije ‘Mirotin’, a sa 700 muznih krava svrstavaju se među veće farme u Vojvodini. Sa propratnim kategorijama broj grla na farmi prelazi 1700, što potvrđuje priče sa terena da se male farme gase, a velike proširuju svoje kapacite
Proizvodnja mleka i sira u Šumadiji
Selo Jabučje nalazi se desetak kilometara od Kragujevca, ima šezdesetak domaćinstava i svi se uglavnom bave poljoprivredom. U tom delu Šumadije, njih 150 svrstano je u uspešne stočare među kojima je i Miroljub Radenković. Ceo život bavi se stočarstvom i ne odustaje od toga uprkos svim nedaćama…
Farma krava u Tomaševcu
Verujući u priču o boljim danima mlečnog govedarstva, tada dvadesetogodišnji Dragoslav Romanov iz Tomaševca, pre deset godina rasprodao je ovce, kupio krave, prepravio objekte i krenuo u proizvodnju mleka. Kako su se za jednu deceniju stvari dramatično pogoršale, Romanovi su srećni što su ipak opstali i izbegli sudbinu mnogih stočara u srednjem Banatu…
Centar za oplodnju i selekciju austrijskog simentalca
Ponos austrijske poljoprivrede, tačnije stočarstva, jeste njihov simentalac kojeg su poljoprivrednici iz Srbije mogli da vide na ‘ProAgro Lider’ studijskom putovanju. U Austriji postoji nekoliko ozbiljnih udruženja govedara, a svako od njih ima sopstveni centar za veštačku oplodnju i selekciju…
Tov junadi i proizvodnja mleka u Gornjem Dobriću
Kada je završio srednju školu Svetozar Bojinović odlučio je da ostane u rodnom selu Gornji Dobrić i ozbiljnije se posveti poljoprivredi. Osim ratarstvom, bavi se proizvodnjom mleka, kao i tovom junadi…
Automatski robot za mužu krava
Dobitnici priznanja ProAgro Lider 2010 imali su priliku da se, na studijskom putovanju po Austriji i Italiji, upoznaju sa naprednim načinom rada u agraru, koji je karakterističan za EU. Na jednoj austrijskoj farmi muznih simentalki mogli su videti kako radi, za Srbiju prilično egzotičan uređaj, robot za mužu krava…
Proizvodnja mleka ekstra kvaliteta
Na farmi porodice Balaša u Čantaviru, selu nadomak Subotice, trenutno ima oko 350 krava, odnosno oko 120 krava muzara koje daju oko 2.5 tone mleka ekstra kvaliteta. Pomenute brojke ovu farmu čine jednom od najvećih u tom regionu. Situacija ipak nije bajna. Balaša Mikloš kaže da je nemoguće proizvesti mleko u postojećem cenovnom okviru…
Farma krava sa obnovljivim izvorima energije
Na teritoriji opštine Golubac postoje samo dve farme muznih krava, a jedna od njih u selu Snegotin. Na gazdinstvu porodice Kuzmanović bavljenje poljorivredom zastupljeno je decenijama u nazad, a poslednjih godina primarno je stočarstvo i ratarstvo…
Proizvodnja kvalitetnog mleka u Donjem Dobriću
Porodica Maletić, iz Donjeg Dobrića u blizini Loznice, je poslednju deceniju posvetila proizvodnji mleka. Uložili su mnogo truda, rada, pa i novca, ali su njihove krave imale problema sa steonošću. To je bio jedan od razloga zašto su se odlučili na meleženje, odnosno ukrštanje Holštajn i Simentalske rase…
Mešovita proizvodnja bostana i mleka
Vojvođansko selo Idvor nadaleko je poznato po proizvodnji bostana. Većina meštana se generacijama bave proizvodnjom lubenica, tako da je ove godine oko 100 hektara Idvorskog atara bilo pod bostanom. Ovogodišnji loši vremenski uslovi ostavili su velike posledice, pa su neke bostandžije imale gubitke i do 50%…
Visokokvalitetna proizvodnja mleka u Čantaviru
U selu Čantavir kod Subotice, većina stanovništva bavi se ratarstvom i stočarstvom. Jedna od većih farmi tog kraja jeste farma porodice Kečenović. Naime, braća Kečenović su još davnih 80-ih godina odlučili da se ozbiljno posvete proizvodnji mleka…
Farma krava Mlečni tavor
I ove, kao i prošle godine, u prilici smo da čujemo kako se proizvođači mleka žale na nisku otkupnu cenu, ali i na lošu saradnju sa mlekarama. Neće biti ni povećanja subvencija koje sada iznose 12 500 dinara po grlu. Ono što je dobro jeste to što je država obećala da neće biti uvoza mleka u prahu, ali i to što će Srbija biti otvorena za izvoz ove sirovine…
Zaokružena proizvodnja mleka i tova junadi
Bogoljub Stokić iz Drmna, više od 35 godina bio je poznati krojač u Braničevskom okrugu. Nakon što je izgubio prste na ruci bio je prinuđen da napusti taj zanat pa se obreo u poljoprivredi. Kaže da nije pogrešio, uspešan je ratar, ima dosta voća, a pre 15 godina počeo je da se bavi i stočarstvom.
Šta uraditi da mleka bude dovoljno po ceni prihvatljivoj za proizvođače i kupce
O proizvodnji mleka proteklih dana izgovoreno je mnogo ocena i saopšteno je više zahteva o tome šta uraditi da mleka bude dovoljno po ceni koja zadovoljava i proizvođače i kupce. U našem osvrtu saopštavamo pojedinosti koje do sada niste čuli…Prilog iz 348. izdanja emisije U našem ataru
Farma krava i proizvodnja mleka u Rabrovcu
Živorad Pantić iz sela Rabrovac kod Mladenovca bavi se stočarstvom već 40 godina. Kako nam je rekao, generacijama iza njega, ta porodica živela je isključivo od poljoprivredne proizvodnje, međutim trenutna situacija ga navodi da smanjuje broj grla… Prilog iz 346. izdanja emisije U našem ataru
Farma krava u selu Mihajlovac
Na gazdinstvu porodice Jeremić iz Mihajlovca, uzgoj krava prenosi se sa kolena na koleno, pa je tako i domaćin Radojica počeo da se bavi stočarstvom…Prilog iz 346. izdanja emisije U našem ataru
Proizvodnja i prerada mleka u sir
Na gazdinstvu Milentijevićevih u Rabrovcu, selu nadomak Mladenovca, živi četiri generacije. Oduvek se ta porodica bavila poljoprivredom. Sir koji proizvedu, najstariji član porodice deda Milan nosi i prodaje u Beograd već 50 godina…Prilog iz 345. izdanja emisije U našem ataru
Savremena farma sa preko 1000 koza
Malo je poznato da je Srbija nekada imala oko 2 miliona grla koza. Iako postoji veliko interesovanje zapada za proizvode od kozijeg mleka, u Srbiji još uvek nije prepoznat taj potencijal…Prilog iz 343. izdanja emisije U našem ataru
Žena oslonac gazdinstva Brajić
Mileta Brajić se poljoprivredom bavi od detinjstva, a sve je naučio od oca. Ima desetak krava i njihov podmladak. Dnevno proizvodi 100-150 litara mleka… Prilog iz 342. izdanja emisije U našem ataru
Farma muznih krava porodice Mužlai
Prilog iz 340. izdanja emisije U našem ataru
Farma muznih krava u Farkaždinu
Radoslav Katić iz Farkaždina proizvodi dnevno 1400 litara mleka sa svojih 65 krava muzara…Prilog iz 339. izdanja emisije U našem ataru.
Mešovita poljoprivredna proizvodnja u Štitaru
Mileta Marković iz Štitara kod Šapca bavi se stočarstvom i proizvodnjom mleka, a u značajnoj meri i ratarstvom i uzgojem povrća na otvorenom… Prilog iz 339. izdanja emisije U našem ataru.
Udruženje poljoprivrednih proizvođača u Batovcu
Prilog iz 338. izdanja emisije U našem ataru. U Batovcu, selu kod Požarevca, u cilju unapređenja poljoprivredne proizvodnje došlo je do udruživanja poljoprivrednih proizvođača…
Mešovita proizvodnja u Leskovačkom kraju
Prilog iz 338. izdanja emisije U našem ataru. Bili smo u Čekminu gde smo snimili prilog o Miroslavu Stankoviću i njegovoj mešovitoj poljoprivrednoj proizvodnji. Miroslav se bavi povrtarstvom, ratarstvom i stočarstvom…
Proizvodnja mleka Dragana Đokića u Dobriću
Prilog iz 334. izdanja emisije U našem ataru
Uzgoj krava i proizvodnja mleka u Zasavici
Prilog iz 333. izdanja emisije U našem ataru
Farma krava i proizvodnja mleka u Batovcu
Prilog iz 328. izdanja emisije U našem ataru
Kako odrediti cenu mleka?
