Manifestacija Dobar dan domaćine 2018
Naučni skup ‘Dobar dan domaćine’, koji je šesti put održan na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, sve više prerasta u instituciju. Nekoliko hiljada posetilaca, učesnika, novinara i stručne javnosti tokom dvadana rezimiralo je minulu godinu.
Proizvodnja povrća u Belom Blatu
Kada starije proizvođače ili one koji su poljoprivrednu proizvodnju nasledili pitate šta oni podrazumevaju pod organskom proizvodnjom, svako će vam reći da je u pitanju način na koji se nekada radilo.
Plastenička proizvodnja povrća u Lukinom selu
U Lukinom selu nadomak Zrenjanina nekada je bilo desetine povrtarskih gazdinstava. Danas ih je samo šest, kaže naš sagovornik Ervin Bakoš, koji je jedan od njih.
Ratarsko-povrtarska proizvodnja u Gložanu
U selu Gložan nadomak Novog Sada nekada se svaka kuća bavila poljoprivrednom makar za svoje potrebe. Danas se još uvek ne odustaje od ratarstva i povrtarstva ako je suditi po aktivnim proizvođačima. Miroslav Kudron jedan je od njih.
Povrtarska proizvodnja u selu Mužlja
Porodica Molnar iz Mužlje sa velikom i višedecenijskom povrtarskom proizvodnjem svake sezone trudi se da ide korak dalje i u kvalitetu i u pogledu unapređenja proizvodnje. Mladi Arpad Molnar odavno je deo porodične proizvodnje i kako kaže, znao je i da će svoje školovanje usmeravati u tom pravcu.
Seme paprike za vrhunske prinose, Europrodukt
U sezoni paprike, krenuli smo putem zadovoljnih proizvođača i došli do samog početka. Semenske kuće koja se i ove teške sezone može pohvaliti velikim brojem proizvođača zadovoljnih svojim rodom. Kompanija Europrodukt osnovana je 2010. godine sa prvobitnim ciljem selekcije paprike. Tokom godina, delatnost preduzeća je proširena.
Proizvodnja paprike na otvorenom u Gospođincima
Nije svaka poljoprivredna proizvodnja u Vojvidini nasledna sa očeva na sinove. Neki današnji proizvođači se jesu zaljubljivali u ovu delatnost samo gledajući okolinu koja se njom bavi i tek kasnije, nakon profesionalnog veka u drugoj oblasti, okretali se upravo poljoprivredi. Zvonko Dejanović iz Gospođinaca koji se danas bavi ratarstvom i proizvodnjom paprike, iskren je kada kaže da je poljoprivreda na njegovom današnjem gazdinstvu bila sticaj okolnosti i životnog puta.
Plastenička proizvodnja povrća u Gospođincima
Za poljoprivredno gazdinstvo Lazara Đukića ne znaju samo meštani Gospođinaca u kojem se nalazi, već gotovo svi povrtari. U selu se priča da ovaj, jedan od najvećih povrtara u Vojvodini nema kome nije pomogao da takođe započne svoju proizvodnju. U međuvremenu i njegova se uvećavala. Ovoga puta izabrali smo da čujemo koje to novine ovo gazdinstvo priprema kada su plastenička proizvodnja paradajza i ljute paprike u pitanju, kakva je godina za ovim kulturama i kako zapravo izgleda ovaj deo povrtarske proizvodnje na gazdinstvu Đukić.
Povrtarska proizvodnja u Gospođincima
Kada je pre dvadeset godina ostao bez posla kao tehnološki višak, Dušan Petrović iz Gospođinaca, nije ni pretpostavljao da će se veoma brzo zaljubiti u poljoprivrednu proizvodnju i u njoj, zajedno sa suprugom Svetlanom poželeti i da ostari. Ovogodišnji Intesa Farmer godine u oblasti povrtarstva kaže da u početku zaista nije bilo lako ali da su proizvodnja luka, paprike, kupusa, krastavaca, karfijola, kao i ratarska proizvodnja kojom se takođe bavi, dvadeset godina kasnije i dalje vredne svakog truda.
Proizvodnja paprike na otvorenom u selu Ravnje
Mačvansko selo Ravanj koje pripada opštini Sremska Mitrovica, ali se meštani smatraju mačvanima, poslednjih godina prepoznatljivo je po sve kvalitetnijoj proizvodnji paprike na otvorenom. Milan Bučić jedan je od preko dvadeset proizvođača ovog kraja koji je nedavno osnovao i udruženje paprikara, sa velikim planovima za budućnost, a prvenstveno unapređenje proizvodnje, koja u njegovoj porodici datira još od posle Drugog svetskog rata.
Proizvodnja povrća na otvorenom i u plastenicima
Da povrtarska proizvodnja, ma koliko mala bila kada se sa njom počinje, može biti isplativa i celoživotna ukoliko se u njoj istraje i uloži truda, svedoči i primer poljoprivrednog proizvođača Dejana Ugrešića iz Kikinde. Sa prvim povrtarskim kulturama kaže, počeo je pre desetak godina, u svojoj bašti. Danas je uspešni proizvođač nekoliko vrsta povrća i na otvorenom prostoru i kada je plastenička proizvodnja u pitanju, a tu ljubav pretvorio je i u porodični posao.
Dodeljene nagrade Intesa Farmer 2017
Jubilarno peto po redu takmičenje za najuspešnije poljoprivredne proizvođače iz Srbije – Intesa Farmer 2017, prošlo je u znaku rekordnog broja prijavljenih, preko 600.
Raznovrsna proizvodnja povrća u Crepaji
Da su putevi životni čudni, više nije ni novost, pogotovo kada sve više nailazimo na priče naših proizvođača koje su jedinstvene. Takav je primer i Đure Đukića iz Crepaje, povrtara koji je ceo život voleo poljoprivredu, ali je malo falilo da se njom nikada ne bavi. Po želji svoga oca, iako je odrastao na selu i voleo sve što poljoprivredna svakodnevica nudi, otišao je svojevremeno na Pravni fakultet. Tokom studija, upoznao je i suprugu i kada su oboje bili na samom kraju studiranja, ipak su rešili da je selo ono što ih zove. U Crepaji su od tada i zajedno i uglavnom samo uz pomoć sinova, uspešni su povrtari.
Povrtarska proizvodnja u selu Glogonj
Dragana Lazarevića iz Glognja kod Pančeva, i po kišnom danu zatekli smo na njivi kako priprema povrtarske proizvode za tržište. Više od dve decenije bavi se ovom granom poljoprivrede, tradicionalno kako je i svojstveno ovom selu kaže, ali poslednjih godina polako posustaje. Jedan je od brojnih proizvođača koji smanjuje svoje površine pod povrtarskim kulturama i prilično je realan kada je cela slika povrtarstva u Srbiji u pitanju.
Povrtarsko – voćarska proizvodnja u selu Radenković
Jedan od retkih mlađih ljudi koji je odlučio da ostane u svom mestu i bavi se poljoprivredom je Branislav Tufegdžić iz mačvanskog sela Radenkovići. Uhvatio se u koštac sa svim nevoljama koje prate domaći agrar, a to je pre svega nestabilno tržište, nedostatak radne snage i svežeg novca za ulaganje u proizvodnju. Branislav je vrstan ratar i povrtar, dok se poslednjih godina sve manje bavi stočarstvo, jer su prilike na tržištu stoke nepovoljne.
Uzgoj kornišona za izvoz, udruženja Banatska lenija
Da udruživanje proizvođača može odvesti do sigurnog, kvalitetnog i isplativog plasmana proizvoda, ove godine pokazuje i primer udruženja povrtara Banatska lenija iz Kikinde, koji su i pored teške poljoprivredne godine, imali dobru proizvodnju kornišona. Postojanje više od decenije, oko 150 članova i oko 30 aktivnih proizvođača, bilo je dovoljno da im nemačka proizvodna kuća poslednjih nekoliko godina poveri proizvodnju ovog povrća najviše klase. Nekolicini povrtara koji su kornišone uzgajali i prethodnih nekoliko godina, ove godine pridružilo se još njih.
Proizvodnja krompira u selu Gornji Banjani
Da nije lako ni proizvođačima krompira u ovoj godini, uverili smo se i u selu Gornji Banjani kod Gornjeg Milanovca. Domaćina Zorana Vesovića zatekli smo takoreći u sezoni i utovaru semenskog krompira, rame uz rame sa sinom. Nema mnogo poljoprivrednih proizvođača u ovom kraju, ali ima nekoliko većih kada je krompir u pitanju, a naš domaćin jedan je od njih. Sa proizvodnjom je počeo kaže još njegov otac, a Zoran i sin su to i nastavili i proširili.
Proizvodnja povrća u Glognju
U današnje vreme, više da gotovo niko i ne krivi mlade što, ne samo odlaze iz sela, već i iz zemlje u potrazi za boljim i sigurnijim životom. Mi sa druge strane, uverili ste se u našim emisijama, ne propuštamo nijednu priliku da o onima koji ostaju, napravimo priču. Uvek nas zanima zašto i kako optžstaju, čime se vode i šta planiraju. Mladi Danail Vučkovski iz Banatskog Glogonja, već tri godine ne samo da se intenzivno bavi povrtarstvom u svom selu, već je i predsednik udruženja mnogo starijih povrtara. Jako veruje u to što radi, jer je pre tri godine preuzeo i nastavio porodičnu proizvodnju.
Proizvodnja paprika na otvorenom u selu Ravnje
Mladi treba da ostaju na selu, floskula je koja se decenijama ponavlja na ovim prostorima, ali stvarnost je, nažalost, dijametralno suprotna. Jedan od onih koji je ostao na roditelsjkom imanju je Aleksandar Stanković iz mačvanskog sela Ravnje. Kako je stasavao, sve više je radio i preuzimao obaveza na sebe, nije se povukao pred brojnim izazovima i rizicima koje nosi poljoprivreda. Od malih nogu je naučio da radi, da se prilagođava i rešava probleme. Sada ima svoju porodicu i uspešno se bavi poljoprivredom, ali ne zaboravlja kako je počeo.
Posledice suše na severu Bačke
Čak 60 dana sa temperaturama daleko iznad 30 stepeni ostavilo je ove sezone velike posledice u ataru čitave Srbije. Elementarna nepogoda nije proglašena, još uvek se čeka odgovor resornog ministarstva da li će biti pomoći za oštećene poljoprivrednike, a kukuruz se već uveliko počeo skidati sa njiva. Prvi rezultati su katastrofalni, te su neki proizvođači bukvalno ostali bez zlatnog zrna ove godine. Loša situacija je u čitavoj Srbiji, pa tako I na severu Bačke u ataru opštine Bačka Topola. Preko 200 litara kiše je palo manje u odnosu na višegodišnji prosek, kaže diplomirani inženjer agronomije Radomir Šuša iz Poljoprivredne savetodavne službe Bačka Topola. Čak ni prinos suncokreta koji je otporniji na sušu, ove godine nije zadovoljio.
Proizvodnja paprika u selu Ravnje
Željko Kuzmanović iz mačvansko Ravnja, nasledio je porodičnu proizvodnju paprike na otvorenom, u kojoj je kaže, učestvovao još od malena. I nije jedini u ovom kraju u kojem se procenjuje da se pod paprikom nalazi oko 300 hektara zemlje. Proizvodnja je i uprkos teškoj poljoprivrednoj godini, u ovom kraju dosta dobra, bolja nego prošle godine. Željko se takođe opredelio za proizvodnju paprike na otvorenom na oko hektar zemljišta.
Plastenička proizvodnja paprika
Kada je povrtarstvo u Srbiji ove poljoprivredne godine u pitanju, rodovi koje su proizvođači postizali i tek će do kraja godine, potpuno su različiti od kraja do kraja. Negde je suša uzela potpuni danak, neko se dobrom agrotehnikom pripremio za sve što je poljoprivrednike snašlo, a neko je i dalje u pripravnosti od nevremena koja iznenađuju i kada im uopšte nije vreme. Takav slučaj je i sa dugogodišnjim poljoprivrednim proizvođačem Jovom Pupovcem iz Slankamena. Iako se decenijama već podjednako predano bavi i voćarstvom i povrtarstvom, neke stvari nažalost kaže, ne prestaju da iznenađuju. Baš poput nevremena koje je ovim krajem protutnjalo početkom septembra i ovom proizvođaču skoro potpuno uništilo jedan od tri plastenika paprike.
Otkup i prerada svežeg voća i povrća u Svilajncu
U našoj emisiji navikli ste da vas vodimo kroz proizvodnje različitih domaćina širom Srbije. Kada je voćarstvo u pitanju, pratimo neretko ceo godišnji proces od zasada do branja prvog voća, savete i iskustva proizvođača, kao i kretanja pojedinih kultura na tržištu. Ovoga puta rešili smo da zavirimo tamo gde voće i povrće i završava, kod otkupljivača i prerađivača i to domaćih. Uputili smo se u Svilajnac u najstariju hladnjaču za preradu prvenstveno voća i to još iz vremena stare Jugoslavije.
Dan polja paprike u Mačvi, Timac Agro
Da suša ne može naneti štetu dobro pripremljenim i othranjenim biljkama, pokazalo se i u Mačvi. Na prvim Danima polja paprike kompanije Timac Agro u ovom kraju, kod domaćina Milana Bučića, sve je preduzeto kako treba i plodovi su u punom jeku. Ali se, iako to mnogi proizvođači zanemaruju, krenulo na vreme.
Štete od grada u opštini Topola
Svi se slažu da je ovo izuzetno teška poljoprivredna godina za sve poljoprivredne delatnosti i da će se o gubicima tek računati. Hladna zima i sušno leto ostaviće posledice, ali gotovo da nema kraja u Srbiji koji i između toga nije bio pogođen i nekim vremenskim neprilikama. Kada je sezona voća bila u punom jeku i kada su poljoprivrednici našli načina da se nose sa sušom, u avgustu je grad iznenadio voćare u Šumadiji. „Srpska Toskana“ kako je nazivaju, opština Topola koja samo pod voćem ima oko 7000 hektara, i pored aktivnih protivgradnih stanica, nažalost nije mogla da izbegne veliku štetu. Stradali su rodovi šljiva, vinogradi, jabuke i mnoge druge voćarske kulture.
Proizvodnja paprika u Ruskom Krsturu
Ova godina po svemu sudeći, biće teška za sve poljoprivredne kulture, ali će se konačan ishod i o tome koliko, znati tek na kraju. Svaku kultura sa ovogodišnjom sušom nosi se kako zna i ume, kao i proizvođači. Da li će prinosi biti manji za deset, dvadeset ili mnogo više odsto, zavisiće od toga koji se proizvođač koliko i u kom segmentu borio sa vremenom i na kraju krajeva, da li je to učinio u pravo vreme. Ljubo Čizmar je dugogodišnji proizvođač paprike na otvorenom. Jedan od više od stotinu koliko ih ima u Ruskom Krsturu. U proizvodnju ovog povrća se još pre više od decenije kaže, upustio sa suprugom, a danas cela porodica predano radi za svaki struk paprike. Ali i dobar deo sela.
Proizvodnja bostana u Sremu
Da, ma koliko nam teško padalo, sezona bostana ili od milja nam zvanih lubenica, ulazi u svoju završnicu. Ali kao što ste imali prilike i da čujete, ni pred sam kraj ove slasti, ne dajte se prevariti, već uživajte u najboljoj. A to svakako jesu plodovi našeg domaćina Jovana Matića iz mesta Voganj nedaleko od Rume, ali nadaleko poznatom upravo po kvalitetnim i porodičnim lubenicama, evo već više od 25 godina.
Srđan Dimitrijević, doktor za paradajz
Kada nam je potrebno stručno mišljenje oko bilo kog segmenta našeg zdravlja i razvoja, uvek ćemo potražiti mišljenje doktora. E pa, slična je situacija i kada su biljne kulture u pitanju. U sezoni paradajza, po novine i savete otišli smo i ove godine gde drugo, nego kod doktora za ovo povrće. Za Srđana Dimitrijevića iz Kumareva kod Leskovca, svi koji se bave proizvodnjom paradajza danas znaju. On nije doktor po struci, nije čak ni oduvek u ovoj poljoprivrednoj proizvodnji, ali malo ko ga zove po imenu. Ovaj nadimak ipak, podsetićemo se, nije sam sebi nadenuo.
Mladi u povrtarskoj proizvodnji
Da se mladi bračni parovi, pogotovo kada stignu i deca, vraćaju na selo, više nije novost. Ima ih i na naše oduševljenje sve češće ih srećemo. Ono na šta se od poljoprivredne proizvodnje uglavnom odlučuju jeste povrtarstvo, najpre za svoje potrebe, a onda to prerasta i u veću, uglavnom porodičnu proizvodnju. Niko od njih međutim, ne kaže da je u početku bilo lako, ali uz volju, podršku i ljubav, zaista je sve moguće. Upravo takav primer dali su nam Ana i Mihalj Koso iz Žitišta, nadomak Zrenjanina. Nakon venčanja, život u gradu nije više mnogo obećavao kada su stigli ćerka Hana i sin Mihajlo. I preselili su se na selo. Mihaljova porodica već se dugi niz godina bavila ratarstvom, ali za Mihalja i njgovu porodicu to nije bilo dovoljno. Sa suprugom Anom je kaže napravio okvirni plan o tome šta bi mogli da rade, i jednostavno su se bez ikakvog iskustva samo upustili u to.
Organsko – konvencionalna proizvodnja u Sremu
Organskih proizvođača još uvek je malo u Srbiji, ali ipak sve više. Još je međutim, manje onih koji se uporedo bave i organskom i konvencionalnom proizvodnjom i to već godinama. Ignjat Jurišić iz sremačkog sela Šuljam, jedan je od njih. Sve je počelo tradicionalnom poljoprivrednom proizvodnjom kaže, da bi se tokom godina, prateći inovacije i trendove u poljoprivredi kao i kvalitet, opredelio i za organsku proizvodnju. Zatekli smo ga u zaoravanju pokošene organske pšenice i to sa najmlađim sinom, na samo jednoj od parcela porodice Jurišić.
Proizvodnja i prerada ljutih papričica
Ljubitelji ljutih ukusa, a pre svega ljutih papričica, prema postojećoj statistici, u Srbiji su u proseku mogli da konzumiraju domaće paprike ljutine do 30.000 skovila. I svi oni koji su u tome uživali i tu ljutinu izdržali, smatraju se hrabrim gurmanima. Ali kako nazvati one koji kupuju i konzumiraju Karolinu riper – najljuću papriku na svetu, koja na skali merenja ljutine ima čak 2,5 miliona skovila?
Organska proizvodnja u Šumadiji
Da nikada nije kasno da započnete nešto novo, da se tome ne samo predate već i pretvorite isto u porodičan posao koji uključuje svakog člana porodice, više nego dobro svedoči primer naše današnje domaćice, Zorice Milošević iz Grabovca. Naime, Zorica je posle 22 godine rada, ostavila posao u fabrici opeke, upisala fakultet ne bi li stekla znanje o organskoj proizvodnji i pet godina kasnije, zajedno sa svojom porodicom stekla epitet prepoznatljivog i traženog proizvođača.
Poljoprivredna proizvodnja i turizam kod Novog Sada
Povratak na selo je krilatica koju u poslednje vreme sve više čujemo. Jedni je koriste da bi stekli političke poene, drugi da bi pokazali kako razumeju život na selu, a samo oni retki 'povratak na selo' zaista i žive. Porodica Derdić je na pola puta od Šangaja do Kovilja, svila svoju oazu mira i održivog, ili kako to naša sagovornica voli da kaže, samoodrživog gazdinstva.
Proizvodnja sokova od trnjine na severu Banata
Iako je Srbija zemlja koja u nasleđe ima vekovima prepoznatljivu poljoprivredu, današnji proizvođači sve više iznalaze načine da se okreću i nekim novim i nekim starim, možda nepravedno zaboravljenim kulturama. Smiljana Mraković iz Kikinde, nikada nije težila da bude veliki poljoprivredni proizvođač. Naprotiv, proizvodnja povrća za sopstvene potrebe uglavnom je vodila konzumiranju i prodaji istog u sezoni, a onda i preradi.
Raznovrsna poljoprivredna proizvodnja u selu Desimirovac
U obilasku Šumadije sreli smo i jednog nesvakidašnjeg domaćina, Zorana Milojkovića iz sela Desimirovac. Iako je ušao u sedmu deceniju života, ne prestaje da se bori i da svoje veliko poljoprivredno iskustvo deli sa svima. Kako kaže, Srbija je bogom dana zemlja za poljoprivredu, a velika se greška dogodila upravo kada je to zanemareno. Naš domaćin svaštari u poljoprivredi, jer kako kaže nedostatak garancija ga na to primorava, ali dve grane izdvaja: povrtarstvo i stočarstvo. Tačnije bavi se proizvodnjom rasada paradajza, paprike i kupusa i poručuje svima da mu za ranu proizvodnju plastenici ne trebaju i da je kako kaže “leja car”. A evo i zašto.