Prilog iz 327. izdanja emisije U našem ataru
Proizvodnja mleka u Đurđinu
Prilog iz 318. izdanja emisije U našem ataru
Porodična proizvodnja mlečnih proizvoda
Prilog iz 309. izdanja emisije U našem ataru
Da li se može opstati u proizvodnji mleka?
Prilog iz 309. izdanja emisije U našem ataru
Slowfood, sajam sira u Italiji
Prilog iz 308. izdanja emisije U našem ataru
Proizvodnja mleka u Šumadiji
Prilog iz 298. izdanja emisije U našem ataru
Proizvodnja mleka i mlečnih proizvoda
Prilog iz 282. izdanja emisije U našem ataru
Uzgoj koza u selu Pavlovci
Porodica Benežan iz Novog Sada odlučila je da zameni gradsku vrevu seoskim mirom. Pre nepunih godinu i po dana kupili su kuću u Pavlovcima u blizini Rume vođeni samo jednom idejom – idejom pokretanja poljoprivredne proizvodnje. Nakon dosta premišljanja odluka je pala na kozarstvo – što zbog dobre cene kozijeg mleka, što zbog neposrede blizine pašnjaka koji višestruko smanjuju koštanje proizvodnje. Meseci su prolazili, a priča o novosadskim kozarima u sred Srema se širila i stigla do nas – radoznale novinarske ekipe koja je odlučila ih poseti. Dočekao nas je Siniša, najmlađi član porodice Benežan koji, obzirom da je završio za veterinarskog tehničara, ima ključnu ulogu u proizvodnji koja danas broji 75 grla…
Uzgoj i farma koza u Vrbasu
Zamislite scenario: odlazite u penziju ili – još gore – ostajete bez posla. Vaša penzija ili otpremnina koju ste dobili obezbeđuje kakva takva sredstva za koje niko ne može da garantuje da će pokriti sve troškove modernog življenja. Imate dvorište i dovoljno prostora da ga kvaltitetno iskoristite, ali ne i mnogo sredstava koje bi ste mogli da uložite. Dakle šta raditi? Pa ako vam je potrebna ideja, možete se ugledati na Mirka Grozdanovića, penzionera iz Vrbasa koji drži pet koza rase alpina, nešto živine i kuniće, i to praktično u samom centru grada. Rodom iz Golije kod Nikšića, porodica Grozdanović je u Vrbas došla nakon drugog svetskog rata, noseći sa sobom svest o vrednosti životinje u svakodnevnom životu čoveka –u svakom trenutku bilo je barem dve koze u domaćinstvu…
Uzgoj koza i ovaca u Velikoj Ivanči
Milan Zlokolica živeo je ceo život u Beogradu i nikada se nije bavio poljoprivredom. Medjutim, 2010. godine odlučio je da život u gradu zameni seoskim i tada se opredelio za čuvanje životinja. Da bi doneo pravu odluku, po dolasku u selo Velika Ivanča, tačnije Gornja reka, kupio je od svake životinje jedan ili dva komada, pa je tako imao guske, patke, kokoške, magarce, ovce, koze. Njegov izbor ubrzo je pao na alpske koze i ovce vitemberške rase…
Farma koza u selu Amerić
Pre skoro 10 godina vlasnik farme koza u Ameriću kod Mladenovca Miroslav Miladinović kupio je svoje prve jariće rase francuska alpina u okolini Sombora, u Stanišiću. Zbog poslova koji su supruga i on obavljali cela ta priča delovala je kao zanimljiv hobi, medjutim ubrzo je postala ozbiljan posao, kojim se i danas bave na svom imanju…
Uzgoj koza u Pirotskom kraju
Na desetak kilometra od Pirota, nalazi se selo Crnoklište, gde porodica Todorović uzgaja oko 130 koza…
Burske koze u Sočici
Burska koza nije priznata rasa kod nas, ne može da se umatiči, pa je iz tog razloga teško i naslutiti koliko ih je tačno u Srbiji. Dragan Đorđević iz Vršca ima ih desetak i drži ih u kući koju je nedavno kupio u Sočici, malom mestu na samoj granici sa Rumunijom. Vođen znatiželjom, a smišljajući na koji način provoditi penzionerske dane, stigao je do ove retke vrste i zahvaljujući prijateljima iz Hrvatske i Slovenije pre godinu i po dana nabavio 5 ženki i jednog jarca…
Uzgoj koza u selu Pejinović
Predrag Mijailović iz Pejinovića u opštini Vladimirci je trgovac u penziji koji se pre šest godina vratio na očevinu. Posle brojnih konsultacija koje je imao vezano za izbor proizvodnje koju će zasnovati, odlučio se za sirotinjsku kravu, kako u šali naziva koze…
Uzgoj koza i kalifornijskih glista u Šumadiji
Broj grla stoke u opštini Kragujevac se u poslednjih nekoliko godina drastično smanjio, objašnjavaju nam poznavaoci prilika na tom terenu, a koliko znaće se tek nakon što budu objavljeni rezultati popisa. U selu Cvetojevac posetili smo porodicu Trifunović koja je do pre nekoliko meseci držala muzne krave, a kako od njih finansijske koristi više nije bilo, rešili su da počnu da se bave kozarstvom…
Uzgoj koza i proizvodnja kozijeg sira u selu Grabovica
Milan Bogdanović iz sela Grabovice kod Despotovca, za alpsku kozu se odlučio iz prostog razloga što je najmlečnija od svih rasa. Na muži je trenutno 30 komada, muzu se dva puta dnevno što nije nimalo lak posao, a kako nema zagarantovanog otkupa kozijeg mleka u tom delu Resavskog okruga, Bodganovići su primorani da prave sir. To iziskuje mukotrpan rad, ali zadovoljni su poslovanjem.
Biodinamička poljoprivredna proizvodnja u selu Jalovik
Sresti Nemicu i Holanđanina koji se bave biodinamičkom poljoprivredom nije retkost u Evropi ali jeste čudno što smo ih sreli u Srbiji: u naselju Jalovik u Mačvanskom okrugu. Nemica iz Berlina Vivijen Scheidle stigla je u Srbiju 2004-e godine ne zbog velikih mogućnosti koje Srbija pruža već da bi edukovala proizvođače o biološko-dinamičkoj poljoprivredi. Posle 4 godine provedene na Meljaku i Kosmaju, Vivijen je upoznala Holanđnina Boudewijna Kegelsa sa kojim je pre 4,5 godine započela zajednički život…
Proizvodnja kozjeg sira na planini Javor
Poljoprivredno gazdinstvo Verice Petrović iz sela Kušići bavi se proizvodnjom kozjeg mleka i sira. Verica je jedina u čitavom kraju koja se bavi ovom proizvodnjom, a ono što je karakteriše jeste to što kompletna proizvodnja ima epitet eko. Pravo na to ima jer se njene koze hrane prirodnom hranom sa Javora. Koze su veoma zahtevne životinje, koje vole raznovrsnu hranu, a kako kaže naša domaćica, koza uvek prvo pomiriše hranu pa tek onda jede. Gazdinstvo Petrovića okružuju zdrave livade, na kojima koze pasu po ceo dan i koje se prihranjuju isključivo kozjim stajnjakom. Tokom jeseni stado je na Javoru u obližnjim šumama gde brste zovu, brezu, hrast, trešnju i drugo rastinje…
Uzgoj koza u selu Gare, u opštini Gadžin Han
Selo Gare, podno Babičke Gore, je jedno od 34 sela u opštini Gadžin Han, i od kojih se po mnogo čemu razlikuje. Od Donjeg Dušnika išli smo 5km uskim i krivudavim putem kroz šumu, a prvo što nas je asociralo na ime sela je garež i miris gorelog drveta. Ovde se proizvodi ćumur koji ponajlepše miriše na roštilju…
Farma Alpskih koza iz Srpskog Krstura
Branko Jegdić, poznati kozar iz Srpskog Krstura, u toj grani stočarstva je već 26 godina. Držao je gotovo sve domaće rase ali od pre 15 godina u njegovom toru isključivo se nalazi Francuska alpska koza. Ima i razloga zašto je to tako jer Francuska alpina daje 7 litara mleka, dobro se jari, a nije ni osetljiva…
Osavremenjivanje farme koza u Kisaču
Prilog iz 329. izdanja emisije U našem ataru
Farma koza u Kisaču
Prilog iz 318. izdanja emisije U našem ataru
Farma koza Mijailović
Prilog iz 291. izdanja emisije U našem ataru