Proizvodnja paradajza jabučara u plastenicima
Koliko često vas ukusi današnjeg voća i povrća asociraju na detinjstvo? Koliko često ste u nedostatku istoga poželeli da sami zasadite ono na čemu ste odrasli? Naš današnji domaćin, Živojin Antić iz Ćuprije uradio je upravo to. Iako smo sa ovim proizvođačem nedavno pričali ali o uzgoju najljući papričica na svetu, još jednu zanimljivu priču zabeležili smo na njegovom porodičnom gazdinstvu. Naime, i paradajz jabučar, koji se do pre nekoliko decenija masovno proizvodio na ovim prostorima, u plastenicima našeg domaćina još živi, ali baš onako kako ga je, priseća se naš domaćin, uzgajala njegova baka još.
Teška poljoprivredna godina u Sremu
Nakon veoma dobre 2016. Godine za skoro sve poljoprivredne kulture, po svemu sudeći 2017. Godinu su mnogi poljoprivredni proizvođači već otpisali, kao godinu koja se što pre želi potisnuti u svakom smislu.
Proizvodnja kvalitetnog povrća u Subotici
Kada su ostali bez posla bračni par Petrak, Marija I Josa, su na svom imanju u Subotici odlučili da pokrenu povrtarsku proizvodnju. Kako kažu proizvedeno povrće bilo je namenjeno isključivo njihovoj porodici, ali su zaključili da umeju da proizvedu kvalitetne proizvode koje će veoma lako plasirati na lokalnoj pijaci. I tako već 25 godina bez dana godišnjeg, dodaje Joso koji svaki dan dolazi na pijacu gde ga čekaju verne mušterije.
Porodična proizvodnja Bostana u Platičevu
Iako je većina nas kupila prve lubenice već u junu mesecu, one prave, naše domaće i rane, na sremačkim ulicama osvanule su početkom jula. Lubenica treba da je slatka, to svi tražimo, kao i veliku i lepu na oko. I ima ih, svakog leta, za svačiji ukus po neka se nađe. Ta okrugla slast običnim kupcima deluje jednostavno, ali sa tim se neće složiti i dugogodišnji proizvođač bostana, Ljeposlav Bata Hodak iz Platičeva.
Plastenička proizvodnja povrća u Novom Sadu
Tokom godina, tragajući za primerima dobre poljoprivredne prakse, većinu naših priča pronalazili smo u selima širom Srbije. Ovoga puta rešili smo da ostanemo u gradu. Bez obzira što je Vojvođanska prestonica, Novi Sad godinama unazad, poprima razmere metropole, odnedavno i prestonice kulture što sve više nekako čini se, potiskuje poljoprivrednu tradiciju na kojoj je nekada počivao. Ipak, oni pravi, zaljubljenici u ovu proizvodnju, od nje ne odustaju, čak ni kada im životni vek prođe u potpuno drugoj profesiji. Neretko joj se vraćaju i svim silama trude da ljubav prema poljoprivredi u nasleđe ostave svojoj deci. Takav je primer i Marije Jukić, penzionerke koja je danas i uspešan poljoprivredni proizvođač, baš u Novom Sadu. Nije bilo teško kaže sačekati penziju i u potpunosti se posvetiti onome što je još kao dete volela.
Proizvodnja graška u Mladenovu
Atar sela Mladenovo, čini veoma različito zemljište, uverili smo se nedavno. Ratari ovog kraja, među kojima je sve više i mlađih generacija koje su poljoprivrednu proizvodnju nasledile, ipak ne odustaju od stalne borbe za kvalitet i prinose. Dušan Manojlović jedan je od njih. U poljoprivredi je uz dedu i oca od malena. Ove godine na oko 40 hektara ima posejan grašak, što je nešto više površina pod ovom kulturom nego ranijih godina. A razlog je kaže jednostavan – stalna borba ne samo sa izborom kultura za posejati, već sa veoma teškim zemljištem.
Insekticid Coragen za sigurnu zaštitu krompira
Krompirova zlatica jedna je od najvećih pretnji usevima ove kulture i to svake godine, bez obzira na vremenske prilike. Javlja se u dve do tri generacije i stoga je veoma bitno na vreme početi sa preventivom i na tom putu izabrati najefikasnijeg saveznika. Koragen, preparat poznate multinacionalne kompanije Du Pont, godinama već daje odlične rezultate.
Proizvodnja povrća u Despotovu
Porodična proizvodnja povrća, uspešna, organizovana, za izvoz i sa ozbiljnim tendencijama ka još većoj uspešnoti i sve to u Srbiji, nedaleko od Bačke Palanke. Nikola Ajduk i njegove dve sestre kaže, rešili su da sa fakultetskim diplomama nastave porodičnu proizvodnju povrća i ne odustanu od toga da se i u našoj zemlji može kvalitetno i isplativo poslovati u ovoj grani poljoprivrede. A sve su započele prethodne generacije porodice Ajduk.
Uzgoj paprike u plastenicima i na otvorenom polju
Iako kada kažemo proizvodnja paprika, sve asocira na južnu Srbiju i gradove poput Leskovca i Pirota, dobre proizvodnje ovog povrća ne manjka ni u Vojvodini. U plastenicima Slobodana Nikolića, babure su ove godine čak i poranile, i to u punom sjaju. Plodovi višedecenijske proizvodnje iz godine u godinu stižu sve bolji kaže, a porodična proizvodnja koja je započeta radom njegovih roditelja, preko Slobodanove supruge i njega i njihovih mladih sinova danas, uspešno se nastavlja. Ali sve negde leži u tome, priča naš domaćin, što je on oduvek znao da će se baš time u životu i baviti.
Sigurna zaštita povrća na otvorenom polju, Galenika Fitofarmacija
Veoma je važno da u startu sezone proizvođači svojim biljkama pruže optimalne uslove za razvoj kako bi kasnije imali garantovano uspešnu sezonu, veće prinose i plodove boljeg kvaliteta.
Aquaponia, proizvodnja povrća simbiozom biljaka i riba
Dijamanti su dokaz da pod velikim pritiskom nastaju sjajne stvari, takva je situacija i sa vodenom baštom Srđana Radina iz vojvođanskog sela Stapar. Nedostatak zemlje ga nije sprečio da se bavi povrtarstvom i da postiže visoke prinose.
Konkurs Intesa Farmer za 2017 godinu
Banka Intesa pokrenula je i ove godine nagradno takmičenje ‘Intesa farmer’ kao izbor najuspešnijih poljoprivrednih proizvođača.
Proizvodnja voća i povrća u Deligradu
U selu Deligrad u Nišavskom okrugu danas živi samo par stotina meštana. Iako ovo mesto nažalost prati negativan trend odliva mladih i opadanja broja stanovnika, oni koji ostaju ne odustaju od svog zavičaja.
Raznovrsna proizvodnja povrća
Porodica Semartonski već se više od dve decenije bavi ratarstvom, za svoju dušu, kako kaže Juraj, gaje voće i vinovu lozu, kako bi ih kasnije preradili u rakiju ili vino. Međutim, počeli su da se okreću i povrtarstvu, te će zajedno sa još nekim povrtarima iz Gložana, gajiti papriku za izvoz.
Proizvodnja povrća u Kikindi
Iako po struci mašinski inženjer, pre tri decenije Dragan Vukobrat iz Kikinde, odlučio je da se bavi proizvodnjom povrća i da život u potpunosti posveti proizvodnji hrane. Tri decenije kasnije, kada se podvuče crta i napravi računica, kao i većina njegovih kolega i saboraca, naš domaćin kaže da se od ovog posla ranije, mnogo bolje živelo. Prvobitnu proizvodnju semenske paprike, u međuvremenu morao je da proširi na kornišone, industrijsku papriku, karfiol i kupus. I opet, to nije kao što je nekada bilo. Kulture koje će posejati i ove godine zavisiće od mnogo faktora, ali neka okvirna ideja na površinama koje ima, ipak postoji.
Kako sa mikrobiološkim đubrivom oporaviti biljke posle hladnog vremena
Pogoršanje vremena i temperature u minusu u pojedinimm krajevima Srbije, nepovoljno su uticali na ratarske, povrtarske i voćarske kulture. Poljoprivredni proizvođači stoga bi, savetuju stručnjaci, trebali već da razmišljaju o oporavku svojih kultura i useva, ukoliko su pretrpeli štetu. S obzirom na to da će se promenljive vremenske prilike verovatno zadržati i narednih dana, kompanija Biofor System, specijalizovana za istraživanja i razvoj u mikrobiologiji, u svojoj ponudi ima provereni preparat Biofor Aktiv, tečno mikrobiološko đubrivo namenjeno upravo jačanju kako biljaka tako i zemljišta.
Setva industrijske paprike i proizvodnja povrća u Gložanu
Ondreja Fekete iz Gložana, zatekli smo u ataru gde već početkom aprila seje industrijsku papriku. Kao i mnogi povrtari iz ovog kraja, i on je posao nasledio od svojih babe i dede, te roditelja. Međutim, njegov doprinos gazdinstvu je taj da je usmerio proizvodnju sa ratarstva isključivo na povrtarske kulture.
Proizvodnja povrća u Gložanu
U tradicionalno povrtarskom kraju kakav je Gložan, može i da se očekuje da će se posao prenositi sa kolena na koleno. Složno, jedan do drugoga, zatekli smo Miroslava Kudrona kako rasađuje papriku, zajedno sa svojim ocem i sinom. On je posao nasledio od babe i dede, a njegov će sin nastaviti tradiciju.
Proizvodnja povrća u selu Mužlja
Nije retkost uverili smo se mnogo puta do sada, da su i najbolji poljoprivredni proizvođači u Srbiji, u ovu delatnost dospeli sasvim slučajno. U potrazi za životnim pozivom, usled ostajanja bez posla ili zbog malih primanja, mnogo je njih koji su samo eksperimentalno počeli sa poljoprivrednom proizvodnjom. Isto toliko njih je međutim, od tog početka napravilo i porodični posao. Upravo takvu priču donosi nam i Imre Savrak, povrtar iz Mužlje, koji je povrtarstvom počeo da se bavi pre 25 godina.
Proizvodnja povrća Zorana Gocića
Povrtar Zoran Gocić iz Kikinde, iako su mu se roditelji bavili poljoprivredom, nije se prvobitno opredelio da krene tim putem, već potpuno drugim.
Proizvodnja raznovrsnog povrća
Da od povrtarstva u Banatu, uz mnogo truda i posvećenosti, može solidno da se živi, potvrđuje i primer višedecenijske povrtarske proizvodnje porodice Jorgin iz Kikinde. Pedesetsedmogodišnji Đurica Jorgin, poljoprivredom se bavi kaže ceo svoj život, od kada za nju zna. Ta ljubav bila je porodično nasledstvo, koju je po stasavanju nastavio sa svojom porodicom. Zajedno sa suprugom bavi se ranom proizvodnjom povrća. U plastenicima Đurica danas proizvodi rasad, paradajz, salatu, krastavce i papriku, dok na otvorenom uzgaja praziluk, karfiol, plavi patlidžan, kelj i brokoli. Svoju robu svakodnevno plasira najviše na Kikindskoj pijaci gde smo ga i posetili i gde mu ni pored svakodnevne gužve, nije bilo teško da se na momenat osvrne na svoje poljoprivredne početke.