Ergela Slobodana Grujića iz Vršca
Na samom kraju grada, tamo gde prestaje asfalt i počinje prašnjavi put nalazi se ergela Slobodana Grujića iz Vršca, vlasnika trideset grla i zaljubljenika u ove plemenite životinje kojima je posvetio veći deo svog života…
Odgajivačnica kasačkih konja u Bikovu
Na salašu 44 u Bikovu, nadomak Subotice, živi i radi peta generacija familije Oračić. I oni su, poput većine Bunjevaca iz ovih krajeva, vredna i čestita porodica koja se bavi poljoprivredom. Ono što ih ipak razlikuje od drugih je duga tradicija držanja kasačkih konja. Trenutno ih je 9 u Mirkovoj štali. Dve kobile su spremne za derbi, od kojih se jedna već dokazala i našla među 3 najbolje u državi. Zabeležila je i 5 pobeda što je izuzetno bitno, jer su osim reputacije donele i zaradu od 2.500 evra. Velika je to stvar, kaže Mirko, jer držanje rasnih kasačkih grla danas predstavlja veoma skup hobi…
Uzgoj lipicanera na ergeli Kelebija
Da selo nije samo poljoprivreda, već da može biti mnogo više od toga, dokazuje i Kelebija, mesto nadomak granice sa Mađarskom. Na samo desetak kilometara od Subotice, pre 18 godina osnovana je ergela ‘Kelebija’ na kojoj trenutno ima 60 konja. U Vojvodini nije postojala praksa uzgajanja konja, ali se još od davne 93-će godina na ovoj ergeli uzgajaju lipicaneri…
Tov junadi u Šumadiji
Tomislav Spakić iz šumadijskog mesta Kusovac tovom junadi bavi se praktično od svoje petnaeste godine, kada je počeo da pomaže ocu oko obaveza vezanih za proizvodnju. U tom trenutku – kao i mnogo godina nakon toga – radio se uslužni tov, da bi se kasnije proizvodnja usmerila na tov junadi i proizvodnju mesa…
Krediti za poljoprivrednike, Komercijalna banka
Upoznajte stočarsku proizvodnju Nemanje Parmakovića iz Noćaja…
Proizvodnja mleka i tov junadi u Erdeviku
U Erdeviku, sremskom mestu poznatom po vinu i kulenu, nalazi se imanje Nenada Šaponje, koji u svojoj proizvodnji ima oko 80 grla od čega su 25 muzne krave, dok su ostalo podmladak i junad u tovu. Za razliku od mnogih koji proizvodnju baziraju striktno za jednoj rasi, Nenad se odlučio da drži i holštajnsku rasu – koju koristi u proizvodnji mleka – i simentalsku – na kojoj bazira tov. Ipak, proizvodnja tog obima zahteva više od jednog para ruku…
Proizvodnja mleka i tov bikova u Štitaru
Porodica Terzić iz Štitara kod Šapca bavi se proizvodnjom mleka i tovom bikova, držeći se modela zatvorenog procesa u govedarstvu koji prati niz krava-tele-bik, koji se prema rečima Dragoljuba Terzića, pokazao kao najefikasniji i najisplativiji. Počeli su od svega nekoliko grla da bi nakon 20 godina svoju proizvodnju doveli do broja koji smatraju optimalnim za uslove u kojima rade…
Tov junadi u Pribojskoj banji
Nakon što je otišao u penziju Dobro Nikačević je zajedno sa svojim sinom, Acom, rešio da se ozbiljnije posveti intenzivnom tovu junadi. Danas imaju 30 bikova, a obrađuju oko 8 hektara zemlje. Nekada je većina stanovništva Priboja i okoline radila u FAP-u, međutim ovaj nekadašnji gigant ne posluje u punom kapacitetu, pa se ljudi, doduše veoma teško, odlučuju za poljoprivredu, bar oni koji nisu otišli u veće gradove ili inostranstvo. Nikačevići kupuju telad i mada ne vode tačne kalkulacije o količini hrane koju tokom tova bikovi pojedu, kažu da pozitivna računica često izostane…
Orezivanje papaka kod krava
Postoji jedna obaveza stočara u govedarstvu koju oni ili izbegavaju ili je smatraju nevažnom ili je pak malo ljudi od zanata u toj oblasti. Reč je o orezivanju papaka. Kod krava je to prosto obaveza da bi životinja bila zdrava, prava, da normalno stoji i da s’ tim u vezi daje više mleka…
Ratarstvo i tov junadi u Somboru
Na Nenadićevim salašima u okolini Sombora svaki sunčan dan krajem juna proizvođači su provodili u žetvi. U vršidbi smo zatekli uzornog i mladog poljoprivrednika Zvonka Lukića. Od 150 jutara zemlje koliko obrađuje, ove godine pšenice je imao na 60 jutara. Naš domaćin smatra da ni kvalitet ni cena, ove godine neće zadovoljiti poljoprivredne proizvođače…
Biogasno postrojenje na imanju Sava Kovačević
Poljoprivredna proizvodnja je veliki potrošač, ali sa druge strane ona može biti i veliki proizvođač energije. Prva farma u Srbiji koja je svoj otpad, odnosno stajsko đubrivo, pretvorila u energiju jeste Poljoprivredno dobro „Sava Kovačević“ iz Vrbasa. Naime, više od 20 hiljade tona stajnjaka koji je ranije oslobađao metan i zagađivao životnu sredinu, sada je postao izvor električne energije. Na farmi koja se nalazi u sklopu Poljoprivrednog dobra „Sava Kovačević“ nalazi se oko 2400 grla goveda, koja proizvode velike količine stajnjaka opasnog po životnu sredinu. Isti taj stajnjak je zapravo veliki potencijal za proizvodnju električne energije, pa je pre dve godine podignuto biogasno postrojenje koje proizvodi jedan mega vat električne energije…
Farma krava i ratarska proizvodnja u selu Vojka
Sremsko selo Vojka jedno je od retkih ruralnih mesta u Srbiji koje nema problema sa migracijom mladih. Interesantno je da ovo selo u poslednja tri popisa beleži rast broja stanovnika, a takođe se ne smanjuje ni stočni fond. Mladi se ne boje posla i rado se hvataju u koštac sa svim nedaćama, kojih je u poljoprivredi u poslednjih nekoliko godina na pretek…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Lokve
Sa 110 grla muznih krava, modernim objektom i primenom najviših standarda u stočarstvu, mladi poljoprivrednik iz banatskog sela Lokve, Dorel Stanču, s razlogom se svrstava u uspešnije proizvođače tog kraja…
Smotra priplodnih krava i junica u Petrovcu na Mlavi
Agrarni fond za razvoj poljoprivrede opštine Petrovac na Mlavi svake godine organizuje smotru priplodnih krava i junica. Ove godine održana je 27. izložba na kojoj su stočari ovog dela braničevskog okruga prikazali 85 grla. Bila je to prilika da se nagrade najbolji, ali i da se analizira postojeće stanje…
Stabilna poljoprivredna proizvodnja uz pomoć banke
Poljoprivredno gazdinstvo Ljubiše Gajišina iz Đurđeva kod Novog Sada uspešno se bavi poljoprivrednom proizvodnjom već više od 15 godina. Tradiciju i iskustvo u gajenju soje, pšenice i kukuruza, koje se u porodici Gajišina već generacijama prenosi sa kolena na koleno, danas nastavlja upravo Ljubiša…
Tov junadi u selu Bogosavac
Retko se sreću poljoprivrednici koji se bave tovom junadi, a još ređe oni koji tove i bikove i svinje. Takvog poljoprivrednika sreli smo u mačvanskom selu Bogosavac…
Organska proizvodnja u sistemu ‘krava-tele’
Prilikom studijskog putovanja po Češkoj i Slovačkoj koje je organizovala ProCredit Banka, poljoprivrednici iz Srbije imali su priliku da posete i nekoliko stočarskih farmi. Jednu takvu obišli su u blizini Plzeň-a na zapadu Češke koja se bavi bavi uzgojem junadi po sistemu ‘krava-tele’. Reč je o organskoj proizvodnji pa su naši poljoprivrednici mogli da se uvere u to kako ovakva proizvodnja funkcioniše u EU…
Saveti za pravljenje silaže u sušnim godinama
Puno stočara u Vojvodini je ove godine suočeno sa izuzetno velikim problemima u proizvodnji kukuruza prouzrokovanih višemesečnom sušom zbog čega će pronosi biti umanjeni i do 80%…
Farma krava u selu Donja Grbica
Tradicija stočarstva u porodici Pavlović iz Donje Grbice kod Kragujevca, veoma je duga, ali tek jednu deceniju nakon što je 45-ogodišnji Saša ostao bez posla, proizvodnja je podignuta na daleko viši nivo…
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Grabovo
Da živi u nekom drugom delu Vojvodine Svetislav Janković sigurno bi se bavio ratarstvom jer je profitabilnije u odnosu na stočarstvo. Kako živi u fruškogorskom selu Grabovu gde nema puno obradivih površina primoran je da stočari i to sa manje-više uspeha radi ceo život. Trenutno je na njegovoj farmi 30-ak grla simentalske rase koju drži poslednjih 6 godina. Svestan da mora raditi na genetici grla nabavio je seme bika Mandele iz Nemačke. Za 10 doza platio je 250 evra, i to se pokazalo dobrim poslovnim potezom…
Farma krava, tov bikova i ratarska proizvodnja
Poljoprivrednici Duško i Živojin Maljugić iz Novog Bečeja s’ razlogom se svrstavaju u uspešne vojvođanske proizvođače. Zajedno obrađuju preko 300 jutara zemlje, poseduju savremenu mehanizaciju, a bave se i govedarstvom…
Silotuneli za čuvanje bala sena i uštedu prilikom ishrane krava
Stočarima je dobro poznato koliko je kvalitetno seno važno u ishrani muznih krava. Prema istraživanju sprovedenom na Poljoprivrednom fakultetu u Ljubljani, krava koja pojede 12 kg sena lošijeg kvaliteta daje 2.2 L mleka, dok od 15 kg dobrog sena mlečnost ide i do 15 litara…
Tov bikova i proizvodnja stočnog graška u selu Beranje
Uz grahoricu i ječam, jedna od najzastupljenijih vrsta krmnog bilja u našim atarima jeste ozimi stočni grašak. Ne postoje tačni podaci na koliko hektara je ove godine posejan, ali bitno je istaći da je on osim kod ishrane goveda i svinja, popularan i za proizvodnju hrane za ptice. Upravo na to tržište tipuje i naš domaćin, Dragan Stevanović iz sela Beranje u blizini Požarevca. On stočni grašak seje već godinama, a ove sezone je za tu proizvodnju izdvojio 6 hektara. Ozimi grašak treba sejati krajem septembra ili početkom oktobra, a za dobar prinos važno je imati deklarisano seme…
Ratarstvo i tov junadi u selu Kurjače
Selo Kurjače pripada opštini Veliko Gradište i ima oko hiljadu stanovnika. Ono što karakteriše ovo selo jeste podatak da u njemu živi veliki broj mladih poljoprivrednika između 25 i 45 godina. Svi se bave ratarstvom, pa je skoro nemoguće naći neobrađenu parcelu. Svi oni obrađuju između 30 i 150 hektara zemlje. Jedan od mladih ljudi koji je odlučio da se posveti ratarstvu jeste i Saša Ilić. On ove godine obrađuje 80 hektara zemlje, a primarne kulture su kukuruz i pšenica…
Tov bikova u selu Boževac
Porodica Milošević iz sela Boževac koje se nalazi u blizini Požarevca, tovom junadi bavi se unazad 50 godina. Obrađuju 20-ak hektara zemlje, a najviše seju kukuruz koji je neophodan za tov. Ovu godinu ocenjuju kao prosečnu, jer je suša ostavila manje posledice na prinose. Miloševići godišnje utove 20-ak grla, a prošle godine čak 25. Broj bikova zavisi od toga koliko su bili uspešni u ratarstvu, jer hranu nikad ne kupuju, već je isključivo sami proizvode…
Tov junadi u Banatskom Monoštoru
Nakon što je 20 godina radio u jednoj fabrici, Mihalj Mesaroš iz Banatskog Monoštra, zbog gubitka posla vratio se porodičnoj farmi i zemlji. Bavi se ratarstvom i tovom junadi, a kaže da ga baš to svaštarenje čuva od gubitaka…
Tov junadi u Putincima
Mladen Mitrović iz Putinaca kod Rume je samo jedan od mladih poljoprivrednika tog sela, koji je odlučio da ostane na porodičnom imanju i nastavi tradiciju. Mitrovići se oduvek bave ratarstvom, ali primat ima stočarstvo, odnosno tov junadi. Imaju 49 grla, a mladi Mitrović se plaši da poveća taj broj, jer mu trenutna situacija u stočarstvu to ne dozvoljava. Kako nam je rekao glavni problem je skupa hrana, iako veći deo sam proizvede…
Proizvodnja električne energije na biomasu u Italiji
ProAgro Lideri su imali priliku i da posete italijansku regiju Friuli Venezia Giulia koja se nalazi na severu te zemlje blizu granice sa Austrijom. Reljef regije je takav da stanovništvo nema veliki izbor za bavljenje poljoprivredom. Najviše se gaji kukuruz i šećerna repa, a u brdovitom delu najzastupljenije je vinogradarstvo. Što se tiče stočarstva najviše se gaje goveda i to u tolikoj meri da se izvoze i u druge regije. Posetili smo farmu sa 150 goveda i proizvodnjom električne energije iz biogasa…
Pezzata Rossa Italiana, italijanski simentalac
ProAgro lideri su imali priliku da vide kao izgleda jedan savremen centar za simentalsku rasu, tačnije centar za Pezzata Rossa. Centar je u vlasništvu odgajivača simentalskog govečeta, a celo udruženje ima oko 80 000 krava ove rase…
Farma tovnih bikova u Platičevu
Nikola Borković se oduvek bavi ratarstvom, stočarstvom i pomalo povrtarstvom. Primaran mu je tov bikova, a hranu za tov sam proizvodi…Prilog iz 342. izdanja emisije U našem ataru
Tov junadi gazdinstva Milovanović u Batovcu
Prilog iz 336. izdanja emisije U našem ataru. Posetili smo Batovac kod Požarevca i snimili priču sa Radišom Milovanovićem, uspešnim stočarom – govedarom.
Projekat uzgoja podolca, sivog govečeta
Prilog iz 332. izdanja emisije U našem ataru
Uzgoj podolaca, očuvanje genetskih resursa
Prilog iz 328. izdanja emisije U našem ataru
Uzgoj simentalske rase goveda u Selevcu
Prilog iz 324. izdanja emisije U našem ataru
Savremena farma krava u Ljutovu
Prilog iz 317. izdanja emisije U našem ataru
Savremena farma krava
Prilog iz 315. izdanja emisije U našem ataru
Značaj silaže u ishrani goveda
Prilog iz 313. izdanja emisije U našem ataru
Tov bikova
Prilog iz 294. izdanja emisije U našem ataru
Farma goveda Stanisić
Prilog iz 289. izdanja emisije U našem ataru
Tov junadi u braničevskom okrugu
Prilog iz 283. izdanja emisije U našem ataru
Organsko stočarstvo
Prilog iz 279. izdanja emisije U našem ataru
Uspešan tov junadi
Prilog iz 281. izdanja emisije U našem ataru
Farma krava i proizvodnja mleka u selu Rogača
Miodrag Jaranović iz Rogače pripada trećoj generaciji govedara i proizvođača mleka u svojoj porodici. Još kao mali pomagao je svom dedi i ocu u održavanju stada, pri tom shvativši da je govedarstvo nešto čemu želi da posveti život. Nekada je bilo mnogo manje grla na muži, ali mukotrpan rad i redovna ulaganja doveli su do uvećanja i unapređenja proizvodnje, navodi naš domaćin…
Regionalni skup distributera Kompanije “NUSCINECE”
Srbija i čitava srednja Evropa predstavljaju područja sa velikim ekonomskim potencijalom, zbog čega se planira još intenzivniji proboj na ova tržišta – rečeno je na otvaranju regionalnog skupa distributera Nuscience grupacije u Beogradu. Ova belgijsko-holandska grupacija, čija je glavna delatnost proizvodnja i distribucija premiksa i dodataka ishrani za životinje, prisutna je na teritoriji Srbije od 2013. godine sa ciljem da postavi temelje za bolji razvoj lokalne poljoprivrede kroz neposredan kontakt sa srpskim farmerima…