Isplativost u uzgoju krompira u Laliću
Dok poljoprivredni proizvođači širom Srbije i regiona, neretko osluškuju vremenske prilike, prognoze i iskustva, kako bi se iz godine u godinu opredelili za kulturu koju će saditi, Pavel Valent iz Lalića kod Odžaka, skoro četiri decenije veran je jedinoj kulturi koja se na trpezi može naći svih 365 dana u godini – krompiru. Ovog Vojvođanina upravo takva posvećenost svrstava među najbolje povrtare ne samo u Vojvodini, već i mnogo šire, o čemu svedoči i više od 120 priznanja za kvalitet. Najčešće su nagrade pristizale za proizvodnju krompira sorte “belarosa”, s kojom je uspevao da postigne prinose i do 70 tona po hektaru. Ali ovaj provrtar, rado voli da se vrati i nekoliko decenija unazad.
Proizvodnja povrća i malina u Zmajevu
Iako je kilogram belog luka na pijacama i u marketima širom Srbije krajem prošle godine dostigao cenu na momente veću i od kilograma svinjetine, pa se proizvođači sadnji ove kulture neretko okreću poslednjih godina samo zbog zarade, Svetozar Botić iz Zmajeva, poznat je po porodičnoj tradiciji gajenja belog luka i od njega ne odustaje. Imao je tešku godinu za sobom, ali poljoprivreda se u porodici Botić nasleđuje i kako kaže, ovaj povrtar ne zna za drugi život sem poljoprivrednog.
Plastenička proizvodnja povrća u Pančevu
Kosta Žužulj, iz Pančeva, dugi niz godina se bavi povrtarstvom, i on je jedan od većih i ozbiljnijih povrtara u ovom kraju. Ono što njega izdvaja od ostalih povrtara jeste pristup radu koji podrazumeva uzgajanje povrća na kontrolisan način, čime se dobijaju ne samo ukusni, već i zdravi i kvalitetni plodovi paprike, paradajza, kupusa, krastavca. Inženjer zaštite bilja, Maja Sudimac, ispred savetodavne službe u Pančevu, rekla nam da je gazdinstvo Koste Žužulja bilo odabrano za vid saradnje koji podrazumeva kontrolisanu proizvodnju, a evo i zbog čega:
Plastenička proizvodnja povrća na Hidroponiji
Ovi kadrovi snimljeni su 18. januara, u trenutku kada ni jedan plastenik u sebi ne bi trebalo da ima mnogo šta, a kamoli strukove paradajza na kojima se već formiraju cvetovi. Naravno, nalazimo se u Gospođincima u objektima poljoprivrednog gazdinstva Đukić koje već 14 godina povrće proizvodi na principu hidroponije – tehnike uzgoja „bez tla“ koja se odvija u grejanim objektima i omogućuje proizvodnju tokom čitave godine. Naš današnji sagovornik je mlada Slavica Gerić budući inženjer zaštite bilja i skoro godinu dana šef plasteničke proizvodnje u ovom Gospođinačkom gazdinstvu.
Proizvodanja i plasman organskog ajvara
Hladnjača poznatog otkupljivača i prerađivača voća i povrća “Strela Kljajić” u predgrađu Leskovca ovih dana skladišti samo konvencionalno uzgajanu i obrađenu malinu. Žal za ne tako davnim vremenima kada je ovaj otkupljivač lansirao organski ajvar na tržište i dalje je aktuelan. 2012. godine odvažili su se da počnu sa proizvodnjom organskog ajvara uz podršku Centra za razvoj Jablaničko-pčinjskog okruga i Austrijske razvojne agencije. Danas se Leskovački “cepkani ajvar” prodaje u velikim supermarketima ali samo na Severu Vojvodine.
Naučno stručni skup, Savremena proizvodnja povrća 2016
ako je ove sezone u Srbiji proizvedeno oko dva miliona tona povrća, u pitanju je samo 12 različitih povrtarskih vrsta što ne samo da obara cenu po kilogramu već i drastično umanjuje tražnju – naveo je profesor doktor Žarko Ilin na otvaranju sedamnaestog godišnjeg savetovanja pod nazivom „Savremena proizvodnja povrća“ u organizaciji „Vojvođanskog društva povrtara“, „Odbora za selo“ Srpske akademije nauka i umetnosti i „Master“ Kongresnog centra Novosadskog sajma. Ilin dodaje da se u svetlu teškog ekonomskog stanja koje se praktično iz meseca u mesec pogoršava, nameće pitanje: da li će i na koji način proizvođači povrća uspeti da zatvore ovu proizvodnu sezonu bez gubitaka.
Najava Skupa Savremena proizvodnja povrća
I ove, kao i mnogih prethodnih godina održaće se već uveliko tradicionalno 18. po redu savetovanje pod nazivom „Savremena proizvodnja povrća“ u organizaciji „Vojvođanskog društva povrtara“, „Odbora za selo“ Srpske akademije nauka i umetnosti, a od ove sezone i „Master“ Kongresnog centra Novosadskog sajma. Prema rečima glavnog organizatora skupa, profesora doktora Žarka Ilina sa departmana za ratarstvo i povrtarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, ovo savetovanje će imati još veći značaj ukoliko se u obzir uzme da su uslovi tokom upravo završene proizvodne sezone bili izuzetno nepovoljni za pojedine povrtarske vrste.
Proizvodnja domaćeg organskog ajvara, Udruženje žena Radanska Ruža
Osnovano kao socijalno preduzeće, danas jedno na teritoriji Srbije, udruženje žena “Radanska Ruža” iz Lebana zapošljava žene sa invaliditetom I žene koje su žrtve tranzicije.
Proizvodnja kupusa u Lozoviku
Na optrilike pola puta između Smedereva i Velike Plane nalazi se selo Lozovik u kojem svako veče na počinak ide oko 4.500 hiljade duša. Ovo mesto, naširoko poznato po povrtarstvu, dom je i našeg današnjeg domaćina Dobrice Šajkovića koji na svom gazdinstvu proizvodi paradajz, rani krastavac, papriku, krompir, karfiol, brokoli i kupus. Još su se njegovi stari intenzivno bavili povrtarstvom da bi kasnije Dobrica i njegova supruga Zorica zajedno sa svojim sinom Aleksandrom i snajom Jelenom nastavili tu tradiciju. Danas se radi oko četiri hektara, što pod zaštićenim prostorom što na otvorenim parcelama, na delu kojih je u trenutku naše posete u toku bila seča kupusa.
Dodeljene nagrade Intesa Farmer 2016
Najbolji od najboljih. Tako bi se mogli opisati pobednici ovogodišnjeg konkursa „Intesa Farmer“ u organizaciji banke „Intesa“ koja već četvrtu godinu za redom nagrađuje najuspešnije poljoprivrednike iz oblasti ratarstva, voćarstva, povrtarstva i stočarstva.
Dan polja kupusnjača, TimacAgro
Na poligonu za praktičnu nastavu Poljoprivredne škole sa domom učenika u Futogu održan je dan polja kupusnjača na kojem je predstavljen zajednički ogled organizovan od strane poljoprivredne škole ali i kompanija „Agroarm“, „Belšim krop protekšn“ i „Timak Agro“. Iako je danas poslužilo kao komercijalano, ovo ogledno polje prevashodno je bilo namenjeno kako bi se učenici kroz praktičnu nastavu upoznali sa procesom uzgoja kupusnjača ali i stekli uvid u nove i moderne tehnologije proizvodnje ove povrtarske vrste.
Proizvodnja krompira i malina u Koštunićima
U selu Koštunići nadomak Gornjeg Milanovca, imali smo priliku da obiđemo poljoprivredno gazdinstvo Jakovljević, gde nam je mladi Ljubinko ispričao i pokazao proizvodnju svoje porodice, koja se pretežno zasniva na uzgoju krompira i malina.
Proizvodnja kiselog kupusa porodice Ćulum
Simo Ćulum, poljoprivredni proizvođač iz Futoga, tačno pre 37 godina, ukiselio je svoju prvu turu futoškog kupusa, danas to više nije samo kupus, već nadaleko poznati brend, jednako priznat kako kod nas, tako i u Australiji, Kanadi i Rusiji. Sve je počelo od prostorija koje danas koristi za preradu, nakadašnje zadruge, u kojoj je po prvi put video kako se kiseli kupus.
Organska proizvodnja povrća u Futogu
Aćimovići su u organsku poljoprivredu ušli prvenstveno zbog sebe i svog zdravlja. Dragan, inače vlasnik gazdinstva u Futogu, kaže da je ovo jedini način proizvodnje koji on poznaje, jer tako su radili njegovi roditelji, koju su opet tu tradiciju nasledili od svojih roditelja. Na zahtev prijatelja, viškove je odvojio za prodaju, a zatim, povećao i proizvodnju. Tako je otpočeo i poslovanje.
Proizvodnja povrća porodice Gocić
Manifestacija „Moja bašta“ u organizaciji Udruženja poljporivrednih proizvođača „Banatska lenija“, održana je sada već tradicionalni sedmi put u okviru „Dana poljoprivrede 2016“ na kikindskom gradskom trgu. Kikinđani su iz prve ruke mogli da se uvere u kvalitet poljoprivrednih proizvoda sa parcela njihovih sugrađana, ali se i informišu o novinama u svetu poljoprivrede. Uz poljoprivredne proizvođače – prevashodno povrtare i voćare – i udruženja iz drugih krajeva naše države, svoje učešće su uzele i kompanije za proizvodnju i distribuciju repromaterijala što je ovu manifestaciju pretvorilo u svojevrstan mini poljoprivredni sajam.
Plastenička proizvodnja povrća u selu Donje Stopanje
Naš mladi domaćin Milan Stevanović iz Donjeg Stopanja kod Leskovca povrtarstvom je počeo da se bavi još od malih nogu: praktično samo je nastavio put koji su godinama tabale četiri generacije njegove porodice. U nekim proteklim godinama proizvesti kvalitetan plod je bilo mnogo teže nego danas, navodi Milan dodajući da se moderna proizvodnja ne bi mogla zamisliti bez pune agrotehnike, zalivnog sistema i dvoslojnih folija na naduvavanje.