Udruženje poljoprivrednih proizvođača iz sela Kumane
Selo Kumane kod Novog Bečeja sa 3500 žitelja i preko 1700 goveda – što na paši što u štalama – jedno je od retkih mesta koje ostvaruje prosek od jednog grla na dva stanovnika. Uzimajući u obzir takve brojke, vrlo brzo postaje jasno da je u pitanju banatsko selo sa dugom stočarskom tradicijom i velikom površinom pod pašnjacima, gde se postojanje udruženja poljoprivrednih proizvođača, posebno stočara, podrazumeva. Baš zbog toga smo odlučili da kontaktiramo sekretara Urdruženja stočara iz Kumana Duška Češljarova, ne bi li stekli pravi utisak kako se u ovim nepovoljnim ekonomskim uslovima snalaze stočari srednjeg Banata…
Problemi sa odnošenjem leševa domaćih životinja u Severnom Banatu
Ukoliko dođe do uginuća u stočarskoj proizvodnji, uklanjanje leša predstavlja samo dodatno opterećenje i muku proizvođačima koji se nađu u toj situaciji. Ne samo da gube sredstva uložena u kupovinu grla, već kafilerijama plaćaju i transport koji se obračunava po kilogramu. Povrh svega, čest je slučaj da se na odnošenje leša čeka i po više dana što predstavlja poseban problem tokom letnjih meseci kada temperatura prelazi preko 30 stepeni celzijusa. Jedna od najboljih proizvođača mleka sa teritorije severnog banata Olivera Latinović kaže da ona lično nije imala problem sa uginućem, ali da zna ljude koji jesu…
Stočarstvo u Lajkovcu
Poljoprivredni centar iz Lajkovca, od kada je pre osam godina prešao iz državnog u privatno vlasništvo, proširio je svoju delatnost i učvrstio saradnju sa oko 800 poljoprivrednih domaćinstava. Zadaci stručnjaka za stočarstvo ove ustanove variraju od vođenja matične evidencije i vršenja selekcije, pa sve do davanja saveta pri ishrani stoke, izdgradnje novih objekata ili pak primene novih tehnologija. Ukoliko je, sa druge strane, proizvođaču potreban savet u vezi sa ratarstvom ili voćarstvom, centar i tu može da pomogne…
Svaštarska proizvodnja u selu Bučić
U možda najboljem delu Toplice, u plodnom Dobriču, koji svojim donjim tokom preseca reka Toplica, stanovništvo se uz povrtarstvo i voćarstvo bavi i stočarstvom. U selu Bučić upoznajemo porodicu Tasić koja se opredelila za sve tri grane poljoprivrede i u svemu ima uspeha…
Kukuruz Helen, idealan za silažu, Limagrain
Poljoprivrednici govore o svojim iskustvima sa Limagrainovim hibridima kukuruza za silažu…
Uzgoj ovaca u opštini Merošina
Stočarstvo u opštini Merošina dobija novu šansu zahvaljujući ažurnosti lokalne vlasti kroz Fond za razvoj poljoprivrede, formiranjem stočarskih udruženja, ali i uz pomoć države…
Fond za razvoj poljoprivrede u Dimitrovgradu
Fond za razvoj poljoprivrede opštine Dimitrovgrad kreditnom podrškom i subvencijama pomaže razvoj poljoprivrede posebno stočarstva kao najvažnije i tradicionalne grane poljoprivrede ovog kraja. Želja je lokalne samouprave da obnovi farme, nabavi nova grla krava i ovaca i obnovi mehanizaciju…
Poljoprivredno gazdinstvo Živković u selu Vrtište
U Vrtištu kraj Niša ovih dana sreli smo pravo niško poljoprivredno gazdinstvo, onakvo kakvo zapravo, po našoj oceni, Srbija treba da ima. Tri generacije Živković imaju svoju malu zadrugu sa svom neophodnom mehanizacijom, obrađenim njivama u ravnici kraj Nišave i Južne Morave i štalu sa više od 40 grla krava, junica i teladi…
Hladnjača za animalni otpad u Kikindi
Uzgajivači krupne stoke svakodnevno se susreću sa mnogim nevoljama: od pojave bolesti u zapatima, preko niskih cena proizvoda pa sve do nemogućnosti plasmana svoje robe, ma šta ona bila. Međutim, postoji jedan problem kojem se ne posvećuje mnogo pažnje, a čija ozbiljnost postaje jasna tek kada bude prekasno: problem uginuća krupne stoke i efektno uklanjanje leševa…
Razvoj stočarstva u Dimitrovgradu
Strategija razvoja opštine Dimitrovgrad zasniva se na poljoprivredi, ruralnom razvoju, turizmu i seoskom turizmu. Poljoprivreda je osnov svega, stočarstvo je njen temelj. Stara Planina je centar stočarske proizvodnje i kada je pre 30 godina na njenim pašnjacima paslo desetine hiljada ovaca i danas kada je taj broj višestruko umanjen…
Baliranje kukuruzne silaže, Gowail
Kukuruznu silažu kao osnovnu hranu preživara najrazvijenije zemlje sveta koriste iz mnogo razloga. Ona obezbeđuje visoku hranljivu vrednost i sadržaj energije, daje najviši prinos hrane po hektaru, žetva je brza i potuno mehanizovana, a postupak siliranja je jednostavan. Udeo zrna, odnosno klipa u ukupnoj zelenoj masi predstavlja najznačajniji preduslov za spremanje kvalitetne silaže…
Udruženje stočara Hajduk Veljko iz Negotina
Priča o udruživanju poljoprivrednika stara je više od jedne decenije, a opšti je utisak da nisu zaživela u onom obliku kako se očekivalo. Udruženje odgajivača domaćih životinja „Hajduk Veljko“ u Negotinu nastalo je iz puke potrebe 2010-e godine, jer je stočni fond bio toliko smanjen da im je pretio nestanak. Da su uspeli u tome govori podatak da je broj članova za 3 godine sa 30 porastao na 100 i da stočari i dalje pristupaju, kaže sekretar Udruženja, Dejan Nikić…
Stočarska proizvodnja u selu Dublje
Mačvansko selo Dublje ima 3.000 stanovnika i prvo je po broju stoke u opštini Bogatić. Uprkos svim nedaćama sa kojima se sureću poslednjih godina, u selu se tradicija stočarstva čuva i neguje, a po izgledu kuća i uređenosti sela stiče se utisak da od stočarstva može lepo da se živi. Međutim, Slobodan Živanović, domaćin kojeg smo posetili kaže da selo stagnira i da je ono što smo videli zapravo nastalo u neka sretnija vremena…
Poljoprivredna proizvodnja na salašu
Nedaleko od Vrbasa naša ekipa posetila je salaš Mila Tepavčevića kojeg je on nasledio posle smrti stričeva pre 8 godina. Od tada se bavi poljoprivredom, seje pšenicu, zob, detelinu, kukuruz, proizvodi povrće, voće i vino, a kako je ograđen dobar deo imanja bavi se i stočarstvom. Mnogi bi mu pozavideli jer se imanje u komadu prostire na 30-ak jutara, a što se tiče kvaliteta zemljišta za ovaj teren kažu da je jedan od najboljih u Srbiji…
Uzgoj buše na Staroj Planini
Na 25 km od Dimitrovgrada, na granici sa Bugarskom, u ekološki zaštićenoj zoni Nacionalnog parka Stara Planina smešteno je selo Gornji Krivodol. Ono je bilo cilj našeg dolaska na ovo divno, pomalo zapušteno mesto koje bi trebalo da oživi ekstenzivno planinsko stočarstvo…
Svaštarska poljoprivredna proizvodnja u selu Uzveće
Statistika pokazuje da i Mačva, poput drugih regiona u Srbiji, beleži pad nataliteta. Na prvi pogled ne čini se tako, jer u selima od Šapca do Bogatića gotovo da nema zapuštenog imanja, vide se i nove kuće, mehanizacija, automobili, a okućnice su gotovo svima besprekorno sređene. Industrije nema u ovom kraju odavno pa se lokalno stanovništvo isključivo bavi poljoprivredom. Gotovo svi svaštare u proizvodnji, jer moraju tako, kaže Dragorad Simić iz Uzveća, 74-ogodišnji poljoprivrednik. I taman kad smo se ponadali da ćemo posle svega viđenog od iskusnog proizvođača čuti neke lepe priče, usledilo je nešto sasvim drugo.
Svaštarska proizvodnja u selu Slepčević
Mačvansko selo Slepčević jedno je od retkih srpskih sela koje u poslednjih 50 godina beleži konstantno povećanje broja stanovnika. Kako je udaljeno svega desetak kilometara od Šapca i pritom ima kvalitetno zemljište za ratarsku i povrtarsku proizvodnju, ne čudi što ovo mesto mladi ne napuštaju tako lako. Ima to i svojih mana kao što je zakup zemlje u seoskom ataru, kaže nam Dragan Glišić, proizvođač koji obrađuje 12 hektara svoje zemlje, mada ima mogućnosti za puno više. Razlog je vrlo jednostavan…
Gradnja moderne štale u selu Sečanica
Sečanica, selo kod Niša, od uvek se odlikovalo dobrim stočarstvom. I danas ljudi čuvaju dobra grla krava i ovaca, ali uglavnom u lošim i neuslovnim objektima. Miroljub Mihajlović želi da to promeni…
Neškodljivo uklanjanje animalnog otpada u Institutu za veterinarstvo
Ovakve slike divljih deponija su veoma česte na teritoriji Srbije. Osim što nisu prijatne za oko, one predstavljaju i veliku opasnost po ljudsko zdravlje. Bacanje animalnog otpada na deponije koje se najčeće nalaze u blizini naseljenih mesta, ili zakopavanje nije dozvoljeno, i to s punim razlogom…
Potencijali čičoke u ishrani životinja
Prema očekivanju hrane za stoku nestalo je pre vremena, a kako je izostala i obećana pomoć države ne čudi što se stočni fond u Srbiji ovog proleća dramatično smanjuje. Uz klimatske i druge promene koje utiču na proizvodnju, a sa postojećim resursima postavlja se pitanje mogu li tradicionalne ratarske kulture obezbediti dovoljne količine kvalitetne hrane u budućnosti…
Poljoprivredna proizvodnja staračkih domaćinstava
Do kraja godine biće završen popis poljoprivrede, a dobijeni podaci doprineće sticanju saznanja u vezi sa realnim stanjem u agraru – čime raspolažemo i šta nam je potrebno? Steći ćemo i uvid u starosnu strukturu domaćinstava, tačnije znaće se i broj onih gazdinstava koje vode poljoprivrednici koji su zagazili duboko u osmu deceniju života…
Svaštarska proizvodnja u Ostojićevu
Tridesetogodišnji Tomislav Grbin iz Ostojićeva, sela u opštini Čoka, po struci je hemijski tehničar, ali se opredelio za poljoprivredu i kaže da ne žali zbog takve odluke. Zajedno sa ocem obrađuje 40 hektara zemlje, bavi se stočarstvom i povrtarstvom, a do nedavno su proizvodili i duvan od kojeg su odustali jer nisu više mogli da podnesu bahatost otkupljivača…
Ratarsko-stočarska proizvodnja u selu Lužane
Aleksinačko selo Lužane u ravnici kraj Južne Morave diči se ratarstvom i povrtarstvom. Ima i veoma dobre stočare, a među njima se ističe Srba Trifunović po broju grla krupne stoke i po načinu kako uspeva u ovom poslu…
Veterinarsko specijalistički zavod u Nišu
Veterinarsko specijalistički zavod u Nišu kao najstarija veterinarska ustanova u Srbiji ima još jedan u nizu zadataka na zdravstvenoj zaštiti životinja i ljudi. Niški institut je sa pravom uključen u kampanju kontrole i iskorenjivanja klasične kuge svinja u Srbiji…
Idealni uslovi za organsko stočarstvo na jugu Srbije
Prema podacima Ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo u Srbiji se organska proizvodnja prostire na 6500 hektara. Stručnjaci kažu da je to nedovoljno, ali da se te površine povećavaju iz godine u godinu. Međutim, šta je sa organskim stočarstvom?
Suša ugrožava stočarstvo na jugu Srbije
Suša – elementarna nepogoda, da ili ne? Izvesno je da će poljoprivreda pretrpeti i da trpi velike gubitke ove godine. Situacija, svakako, nije svuda ista, ali je činjenica da se od najvećeg broja lokalnih samouprava očekuje da sušu proglase elementarnom nepogodom…
Različiti uslovi ugovaranja tova junadi
Poljoprivrednici u Srbiji koji se bave tovom junadi, prema poslednjoj uredbi, dobijaće subvencije od 5.000 dinara po grlu. U odnosu na prethodni period kada nisu dobijali ništa ova subvencija dobro će doći, kaže stočar Slaviša Đurić. Slaviša sa porodicom živi u Krušju, selu u Nišavskom okrugu u podnožju planine Jastrebac na 273 metara nadmorkse visine. S obzirom na geografski položaj većina stanovništva u ovom kraju tradicionalno se bavi stočarstvom pa tako i naš domaćin. On tovi 90 grla. Bio je ambiciozan da poveća na 120 komada ali će umesto toga biti primoran da smanji na 50 grla. Ono što nije dobro je da će pomoć države dobijati samo oni koji svoju robu budu predavali klanicama, a kako će otkupna cena biti niža u odnosu na onu koju, primera radi, dobijaju od nakupaca s Kosova, to i nije neka pomoć, kaže mladi poljoprivrednik. Zbog toga ne čudi odluka da smanji stočni fond.
Problemi u stočarskoj proizvodnji
Posle 2008-e godine kada su dobijali subvencije po utovljenom grlu, srpski stočari od ove godine ponovo imaju tu privilegiju. Po 5.000 dinara što, prema rečima onih koji nisu odustali od tova, nije gotovo nikakva pomoć. Dragan Marinković, poljoprivrednik iz mačvanskog sela Bogosavac, kaže da to ne podmiruje ni osnovne veterinarske usluge. Dragan se bavi i tovom svinja pa će od ove godine moći da ostvari subvenciju od 500 dinara po tovljeniku.
Uzgoj esperzete u Cvetojevcu
Malo je poznato stočarima, ali i stručnoj javnosti u Srbiji, koliko je zapravo esperzeta isplativo bilje. Već po tradiciji u ishrani stoke dominira lucerka dok o ovom krmnom bilju jedva da se išta i zna. Zbog toga je Goran Milošević iz šumadijskog sela Cvetojevac ove godine za eksperiment imao esperzetu na površini od jednog hektara…
Stočarska proizvodnja u Negotinskom kraju
Stočari u negotinskom kraju poput većine svojih kolega u Srbiji opstaju u toj grani poljoprivrede ali uz zaista velike probleme. Čini se da su njihovi utoliko veći u odnosu na ostale jer nemaju ni osnovnu infrastrukturu u svojim zaseocima…
Izložba stoke u Suseku
Poslednjeg vikenda aprila u Suseku je održana izložba najboljih grla u oblasti govedarske, ovčarske i svinjarske proizvodnje. Sedma po redu izložba stoke okupila je proizvođače sa područja opštine Beočin, ali i stočare iz ostalog dela Srema i južne Bačke…
Kvalitetnim čuvanjem sena u senotunelima, postižete veću mlečnost kod krava
Mnogo okolnosti utiče na pripremu kvalitetnog sena za ishranu stoke. Od vrste trava, načina i vremena košnje, pa sve do njenog prikupljanja. Kompletan trud mogao bi biti uzaludan na kraju ukoliko se seno pravilno ne uskladišti…
Pravljenje kvalitetne silaže sa hibridom Helen u Porodinu
Silaža je osnova u ishrani krava i bez nje stočarstvo ne može da napreduje. Vladan Đurić iz porodina ima svoju priču vezanu za ovo važno hranivo…
Značaj ekološkog stajnjaka
Puno je faktora koji ugrožavaju životnu sredinu. Osim nekontrolisane industrijske proizvodnje, kao jedan od najvećih zagađivača, u poslednje vreme sve češće pominje se i poljoprivreda. Pored već dokazano opasne upotrebe pesticida, posledice na podzemne vodotokove ostavlja i stajsko đubrivo…
Poljoprivredna proizvodnja u selu Plužina
Na kraj Plužine, lepog sela podno svrljiških planina, u poodmaklim godinama, Ljubinko i Stevana Milenković, neguju tradiciju ovog kraja, čuvaju krave i proizvode mleko. Sami su, ali ne posustaju, obrađuju osam hektara zemlje, proizvode stočnu hranu, a kakvu stoku čuvaju pogledajte sami…
Kombinovana ratarsko-stočarska proizvodnja u Štitaru
U mačvanskom selu Štitar posetili smo gazdinstvo Miodraga Sokića, mladog poljoprivrednika koji se ozbiljnom proizvodnjom bavi tek nešto više od 10 godina. Obrađuje 40 hektara zemlje, a umesto nekadašnjih 36 danas ima manje od 10 krava. Odustao je i od povrtarstva pa akcenat u potpunosti stavlja na ratarenje. Kao i njegovim kolegama i njemu je suša drastično umanjila prinose…
Izlоžba stoke u Aleksincu
U Aleksincu je treći put za redom održana izložba stoke, značajna manifestacija za ovu poljoprivrednu opštinu. Ovoga puta su izložene samo krave i junice, a ovce su za razliku od prošle i pretprošle godine ostale u oborima što se pravda lošim vremenom. Bez obzira na hladnoću, žiri je uspešno obavio posao i proglasio najbolje odgajivače krava, prvotelki i junica…
Rezultati žetve pšenice u Mačvi
U Mačvanskom Prnjavoru većina meštana bavi se poljoprivredom, a najzastupljenije je ratarstvo. I u ovom kraju žetva je završena, a rezultati su mnogo bolji nego lane. To se može pripisati dobroj godini, ali i tome što su poljoprivrednici konačno počeli da primenjuju punu agrotehniku, rekla nam je Svetlana Zlatarić iz Poljoprivredne stručne službe Šabac…
Plastenička proizvodnja povrća u Malim Radincima
Iako je mlad poljoprivrednik, Đorđe Grujić iz sela Mali Radinci kod Rume, shvatio je da sa manjih površina pod povrćem, ima više koristi nego od većih pod ratarskim kulturama. Ipak, nestabilna tržišna situacija mu ne dozvoljava da se opredeli samo za jednu granu poljoprivrede. Đorđe obrađuje 25 hektara zemlje, od čega je čak dve trećine državno zemljište. Kako nam je rekao, cena zakupa je nešto veća, ali s obzirom na to da mu se parcele nalaze u neposrednoj blizini kuće, na taj način uštedi na nafti, ali i na vremenu. Porodica Grujić se godinama bavi povrtarstvom, ali ove godine su odlučili da se malo više posvete plasteničkoj proizvodnji.