Proizvodnja paprike na otvorenom
Lehel Šuranji iz Sente, spada u red uspešnih poljoprivrednika, koji uvek imaju nove ideje vezane za proizvodnju i viziju da ulaganje u poljoprivrednu donosi zaradu. Pored toga što na 20 hektara gaji kornišone, on uzgaja i industrijsku papriku, kao i čuvenu sortu paprike „slonovo uvo“, koja već duži niz godina ima dobru otkupnu cenu. Selokupn rod paprike „slonovo uvo“ izvozi u Nemačku. Lehel ne đubrivu nikad ne štedi, a prosečan prinos po hektaru prevazići će 60 tona.
Manifestacija Moja bašta 2016
Manifestacija „Moja bašta“ u organizaciji Udruženja poljporivrednih roizvođača „Banatska lenija“, održana je sada već tradicionalni sedmi put u okviru „Dana poljoprivrede 2016“ na kikindskom gradskom trgu. Kikinđani su iz prve ruke mogli da se uvere u kvalitet poljoprivrednih proizvoda sa parcela njihovih sugrađana, ali se i informišu o novinama u svetu poljoprivrede. Uz poljoprivredne proizvođače – prevashodno povrtare i voćare – i udruženja iz drugih krajeva naše države, svoje učešće su uzele i kompanije za proizvodnju i distribuciju repromaterijala što je ovu manifestaciju pretvorilo u svojevrstan mini poljoprivredni sajam.
Plastenička proizvodnja povrća u Kraljevcima
Grejani plastenici u Srbiji mogu da se nabroje na prste jedne ruke, dok je hirdoponski način gajenja prava nepoznanica za naše povrtare. U emisiji „U našem ataru“ nastojimo da Vam približimo značaj modernih tehnologija u svakom segmetnu poljoprivredne proizvodnje. Plastenik koji se nalazi u Kraljevcima i prostire se na 2,6 hektara poseban je po mnogo čemu, počevši od kontrolisanih uslova proizvodnje, posebnog mikroklimata koji vlada u ovom plasteniku, pa sve do načina berbe. Ovde je gaji paradajz, na hidroponiji, a prinosi po metru kvadratnom prelaze 40 kilograma, što je znatno iznad svakog proseka običnih povrtara, koji se na tradicionalan način bave plasteničkom proizvodnjom.
Proizvodnja paprike u selu Donji Stupanj
Porodica Bašić iz Donjeg Stupnja, jednog od najvećih sela u aleksandrovačkoj opštini, već skoro 40 godina sa uspehom proizvode kako rano tako i kasno povrće. Roditelji našeg današnjeg domaćina i sagovornika Vladice Bašića – Branislav i Marica – započeli su ovu povrtarsku proizvodnju koja je tokom vremena rasla, razvijala se da bi danas postala jedna od najuglednijih na ovoj teritoriji.
Proizvodnja povrća u selu Sovljak
Milorad Marković jedan je od većih povrtara u selu Sovljak, koje pripada opštini Ub. On povrće uzgaja na skoro pola hektara, ali razočaran u otkupnu cenu namerava da smanjuje površine pod plastenicima. Milorada je snašla, pored otkupne cene, još jedna nevolja, naime, u majskim poplavama pre 2 godine sve mu je stradalo i do dana današnjeg nije mu nadoknađen dugogodišnji rad i trud koji je nestao preko noći, pa i danas oseća posledice tog nemilog događaja.
Uzgoj paštrnaka
Paškanat je dvogodišnja zeljasta biljka, vidine 50-100 cm. Gaji se u mnogo varijeteta. Kao lekovito bilje može se upotrebljavati i divlji paštrnak, ali postoji više podvrsta i biljke su dosta slične, pa je teško razlikovati dobre od loših pošto su neke podvrste i otrovne. Upotrebljava se i plod i koren, ređe list. Koristi se kao svež koren, svež list, i zreo plod. Parštnjak se gaji kao peršun, šargarepa i drugo korenasto začinsko povrće. Najkvalitetnije korenje se dobija u jesen prve godine. U mestu Bograš na severu zemlje, nalazi se zasad paštrnka koji se prostire na 12 hektara, ova kultura se pokazala kako jako unosna, a što je najvažnije ulaganja su gotovo minimalna, jer biljka nije zahtevna.
Dan polja paprike u Ruskom Krsturu
U okviru „Dana krsturske paprike“ održanih u Ruskom Krsturu, organizovani su dani polja na kojima je predstavljena nova tehnologija u proizvodnji paprike. Uz pomoć kompanija „Agroarm“ – koja je obezbedila seme vrhuskih hibrida; „Belšim krop protekšn“ – koja se posvetila zaštiti useva; i „Timak agro“ – koja je bila zadužena za đubrenje i prihranu – na ovoj parceli napravljen je svojevrstan ogled koji mnogim proizvođačima može poslužiti kao primer dobre prakse u proizvodnji ove povrtarske vrste, navodi naš današnji domaćin i vlasnik ove parcele – Ljubomir Čizmar.
Stočarska proizvodnja u Salašu Crnobarskom
Vladan Miljević, poljoprivrednik iz Mačve, kaže da se njegovo bogatstvo ne meri veličinom pašnjaka, voćnjaka, livada ili broja stoke koju ima u svom domaćinstvu, već brojem dece. Ovaj vredni mačvanin sve što radi i stvara u životu planira da ostavi svojim naslednicima, kojih ima četvoro. Ćerke Vladana, Nikolina, Milica i sin Vladimir, ponos su i dika svog oca, koji skromno kaže da je sve snove uspeo da ostvari u životu. Ljubav prema poljoprivredi prenosi na mlađa pokolenja i veruje da će se njegova deca krenuti utabanom stazom vrednog oca. Dok deca ne stasaju, Vladan složno sa bratom vodi gazdinstvo. S obzirom na nepredvidivosti na poljoprivrednom tržištu, on se odlučio za svaštarsku proizvodnju.
Aktivnosti ZZ Buđanovci
Na dvadesetak kilometara od Rume nalazi se mesto Buđanovci koje je u poslernjih desetak godina postalo centar za proizvodnju dinje, ne samo u Sremu već i u čitavoj Srbiji. Površine pod tom povrtarskom kulturom variraju iz sezone u sezonu ali se predpostavlja da se svake godine povećavaju, jer geografsko poreklo samo po sebi nosi neku težinu pri pregovorima sa kupcima. Kako bi smo saznali nešto više o proizvodnji dinje u ovom sremskom mestu, posetili smo zemljoradničku zadrugu „Buđanovci“ i porazgovarali sa njenim direktorom Radovanom Raškovićem koji se prvenstveno osvrnuo na ovogodišnje uslove za proizvodnju te povrtarske kulture.
Plastenička proizvodnja povrća u Velikim Radincima
Milovan Nedimović iz Čalme najveći je proizvođač povrća u zatvorenom prostoru u celom Sremu. U ovom trenutku berba je u toku, a sav rod namenjen je velikim trgovinskim lancima u Srbiji koji strogo vode računa o poreklu i kvalitetu povrća koji se nađe na rafovima, pa je tako ovde reč o integralnoj proizvodnj u poljoprvredi, koja se ne sreće baš često kod većine proizvođača.
Akcija dinarskih kredita Opportunity banke
Bankarski krediti su odličan način da poljoprivredni proizvođači dođu do dodatnih finansijskih sredstava, posebno u slučaju ozbiljnijih investicija. Bilo da je u pitanju uvećanje obima proizvodnje, izgradnja objekata ili kupovina mehanizacije, prava investicija ostvarena kroz dobru kreditnu ponudu može da malog proizvođača pretvori u domaćina. Te činjenice je svestan i Miloš Ljubić iz Vrela kod Uba koji se bavi ratarstvom, povrtarstvom i proizvodnjom mleka. Bez obzira na to što u svojoj proizvodnji postiže odlične rezultate, nedavno se okrenuo kreditima Opportunity banke ne bi li prvo investirao u proizvodnju, a nakon toga i u mehanizaciju.
Proizvodnja bostana Jove Matića
Ukoliko želite da porazgovarate o proizvodnji bostana u Sremu, postoji samo jedna adresa na koju se treba obratiti kako bi dobili sve odgovore koji vas zanimaju. Odmah uz Rumu nalazi se selo Voganj gde Jovan Matić već 30 godina proizvodi lubenice i dinje, prilagođavajući se svake godine svake godine ne samo trendovima u tehnologiji, već i željama i potrebama kupaca. Posetili smo našeg današnjeg domaćina kako bi smo saznali u čemu je tajna uspešne proizvodnje bostana ali i kako da mi laici pronađemo zrelu pa samim tim i slatku lubenicu.
Proizvodnja i prodaja povrća u Kovačici
Verni gledaoci emisije „U našem ataru“ možda se sećaju Tatjane Cicke iz Kovačice čiju smo proizvodnju povrća posetili pre dve godine, a svega sat vremena nakon grada koji je pogodio zapadni deo južnog Banata i napravio značajne štete. Tada rakete nisu bile ispaljene, a odgovor na to zašto nisu i ko je odgovoran za taj propust od nadležnih nikada nismo dobili. Sve u svemu, dve godine je prošlo i put nas je opet naveo u ovo banatsko mesto, ali boljim povodom – samo smo hteli da posetimo našu staru poznanicu i sa njom porazogovaramo o današnjoj situaciji u kojoj se nalazi njena proizvodnja čija je tradicija duga skoro dvadeset godina.
Proizvodnja peršuna na severu Banata
Iz emisije u emisiju ponavljamo da bez navodnjavanja nema ni dobrih prinosa u poljoprivredi. Prošle godine šećerna repa bila je u samom vrhu po isplativosti kada su u pitanju ratarske kulture, i sa prinosom od 70 tona po hektaru bilo je moguće zaraditi oko 1.500-1.800 evra po hektaru. Zoltan Muči iz Gornjeg brega nedaleko od Sente, ove godine je repu zamenio peršunom, koji takođe ima dobru cenu. On je prvi put ove godine posejao peršun na 37 hektara, ali uz primenu najsavremenije tehnologije. Celokupna površina se navodnjava, a kroz sistem kap po kap, peršun dobija i prihranu. Sistem je ukopan u zemlju i sve je kompijuterski regulisano. Na parcelama gde je odrađena subirigacija samo se smenjuju kulture, a dobar prinos opravdava visoka ulaganja u početku, i veoma brzo se ovakva investicija isplati.
Doktor za paradajz
Dozvolite nam da Vam predstavimo Srđana Dimitrijevića iz Kumareva kod Leskovca koji je u svom kraju ali i šire poznat kao Doktor za paradajz.