Da li ce država pomoći razvoj stočarstva u Srbiji
Tokom proteklih mesec dana imali smo priliku da slušamo najave čelnika vlade kako će veći deo budžeta biti izdvojen za podsticaje stočarstva. Stočari u našoj zemlji još uvek osećaju posledice krize koja ih prati poslednjih godina. Glavni problem predstavljaju skupi inputi a niska cena mleka i svinja…
Svaštarenje u poljoprivrednoj proizvodnji, selo Klenje
Radovan Bojić iz Klenja kod Bogatića, pamti da je samo 1970-te prinos kukuruza bio bolji nego ove godine. Nije to samo usled vremenskih okolnosti koje ove godine prijale ovoj ratarskoj kulturi, već je to rezultat primene odgovarajućih agrotehničkih mera. Kada se udruže iskustvo i struka onda bilans mora biti pozitivan…
Kako napraviti kvalitetnu silažu i senažu
Dipl. ing. stočarstva Marina Gačić u ovom prilogu daje preporuke oko pravilnog izbora sorte kukuruza sa silažu i pripreme senaže od lucerke…
Velika uspešnost DREPR projekta u Srbiji
DREPR projekat u bukvalnom prevodu znači: ‘Čist Dunav – naša zajednička budućnost’. Sprovodi ga Svetska Banka i naše ministarstvo poljoprivrede. Traje već pet godina i svrstavaju ga među najuspešnije jer je iskorišćeno više od 95% ponuđenih fondova…
Ratarsko stočarska proizvodnja u selu Jovanovac
Dobri poznavaoci prilika u Šumadiji za domaćinstvo porodice Gavrilović iz Jovanovca kažu da je među najuspešnijima. Svega jedna petina poljoprivrednika u Šumadiji mogu da se pohvale rezultatima koje ostvaruju u poljoprivredi, a i tih 20% uspešnih trebalo bi, prema Evropskim trendovima, da podignu rezultate za još 50%. Biće to veoma teško, kažu Gavrilovići…
Raznovrsna stočarska proizvodnja u Osečenici
Marko Petrović iz Osečenice kod Mionice, na svom poljoprivrednom gazdinstvu bavi se proizvodnjom mleka, uzgojem koka nosilja i tovne junadi. On obrađuje 30-ak hektara zemlje, a veoma dobre rezultate postiže sa svojim kravama koje daju više od 5 000 litara mleka po grlu…Prilog iz 347. izdanja emisije U našem ataru
Ratarsko stočarska proizvodnja u selu Crkvine
Kada je ostao bez posla Predrag Petrović iz sela Crkvine u blizini Mladenovca odlučio je da se pridruži ocu i ozbiljnije posveti poljoprivrednoj proizvodnji. Tačnije ratarstvu i stočarstvu…Prilog iz 344. izdanja emisije U našem ataru
Raznovrsna stočarska proizvodnja u selu Dublje
Ugledno poljoprivredno gazdinstvo porodice Đurković iz sela Dublje važi za jedne od najnaprednijih. Osim stočarstva bave se proizvodnjom pšenice, ječma, kukuruza…Prilog iz 343. izdanja emisije U našem ataru
Ratarsko – stočarska poljoprivredna proizvodnja
Prilog iz 331. izdanja emisije U našem ataru
Kako država da pomogne stočarstvu?
Prilog iz 326. izdanja emisije U našem ataru
Stočarska proizvodnja na Zlatiboru
Prilog iz 313. izdanja emisije U našem ataru
Koliko je teška situacija u stočarstvu?
Prilog iz 296. izdanja emisije U našem ataru
Stočari u teskoj situaciji
Prilog iz 293. izdanja emisije U našem ataru
Raznovrsna poljoprivredna proizvodnja
Prilog iz 312. izdanja emisije U našem ataru
Kako opstati u poljoprivrednoj proizvodnji?
Prilog iz 308. izdanja emisije U našem ataru
Poljoprivredna proizvodnja na Ceru
Prilog iz 305. izdanja emisije U našem ataru
Iskustva iz Italije
Prilog iz 301. izdanja emisije U našem ataru
Organski brašno, sir, peciva
Prilog iz 291. izdanja emisije U našem ataru
Težak položaj poljoprivrednika
Prilog iz 286. izdanja emisije U našem ataru
Saradnja poljoprivrednika i stručnih službi
Prilog iz 281. izdanja emisije U našem ataru
Poljoprivredna proizvodnja u Melencima
Prilog iz 279. izdanja emisije U našem ataru
Svaštarska proizvodnja u selu Zirovnica
U selu Žirovnica kod Batočine posetili smo poljoprivredno domaćinstvo koje vode dva brata Đorđe i Petar Stevanović. Ovi mladi momci osim što vode jedno poljoprivredno gazdinstvo, i studiraju, Đorđe veterinu, a mlađi Petar će biti agronom. Nakon očeve smrti preuzeli su sve poljoprivredne obaveze i to rade kao pravi profesionalci. Obrađuju 46 hektara zemlje, seju pšenicu, kukuruz i suncokret, a bave se i stočarstvom. Uprkos velikom trudu, sezona nije dobro počela, kaže Đorđe, jer dobar prinos pšenice koji se u zavisnosti od parcele kretao od 5 do 7 tona po hektaru, nije bio ispraćen adekvatnom otkupnom cenom.
Poljoprivredna proizvodnja penzionisanog pukovnika
Kad je napunio 65 godina, pukovnik Spasoje Matović se penzionisao i istog trena vratio u rodne Brđane, selo koje se nalazi između Gornjeg Milanovca i Čačka. Zapravo, on nikad nije ni odlazio odavde, jer je svaki slobodni trenutak provodio u rodnom kraju. Ima voćnjake, drži nešto stoke, a najviše vremena provodi skupljajući seno…
Ratarsko – stočarska proizvodnja u selu Pavliš
I za Savu Milašinova, poljoprivrednika iz Pavliša, sela nadomak Vršca, ova sezona bila je ispod svakog očekivanja. Ne ponovila se, kaže tridesetpetogodišnji paor. Neće biti novca za nastavak proširenja proizvodnje ili nabavku mehanizacije, ali nije ni minus u poslovanju. Od pšenice ništa nije ni očekivao, kukuruz je podbacio potpuno pa je suncokret spasio sezonu. Nije doneo rekordne prinose, ali je otkupna cena od 55 dinara bila više nego zadovoljavajuća.
Ratarsko stočarska proizvodnja u Đurđevu
Poljoprivredni proizvođač Ljubiša Gajišin iz Đurđeva uspešnom poljoprivrednom proizvodnjom bavi se već 15 godina. Obrađuje 200 hektara zemlje, a primarna mu je proizvodnja soje. Osim nje u Ljubišinoj setvenoj strukturi uvek se nađu i kukuruz kao i pšenica zbog plodoreda. Kako kaže, ne spada u rekordere u proizvodnji soje, ali je zadovoljan svojim prosečnim rezultatima…
Poljoprivredna proizvodnja u selu Kušic na planini Javor
U selu Kušići koje se nalazi na Javoru, većina meštana svaštari. Kažu da jedino tako mogu da opstanu. To je slučaj i sa porodicom Bradić. Borko i jegov sin Dragan sade krompir, imaju malinjak, pomalo se bave i ratarstvom sejući zob, raž, pšenicu, a veći deo ratarskih kultura potroše krave od čijeg mleka prave sir. Ipak, ivanjički kraj poznat je po kvalitetnom krompiru, a samo u kušićkom ataru posejano je oko 300 hektara. Međutim, zbog neorganizovanosti njegovog otkupa, mnogi proizvođači ne uspeju da prodaju ceo prinos, niti mogu da ga sačuvaju, pa su prinuđeni da ga bacaju…
Velibor Kuzmanović, Snegotin
Mileta Marković, Štitar
Miroslav Gosnjić, Liplje
Radoslav Katić, Farkaždin
Farma krava i proizvodnja mleka u Donjem Dobriću
Ovog proleća ponovo smo posetili porodicu Miletić iz sela Donji Dobrić kod Loznice. Pre dve godine upoznali smo Bojana, mladog poljoprivrednika koji je tada odlučio da ostane na selu, i da se na porodičnom imanju ozbiljno posveti proizvodnji mleka…
KATEGORIJE
- Agroekonomija
- Cvećarstvo
- Ekologija
- Govedarstvo
- Industrijsko bilje
- Ishrana biljaka
- Konjarstvo
- Kozarstvo
- Lekovito bilje
- Mehanizacija
- Mlekarstvo
- Obnovljivi izvori energije
- Organska proizvodnja
- Ovčarstvo
- Povrtarstvo
- Prerada
- Pčelarstvo
- Ratarstvo
- Razno
- Ribarstvo
- Savetodavne službe
- Star projekat
- Stočarstvo
- Svinjarstvo
- Turizam
- Vinogradarstvo
- Voćarstvo
- Zadrugarstvo
- Zaštita bilja
- Živinarstvo
- Termini emisije "U našem ataru"
- 01. RTV YU ECO – Subotica (lokalna) / Nedelja 09:00h
- 02. TV INFO CENSA - Kanjiža / Petak 10:00h, Petak 17:00h, Nedelja 17:00h
- 03. TV RUBIN - Kikinda / Nedelja 14:15h; Utorak 12:15h
- 04. TV EXSPRESS CHANNEL - Bačka Topola / Nedelja 14:00h
- 05. TV SPEKTAR - Sombor / Sreda 14:15h, Nedelja 09:00h
- 06. TV K54 - Sombor / Nedelja 18:00h; Sreda 19:00h
- 07. TV SREĆE - Sombor / Četvrtak 18:00h, Petak 13:00h
- 08. TV 025 - Apatin / Subota 17:00h; Nedelja 11:00h
- 09. TV KANAL 25 - Odžaci / Subota 17:05h, Nedelja između 11:00h-13:00h
- 10. TV KULA - Kula / Nedelja 11:15h
- 11. TV TISA - Bečej / Sreda 16:00h, Nedelja 16:00h
- 12. TV PETROVEC – Bački Petrovac (lokalna) / Subota 18:30h
- 13. TV KANAL 9 – Novi Sad / Četvrtak 08:00h, Subota 18:00h, Nedelja 11:30h
- 14. TV IRIG - Irig / Ponedeljak 17:00h, Četvrtak 17:00h
- 15. TV INFO – Nova Pazova / Sreda 16:30h, Nedelja 16:30h
- 16. TV MEGA - Indjija / Nedelja 08h, Nedelja 14:30h
- 17. TV STARA PAZOVA – Stara Pazova / Nedelja 12:00h, Ponedeljak 20:00h
- 18. TV OK - Kovacica / Četvrtak 21:00h, Petak 13:00h
- 19. TV LAV - Vršac / Nedelja 15:30h,
- 20. TV VICTORIA - Vrsac /
- 21. TV ART – Beograd (kablovska) / Subota 11:00h, Subota 12:00h
- 22. RTV AS – Šabac (lokalna) / Nedelja 09:05h, Sreda 10:15h
- 23. TV PODRINJE - Loznica / Nedelja 08:00h, Sreda 21:00h, Četvrtak 11:00h
- 24. RTV MARŠ – Valjevo (lokalna) / Nedelja 09:00h, Sreda 16:00h
- 25. RTV GEM – Lazarevac (lokalna) / Nedelja 08:00h, Ponedeljak 14:05h, Četvrtak10:30h
- 26. TV AVAX – LAZAREVAC (kablovska) / Nedelja 10:30h, Ponedeljak 11:30h
- 27. TV CITY – UB (kablovska) / Nedelja 11h
- 28. TV SUNCE – Arađelovac (loklana) / Subota 20:00h, Utorak 14:00h
- 29. RTV FLASH – Aranđelovac (kablovska) /
- 30. TV JERINA – Smederevo (loklana) / Nedelja 08:00h, Utorak 16:00h
- 31. TV JASENICA – Smederevska Palanka (lok) /
- 32. TV SAT - Požarevac / Nedelja 12:00h, Četvrtak 15:00h
- 33. TV RUF – Petrovac na Mlavi (lokalna) /
- 34. TV ZVIŽD – Kučevo (lokalna) / Četvrtak 16:50h, Petak 11:15h
- 35. TV MAJDANPEK - Majdanpek / Subota/Nedelja 18:00h, Utorak/Sreda 18:30h
- 36. TV HOMOLJE - Žagubica / Sreda 18:00h, Subota 17:00h
- 37. TV BOR - Bor / Subota 07:00h, Nedelja 06:00h
- 38. TV ISTOK – Salaš (lokalna) / Nedelja 15:05h, Utorak 10:30h
- 39. TV F KANAL – Zaječar (lokalna) / Nedelja 13:10h, Nedelja 22:30h
- 40. RTV KLADOVO – Kladovo (lokalna) / Sreda 10:10h, Nedelja 13:00h
- 41. TV LAKI – Velika Plana / Nedelja 10:00h, Subota 18:00h
- 42. TV PLANA – Velika Plana / Nedelja 10:00h, Utorak 19:00h
- 43. TV RAČA - Rača / Subota 10:15h, Nedelja 09:15h
- 44. TV RESAVA - Svilajnac / Petak 20:15h, Nedelja 09:45h
- 45. TV SVITEL - Svilajnac /
- 46. RTV ĆUPRIJA – Ćuprija (lokalna) / Nedelja 11:00h, Nedelja 19:00h
- 47. TV JAGODINA – Jagodina (lokalna) /
- 48. TV K9 – Kragujevac (regionlana) / Nedelja 09:05h, Ponedeljak 12h
- 49. TV PRIMA – Bajina bašta) / Ponedeljak 12:15h, Petak 12:15h
- 50. TV 5 - Užice /
- 51. TV ALFA - Užice /
- 52. TV ČAJETINA - Čajetina / Petak 20:05h, Ponedeljak 19:40h
- 53. TV KLIK - Arilje / Nedelja 16:00h, Petak 17:30h
- 54. TV GOLIJA - Ivanjica / Utorak 16:00h, Petak 19:00h
- 55. TV TELEMARK - Čačak / Subota 11:00h , Ima više repriza
- 56. TV KRALJEVO - Kraljevo / Subota 10:15h, Utorak 14:10h
- 57. TV KRUŠEVAC - Kruševac / Četvrtak 12:10h, Subota 07:00h
- 58. TV JEFIMIJA - Kruševac / Nedelja 11:30h, Ponedeljak 10:00h
- 59. TV SOKO – Soko Banja / Četvrtak 15:00h, Subota 19:30h
- 60. TV ALT - Aleksinac / Subota 19:00h, Nedelja 20:00h
- 61. TV KNJAŽEVAC - Knjaževac / Subota 12:45h, Nedelja 15:30h
- 62. TV LASER - Svrljig / Utorak 20:10h, Sreda 16:45h
- 63. TV BANKER - Nis / Sreda 10:10h, Četvrtak 17:15h
- 64. TV NAIS - Niš / Petak 21:00h, Subota 17:00h
- 65. TV PIROT - Pirot / Subota 11:00h, Nedelja 16:00h
- 66. TV BLACE - Blace /
- 67. TV VRNJAČKA BANJA – Vrnjačka Banja / Nedelja 12:00h, Subota 12:00h
- 68. TV DISKOS - Aleksandrovac / Nedelja 08:30h, Petak 13:00h
- 69. TV BRUS - Brus / Nedelja 15:30h, Sreda 14:40h
- 70. TV PRIBOJ - Priboj / Ponedeljak 15:30h, Subota 18:30h
- 71. TV FORUM - Prijepolje / Sreda 17:15h, Četvrtak 07:30h
- 72. TV RAŠKA - Raška / Nedelja 13:00h, Ponedeljak 08:30h
- 73. TV JEDINSTVO – Novi Pazar /
- 74. TV KURŠUMLIJA - Kuršumlija / Ide svakim danom
- 75. TV STUDIO - Leskovac / Četvrtak 21:00h, Nedelja 19:00h
- 76. TV KLISURA - Grdelica / Petak 17:05h, Nedelja 18:00h
- 77. TV VLASOTINCE - Vlasotince / Četvrtak 13:00h, Ponedeljak 12:00h
- 78. TV ARENA - Bijeljina / Subota 16:00h, Ponedeljak 15:00h
- 79. TV VIKOM – Banja Luka / Nedelja 09:00h, Četvrtak 09:30h
- 80. TV BEL – Banja luka / Petak 15:30h, Subota 15:30h
- 81. TV CNN - Gradiška /
- 82. TV OSM - Pale / Nedelja 10:00h