Berba i proizvodnja korinišona
Jedan od primera da i srpski poljoprivrednik može da ostvari rekorde u prinosima, baš kao i bilo koji drugi farmeru Nemačkoj, jeste i nedavno sklopljena saradnja između jedne nemačke fabrike za proizvodnju pasterizovanih krastavaca i naših povrtara. Reč je o gajenju kornišona, ali po nemačkoj recepturi. Radosav Ćirin iz Sente vodi proizvodnju kornišona na 20 hektara. Kao i mnogim drugi kulturama i kornišonima ovogodišnje obilne padavine nisu donele planirane rezultate, ali i uprkos teškoj godini oni nisu bili zanemarljivi. Ovog mesecu, u jeku sezone, dnevno se bralo od 20-30 tona.
Besemene lubenice iz Deronja
Selo Deronje koje pripada opštini Odžaci pored tamburica festa, nadaleko je čuveno i po lubenicama. Ovde skoro svako drugo domaćinstvo gaji bostan. Ono što izdvaja Dragana Miljanovića od njegovih komšija jeste specifičan sortiment lubenica. Naime, reč je o besemenim lubenicama, koje se odlikuju manjom težinom, ali izuzetno visokim procentom šećera ili briksa.
Proizvodnja dinja i bostana u Buđanovcima
Priča o povrtarskoj proizvodnji porodice Andrić iz Buđanovaca počinje pre skoro šest decenija kada je još deda našeg današnjeg domaćina Save Andrića zasadio prvu turu dinja. Tada je bilo sve mnogo jednostavnije jer je tršište u Bosni bilo željno sremačkog bostana, a samo jedan hektar je bio dovoljan da bi prodica normalno živela. Danas je situacija nešto drugačija i bez većih površina i pune agrotehnike ne može se ostvariti dobar profit.
Uzgoj paradajza na otvorenom u selu Čalma
Tihomir Bojanić iz Čalme već godinama drži prvo mesto u Sremu po proizvodnji paradajza. Ovaj iskusni povrtar namerava da i ove godine bude najbolji među najboljima i prevaziđe samog sebe. Na jednom hektaru prognozira rod od preko 70 tona, a po jednom struku planira da ubere oko 7 kilograma. Ove godine velika tražnja je za paradajzom „šljivar“ koji se odlikuje procentom šećera ili briksa od preko 6. U ovom trenutku naziru se prvi plodovi koji dobro izgledaju i sva je prilika da će opravdati očekivanja.
Dan polja paradajza u selu Vinarce
Na parcelama zemljoradničke zadruge „Zelena zvezda“ u selu Vinarce kraj Leskovca održani su sada već tradicionalni „Dani polja paradajza“ na kojima su predstavljeni ogledi u kojima je odabran sortiment iz ponude kompanije „Agroarm“, rađena zaštita preparatima kompanije „Belšim krop protekšn“ i gde su primenjena đubriva kompanije „Timak Agro“.
Proizvodnja povrća u Lipničkom Šoru
Verni gledaoci emisije „U našem ataru“ dobro se sećaju priče o povrtarskoj proizvodnji braće Janjić iz Lipničkog Šora kod Loznice, koja važi za jednu od najozbiljnijh u tom kraju. Neposredno pre naše prve posete, naseljena mesta mačvanskog područja su tek počela da se oporavljaju od majskih poplava, pa je revitalizacija seoskog života i gazdinstava bila tema na koju smo se fokusirali, stavljajući pri tome neka osnovna pitanja u drugi plan. Danas, dve godine kasnije, ponovo smo se vratili na ove parcele i konačno porazgovarali sa Janjićima o svim aspektima njihove proizvodnje: o agrotehnici, pristupu radu, plasmanu i isplativosti. U ovom trenutku oni imaju četiri i po hektara na otvorenom i pod zaštićenim prostorom gde proizvode povrtarske vrste poput cvekle, celera, peršuna, kupusa, paradajza i ljute paprike koristeči pri tom punu i modernu agrotehniku.
Zaštita krompira, Syngenta
Kada krompir završi intenzivan porast, od precvetavanja pa sve to berbe, koristimo lokal-sistemike i antisporulante, kakav je preparat Revus Top.
Zaštita krompira, Syngenta
Kada krompir završi intenzivan porast, od precvetavanja pa sve to berbe, koristimo lokal-sistemike i antisporulante, kakav je preparat Revus Top.
Sigurna zaštita luka, Syngenta
Atmosferske prilike koje su obeležile maj i jun idealne su za razvoj biljnih bolesti. To je ono što trenutno najviše okupira povrtare. Na sreću nauka je iznedrila rešenja i za ovakve prilike pa je posao farmera danas bitno sigurniji nego što je bio.
Folijarna prihrana paprike, za oporavak posle loših vremenskih uslova
Velike količine padavina i značajne temperaturne oscilacije dovele su do stvaranja povoljnih uslova za razvoj bolesti ne samo u ratarskim već i u povrtarskim kulturama. U tu grupu naravno spada i paprika kao jedna od najisplatvijih i najzastupljenijih povrtarskih vrsta pa je od izuzetnog je značaja zaštititi je adekvatnim i efikasnim preparatima.
Zaštita paradajza na otvorenom, Galenika fitofarmacija
Prethodnih nekoliko dana nakon rasađivanja bili su idealni uslovi za razvoj bolesti paradajza. Najznačajnija bolest kod paradajza je plamenjača.
Proizvodnja batata
Provevši čitav život u Pančevu, bračni par Petruc odlučio je da potraži svoj mir u nekom od, možemo slobodno reći, sve praznijih banatskih sela. Vođeni željom za tišinom i dobrim mestom za pecanje, Milutinov i Milenin izbor je pao na Banatsku Dubicu – selo u Sečanjskoj opštini koje broji oko 300 duša. Kuća je kupljena, a sa njom je u paketu išla i okućnica kao i ekonomsko dvorište u kom se do skoro mogao naći samo korov, šut i otpad. Danas se u njemu nalazi svojevrsna ogledna bašta naših domaćina – Milutina i Milene Petruc.
Sigurna zaštita krompira, Syngenta
Kada krompir završi intenzivan porast, od precvetavanja pa sve to berbe, koristimo lokal-sistemike i antisporulante, kakav je preparat Revus Top.
Proizvodnja povrća i kornišona u Kikindi
Dragan Vukobrat je stari znanac ne samo gledaocima emisije „U našem ataru“, već i svima koji makar malo prate priče o dobrim poljoprivrednim praksama. Ovaj povrtar, po struci mašinski inženjer, počeo je da se bavi poljoprivredom pre nešto više od tri decenije kada je odlučio da pomogne tastu oko proizvodnje povrća. Od tada se više nije osvrnuo i odlučio je da život u potpunosti posveti proizvodnji hrane.
Kompletna zaštita krompira, Galenika Fitofarmacija
Preporuka je da se zaštita krompira od crne pegavosti startuje odmah sa formiranjem redova i u toj fenofazi je potrebno koristiti fungicide sa kontaktnim delovanjem.
Preporuke za zaštitu paprike, Galenika Fitofarmacija
Počelo je rasađivanje paprike na otvoreno polje. Paprika spada u najzastupljenije povrtarske kulture u Srbiji i da bismo dobili kvalitetne i zdrave proizvode potrebno je na vreme krenuti sa zaštitom.
Kompletna ishrana paprika, Timac Agro
Đorđe Dragičević iz Brestača bavi se proizvodnjom paprika na otvorenom – gde ima prinos od oko dve kilograma po stablu – i u zatvorenom prostoru – gde proizvede tri kile po stablu. Otvoreni zasad se prostire na jednom jutru, dok mu se proizvodnja pod plastikom nalazi u 12 manjih plastenika. Sa obzirom na to da već ima iskustva sa vodotopivim đubrivom KSC kompanije Timak agro, pre više od pet godina odlučio je da proba i folijarni Fertiaktil Starter u početnom nicanju odmah nakon rasađivanja. Kako sam kaže, nije se pokajao.
Kako funkcioniše ZZ Gospođinci
Iako je zakon o zadrugama donešen još krajem prošle godine, postavlja se pitanje šta su i koliko toga njegovim stupanjem na snagu dobile manje zadruge. U svetlu tih događaja, odlučili smo da posetimo zemljoradničku zadrugu „Gospođinci“ čiji se kooperanti prevashodno bave povrtarstvom i koja, prema rečima stručnjaka, predstavlja model po kojem bi trebalo organizovati i druge slične privredne subjekte. Tokom razgovora sa direktorom zadruge diplomiranim inženjerom poljoprivrede Radivojem Nadlačkim, dotakli smo se mnogih tema – od ovogodišnjih uslova za proizvodnju do pitanja organizacije.
Proizvodnja povrća u selu Zablaće
Domaćinstvo Mirka Zarića iz sela Zablaće kod Čačka, kao malo koje u Srbiji može da se pohvali sa nekoliko činjenica. Prvo, mladi nisu otišli sa sela već sa ocem, dedom i pradedom vredno rade, i imaju dugu tradiciju u povrtarstvu. Drugo, oni su članovi lokalne zadruge, što im u mnogome olakšava posao. Treće, navodnjavaju većinu svojih parcela i kao četvrto, ali ne manje važno uvode elektrifikaciju u atar svog sela. Sve što smo nabrojali, nije malo, i retko ko može da se pohvali ovakvim načinom vođenja domaćinstva. Otuda i ne čudi da prinosi na imanju porodice Zarić ni malo ne zaostaju za onima u Holandiji.
Solarno navodnjavanje povrća je najjeftinije
Marko Čarnić, proizvođač šargarepe i krompira iz Begeča važi za lidera po pitanju implementacije modernih tehnologija u svoju proizvodnju povrća. Svestan značaja obnovljivih izvora energije, naš domaćin je odlučio je da na ovu parcelu pod šargarepom veličine osam hektara instalira solarnu crpnu stanicu za navodnjavanje useva.
Zaštita paradajza od plamenjače u plastenicima, Galenika fitofarmacija
Najznačajnija bolest paradajza je svakako plamenjača. Galenika fitofarmacija za borbu protiv ove bolesti preporučuje preparat Fuzija.
Chief i Nicogan za čist kukuruz, Adama
Jovića Đurđević iz Osipaonice radi oko 15 hekatara na kojima uz kukuruz i pšenicu uzgaja i povrtarske kulture poput paradajza, paprike i bostana. Veliki obim posla i mnoge obaveze našeg domaćina uslovile su da pojedine njive pod kukuruzom zarastu u korov, na taj način dovodeći u pitanje i visinu prinosa ali i sam rezultat proizvodnje. Bilo je potrebno pronaći adekvatno rešenje i to u najkraćem roku.
Proizvodnja povrća u Gospođincima
Priča o povrtarskoj proizvodnji Zvonka Dejanovića iz Gospođinaca počela je 1989. godine u zlatna vremena povrtarstva. Iako je do tada uzgajao mak, Zvonko se tada, u dogovorou sa svojim ocem, odlučio da zasnuje proizvodnju paprike u kojoj je, prema njegovim tvrdnjama, veliku razliku napravilo uvođenje zalivnog sistema. To je bilo pre više od 15 godina. Danas je situacija nešto drugačija.
Ratarsko povrtarska proizvodnja u Vršcu
Da su proizvođači koji se bave isključivo jednom granom poljoprivrede postali retkost, pokazuje primer Jovice Popovića iz Vršca koji je deo svoje obradive zemlje na uštrb ratarstva, odvojio za gajenje povrtarskih kultura…
Plastenička proizvodnja povrća u selu Navalin
Jovica Stojković – proizvođač povrća iz Navalina – prvi je po mnogo čemu: među prvima je počeo plasteničku proizvodnju u svom kraju, među prvima je hrabro uvodio agrotehničke inovacije i među prvima je postao proizvođač za primer. Već 32 godine bavi se ovom delatnošću, vođen idejom da je hrana uvek potrebna i da proizvodnja te vrste nikada ne može upasti u krizu.
Proizvodnja povrća u Šumadiji
Porodica Milije Stevanovića iz sela Donje Komarice nadomak Kragujevca oduvek se bavila poljoprivrednom proizvodnjom, pre svega ratarstvom i stočarstvom. Njegovi roditelji i dans nastavljaju tu tradiciju, a on je 1995. godine započeo povrtarsku proizvodnju, na otvorenom i u plastenicima a u radovima mu pomažu supruga, sin i ćerka…
Plastenička proizvodnja povrća u selu Gornje Stopanje
Ivica i Slaviša Dimitrijević iz sela Donje Stopanje su braća od strica koja dele isti san: osnivanje i održavanje plasteničke proizvodnje povrća. Svako od njih ima svoju metodu rada i svoju ideju kako bi proizvodnja trebala da se odvija. Takođe, svako od njih ima svoje plastenike, do duše, odmah jedne pored drugih. I dok Ivica radi punim tempom, brigu o objektima i proizvodnji je – zbog očeve bolesti – u poslednje vreme na sebe preuzeo Milan, Slavišin sin…
Proizvodnja lokošničke paprike na jugu Srbije
Da je spoj mladosti i iskustva recept za uspeh, dokazuje primer porodice Cvetković iz Donje Lokošnice, koja se već godinama bavi uzgojem paprike. Zoran i njegov sin Aleksandar imaju oko 75 ari pod ajvarkom i isto toliko pod industrijskom začin paprikom bolje znanom kao autohtona Lokošnička paprika…
Udruženje Begečki povrtari
Na svojevrsnoj povrtarskoj karti naše zemlje, Begeču, mestu nadomak Novog Sada, svakako pripada posebno mesto. Jer, već poodavno izvanredno, kvalitetno i zdravstveno ispravno povrće iz ovog atara, završava na trpezama probirljivih kupaca kod nas i u nekoliko inostranih zemalja. Zemljoradnička zadruga „Begečki povrtari“ u ovom trenutku ima 38 zadrugara i između 120 i 200 kooperanata. Kada je osnovana davne 1927. godine imala je namenu da prodaje proizvode svojih zadrugara. I danas ima isti cilj: da okupi što veći broj zadrugara i po što boljoj ceni da proda proizvode, a što povoljnije ponudi zadrugarima seme i repro-materijal…
Uzgoj povrća u selu Gornje Stopanje
Leskovački okrug poznat je kako po otvorenoj i zatvorenoj proizvodnji paprika, krastavaca i paradajza, tako i po domaćinima koji se staraju da te kulture dospeju na trpeze širom države. Zbog toga smo i odlučili da obiđemo Dragana Dimitrijevića iz Gornjeg Stopanja, kako bi smo posetili njegovu proizvodnju povrća koju je – davnih dana – nasledio od svojih roditelja…
Plastenička proizvodnja povrća u selu Donje Stopanje
Kada se pomene kvalitetna paprika u Srbiji, prvo se pomisli na Leskovac i njegovu okolinu kao centar uzgoja ove kulture. Ipak, poslednjih godina, sve više i više poljoprivrednih proizvođača sa ovog područja okreće se uzgoju drugih kultura – poput paradajza, krastavaca, kornišona i zelene salate – u zatvorenom prostoru. Isti je slučaj i sa Daliborom Stamenkovićem iz Donjeg Stopanja, koji je znanje i imanje nasledio od svojih roditelja. Danas on vodi uspešnu plasteničku proizvodnju za koju se odlučio zbog sigurnijeg prinosa, kontrolisanih uslova i manje šanse za pojavu bolesti…
Povrtarsko voćarska proizvodnja u Lozoviku
U domaćinstvu Savić u selu Lozovik nadomak Jagodine, bavljenje voćarstvom i vinogradarstvom su porodična tradicija. Nakon što je pre dvadesetak godina nasledio ovaj posao, Goran Savić se trudi da tehnologija oko podizanja i nege zasada bude što savremenija ali materijalna sredstva su najveća prepreka pa ulaže koliko može, u zavisnosti od profita koji ostvari tokom sezone…
Udruženje Futoški kupus
Zahvaljujući čuvenom kupusu za Futog se čulo i van granica naše zemlje. Najveći krivac za to je istoimeno udruženje koje se već sedam godina zvanično bori za ovaj nacionalni brend…
Proizvodnja krompira u Begeču
Begečani i Futožani decenijama važe za odlične proizvođače povrća. Kupus i krompir dugo su bile najzastupljenije kulture na futoškim parcelama, a sada se poljoprivrednici okreću i uzgajanju šargarepe. Naročito se mlađe generacije trude da proizvodnja bude još veća i raznovrsnija uz naprednu agrotehniku, a takav je slučaj i u porodici Medić…
Plastenička proizvodnja povrća u Kovačici
Na samom izlasku iz Kovačice, na putu prema Debeljači nalazi se parcela sa plastenicima u vlasništvu Tatjane Cicke koja se već deset godina bavi uzgojem povrća kako na otvorenom, tako i u zatvorenom prostoru…
Vađenje i proizvodnja šargarepe u Begeču
Futožani i Begečani koji su pre dvadesetak godina među prvima počeli sa proizvodnjom šargarepe, u to vreme su mogli dobro da profitiraju jer su bili među retkima koji su na tržište plasirali ovu biljnu kulturu. U međuvremenu, pojavilo se još dosta proizvođača i to ne samo u Vojvodini već i na jugu Srbije pa je šargarepi, koja je tada dostizala i cenu od jednog evra po kilogramu, znatno opala vrednost. Profita i dalje ima, ali on varira iz godine u godinu, kaže mladi poljoprivrednik Milan Medić koji zajedno sa ocem i bratom obrađuje oko 70 jutara zemljišta na kojem gaje šargarepu, krompir, kupus, soju i kukuruz…
Posledice grada i nevremena u Kovačici
Naša poseta Tatjani Cicki iz Kovačice zakazana osmog jula, bila je dogovorena skoro sedam dana u napred. Trebao je to da bude opušten i pounčan razgovor o njenom pristupu radu i proizvodnji povrća u zatvorenom sistemu. Međutim, kada smo stigli do njene parcele, zatekli smo je kako pregleda svoje plastenike procenujući štetu – 30 minuta pre našeg dolaska, kroz deo opštine Kovačica protutnjao je grad…
Sigurnost u proizvodnji povrća, Syngenta
Zdravstvena bezbednost hrane iz dana u dan sve je značajniji prioritet za povrtare. Zbog toga oni sve brižljivije koncipiraju program zaštite bilja u svojim gajilištima. Za mnoge od njih paleta proizvoda kompanije Syngenta danas je jedan od stubova proizvodnje…
Proizvodnja kupusa u Futogu
Duže od pola veka porodica Latinović iz Futoga bavi se povrtarstvom. Na 10-ak hektara dominiraju kupus i krompir, a od nove godine počinju i sa proizvodnjom šargarepe. Naša ekipa posetila je Futog u trenutku kada se rasađivao hibridni kupus, dakle jedno mesec dana pre rasađivanja čuvenog Futoškog kupusa, jer nas je zanimalo koliko će ga ljudi saditi zbog lošeg prošlogodišnjeg iskustva…
Proizvodnja salate u plastenicima
Naš današnji domaćin je Zoran Pinić iz Čuruga. Zoranovi plastenici su podignuti na okućnici i njihova ukupna površina je 400 kvadrata. Na pokretanje proizvodnje rasada odlučio se zato što je shvatio da se sa jednom platom ne može pristojno živeti, te da je potreban još jedan izvor prihoda.
Kompletna ishrana začinske paprike, Timac Agro
Milan Mirosavljević iz Silbaša na ukupno 12 hektara proizvodi luk, lubenice i industrijsku papriku i prošle godine ostvario je odlične rezultate u kompletnoj povrtarskoj proizvodnji. Prema njegovim rečima, tajna uspešne poljoprivredne proizvodnje je konstanto ulaganje u punu agrotehniku.
Kako do ujednačenih glavica luka, Nutrileaders
Prilikom proizvodnje povrća veoma bitne stavke su izgled i ujednačenost plodova. Da bi lakše prodali svoje proizvode, a možda i ostvarili veći profit, neophodno je da vam plodovi budu prve klase, tačnije da ujednačenost plodova bude u što većem procentu…
Proizvodnja povrća u Gospođincima
Povrtarska priča Jovana Gojkova iz Gospođinaca počela je krajem dvadesetog veka kada se njegova porodica odlučila za proizvodnju luka. U odnosu na današnju proizvodnju – u kojoj su osim luk zastupljene i paprika i bostan – površine na kojima se radilo bile su mnogo manje, bilo je teže baviti se tim poslom, ali su cene bile bolje i proizvodnja je bila kud i kamo jeftinija.
Organska proizvodnja povrća u Futogu
Mladi poljoprivrednik iz Futoga Dragan Aćimović jedini je u tom selu koji hranu proizvodi po organskim principima. Dugo godina radio je to kako bi za sebe i svoju porodicu obezbedio bezbedan proizvod, a kad su se pojavili viškovi započeo je period konverzije i trenutno je u drugoj godini. Za sada obrađuje 0,75 hektara i na toj površini ima 5 vrsta voća i 25 vrsta povrća…
Proizvodnja povrća u selu Kumane
Da se strpljivim i racionalnim poslovanjem u povrtarstvu mogu dostići željeni ciljevi uverili smo se u banatskom selu Kumane kod porodice Tot. Pre dve decenije počeli su sa jednim plastenikom i jednim jutrom zemlje, a danas su respektabilni proizvođači koji dobrim 3.000 stanovnika…
Zaštita povrća, Galenika fitofarmacija
Nepogode koje su pogodile Srbiju značajno su ugrozile proizvodnju povrća na otvorenom. Sadni materijal koji je posađen pre vodenog pogroma, čak iako nije bilo poplavljen preživeo je ogromne šokove. Štete neće biti male, mada među povrtarima ima i onih koji će uspeti da oporave svoju proizvodnju…
Folijarna prihrana paradajza, Nutrileaders
U proizvodnji paradajza odbacivanje cvetova na gornjim cvetnim granama je uobičajeni problem tokom vegetacije, posebno u letnjim mesecima. Do ove pojave dolazi zbog stresova izazvanih promenama u temperaturama, pogotovo usled visokih temperatura, ali i zbog visoke vlažnosti vazduha, kao i usled napada gljivičnih oboljenja. Kompanija Nutrileaders u svojoj paleti proizvoda ima preparat kojim uspešno možete rešiti ovaj problem u svojoj proizvodnji…
Seme i zaštita povrća, Syngenta
Brojni veliki povrtari svoju proizvodnju zasnivaju na saradnji sa Syngentom. Kako u izboru sortimenta, tako i u zaštiti useva…
Actara, sistemični insekticid za zaštitu povrća, Syngenta
Čak i u najmodernijim plastenicima povrtari poslednjih godina oko nisu mogli da otvore od rojeva prenamnožene bele leptiraste vaši. Štete su bivale sve veće, a onda se pojavilo rešenje koje je populaciju ovog insekta stavilo pod kontrolu…
Pomoć prilikom rasađivanja paprike, Nutrileaders
Faza rasađivanja je veoma stresna za svaku biljku pa tako i za papriku. Kompanija Nutriliders preporučuje povrtarima korišćenje dva preparata u ovoj fazi: Nutri fos k i Nutriamino plus u cilju što boljeg ukorenjavanja…
Saveti prilikom rasađivanja biljaka u plastenike, Agromarket
Stručnjaci kompanije Agromarket pružaju povrtarima korisne savete vezane za tu granu poljoprivredne proizvodnje…
Preparat Bravo za oporavak biljaka posle hladnog i kišnog vremena, Syngenta
Velike temperaturne oscilacije i česte i obilne padavine tokom proleća podigle su dozu opreza među povrtarima. Znaju oni da ovakve prilike ne slute na dobro, nego na razvoj brojnih i ekonomski pogubnih bolesti u njihovim zasadima…
Isplativost u povrtarskoj proizvodnji gazdinstva Mirković
Gazdinstvo Mirkovića iz Čelareva uspešno proizvodi lubenicu već pet generacija i u tome su nenadmašni u Srbiji. Ove godine imaće bostan na više od 30 jutara i najveći deo završiće u Švajcarskoj i Nemačkoj…
Folijarna prihrana rasada paradajza, Nutrileaders
Rasađivanje paradajza jedna je od najosetljivijih operacija u povrtarskoj proizvodnji. Znaju to proizvođači pa se trude da biljci daju sve neophodne elemente za dobro ukorenjavanje i jak početni porast. Ovom prilikom kompanija Nutrileaders želi da vam predstavi dva preparata koji će vašu proizvodnju paradajza učiniti uspešnijom i kvalitetnijom…
Folijarna prihrana povrća, Nutrileaders
Dok je plastenička proizvodnja povrća uveliko u toku, povrtare koji se bave i proizvodnjom na otvorenom, uskoro očekuje još jedna važna operacija, a to je rasađivanje. Kompanija Nutrileaders želi da Vam predstavi 2 preparata koji će vašu proizvodnju učiniti uspešnijom i kvalitetnijom. Preparat Nutri Fos-K sadrzi fosfor i kalijum u obliku veoma pristupačnom za biljke. Utiče na bolje ukorenjavanje povrtarskih biljaka, cvetanje, kao i na protok materije u biljci. Može se koristiti za tretiranje rasada ali i u proizvodnji iz direktne setve…
Zaštita rasada povrća, Galenika fitofarmacija
Okolina Trstenika poznata je po intenzivnoj povrtarskoj proizvodnji. Trenutno je najaktuelnije rasadjivanje paradajza u zaštićenom prostoru, dok će rasad za proizvodnju na otvorenom polju početi da se iznosi krajem aprila. Ovo je trenutak da proizvođačima uputimo pravovremene savete, kada je u pitanju zaštita bilja.
Kalemljenje bostana u Celarevu
Kalemljenje lubenica na tikvu povrtar Stevan Mirković iz Čelareva radi više od 30 godina. Takva proizvodnja dosta je skuplja u odnosu na redovnu, ali se višestruko isplati u ozbiljnoj proizvodnji. Ranije dospevaju, otpornije su na temperaturne šokove, plodovi su kvalitetniji i daju visoke prinose, kaže jedan od najboljih vojvođanskih povrtara.
Saveti prilikom pikiranja rasada povrća, Agromarket
Saveti prilikom pikiranja rasda povrća od strane stručne službe Agromarketa…
Predviđanja proizvodnje i plasmana povrća u 2016. godini
Uzimajući u obzir da je ova zima vrlo blaga i sa malom količinom padavina, za očekivati je da će naredna sezona početi sa relativno ranim navodnjavanjima kod većine povrtarskih vrsta – navodi profesor sa Departmana za ratarstvo i povrtarstvo na novosadskom Poljoprivrednom fakultetu Žarko Ilin.
Naučno stručni skup – Savremena proizvodnja povrća
Uz države Evropske unije, Rusija je prošle godine uvela sankcije i Turskoj – jednom od tri najveća proizvođača povrća na Mediteranu. Međutim, Srbija nema ni kapacitet, ni organizaciju, pa samim tim ni veliku šansu da iskoristi ovu priliku i uveća izvoz povrća za jednu od najmnogoljudnijih država sveta – izjavio je profesor sa departmana za povrtarstvo na novosadskom Poljoprivrednom fakultetu Žarko Ilin tokom otvaranja sedamnaestog naučnog skupa „Savremena proizvodnja povrća“ održanog u Master centru Novosadskog sajma. Prema njegovim rečima čak postoji mogućnost da se kao posledica međunarodnih odnosa, na našem tržištu nađu velike količine jeftinog povrća sumnjivog kvaliteta iz Turske.
Saveti za proizvodnju kvalitetnog rasada
Čak 70% od 71 povrtarske vrste koje se proizvode na našoj geografskoj širini, uzgajaju se preko rasada. Pravilnom proizvodnjom rasadnog materijala formira se potencijal za budući prinos što ovaj posao čini izuzetno značajnim u povrtarstvu. Iako je u pitanju period od svega 20 do 60 dana, biljka za to vreme prođe polovinu životnog ciklusa – navodi profesor sa departmana za ratarstvo i povrtarstvo na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu Žarko Ilin. On dodaje da je za uspešnu proizvodnju rasada od izueztnog značaja priprema i odabir kvalitetnog semena, naglašavajući pri tome da je važno znati da se hibridno seme uzima samo u određenim slučajevima.
Najava savetovanja savremena proizvodnja povrća
Sedamnaesti po redu naučni skup pod nazivom „Savremena proizvodnja povrća“ u organizaciji „Vojvođanskog društva povrtara“ i „Odbora za selo“ Srpske akademije nauka i umetnosti, održaće se u subotu trinaestog februara u Master centru Novosadskog sajma. Predavači će i ovaj put obraditi pregršt tema koje su odabrane na zahtev agronoma i profesionalnih proizvođača povrća. Jedna od njih je i pravilan odabir sorte.
Proizvodnja povrća u selu Ečka
Na placu između Ečke i Lukinog Sela u Banatu nalaze se plastenici Jolanke Bugar. Ona na oko 800 kvadtarnih metara uzgaja povrće. Pored onog pod plastenicima, njeno povrće raste i na otvorenoj površini. Ona gaji paradajz, papriku, zelenu salatu, kupus, mladi luk, šargarepu, a cvekle ima tokom cele godine jer je seje u više etapa.
Kakva je bila 2015 godina u proizvodnji povrća
Prema rečima stručnjaka 2015. godina je bila izuzetno teška za proizvodnju povrća i zabeležen je pad prinosa od 20 do 30% u zavisnosti od vrste do vrste. Bez obzira na to što su u velikoj meri korišćeni sistemi za zalivanje, jedini efekat njihove upotrebe bila je neutralizacija nepovoljnih efekata visokih temperatura i suše koje su obeležile sezonu za nama. Ali šta kažu proizvođači? Iskoristili smo posetu šesanestom savetovanju povratara pod nazivom „Savremena proizvodnja povrća“ kako bi smo direktno od proizvođača saznali kakve su prinose i kvalitet postigli, da li su zadovoljni cenom i mogućnošću plasmana lubenice, paprike, krastavca, krompira i luka – i to sve u izuzetno nepovoljnoj 2015. godini.
Proizvodnja rasada u Kljajićevu
U jednoj od prethodnih epizoda emisije „U našem ataru“ mogli ste da pogledate priču o povrtarskoj proizvodnji Gorana Milisavljevića iz Kljajićeva koji uz pomoć pune agrotehnike i direktnog plasmana uspeva da ostvari značajan profit, nasuprot tome što povrće proizvodi na nepunom hektaru na otvorenom. Uz papriku, paradajz, bostan i kupus koji prodaje na pijacama, naš domaćin se bavi još jednom vrstom proizvodnje – proizvodnjom rasada…
Savetovanje, Savremena prozvodnja povrća
Sezona za nama je bila izuzetno teška za proizvodnju povrća, a prinosi su podbacili od 20 do 30% bez obzira na to što su povrtari masovno koristili sistem za navodnjavanje – naveo je profesor novosadskog Poljoprivrednog fakulteta Žarko Ilin na otvaranju šesnestog, sada već tradiconalnog, naučnog skupa pod nazivom „Savremena proizvodnja povrća“ u organizaciji Vojvođanskog društva povrtara i Odbora za selo Srpske akademije nauka i umetnosti. Komentarišući uslove proizvodnje u 2015. godini, Ilin je naglasio da je primena irigacionih sistema rezultirala samo umanjenjem efekata suše i nepovoljnih temperaturnih uslova.
Plastenička proizvodnja povrća u selu Mol
U ritu sela Mol Dragan Ugrinov, vlasnik poljoprivrednog gazdinstva „Ugrinov“, pod plastenicima i na otvorenom, uzgaja povrće. Pod plastenicima ima oko 1500 kvadratnih metara zasada, a sve ukupno oko hektar i po…
Vađenje mrkve i proizvodnja povrća u selu Mol
Na salašu na severu Vojvodine, nedaleko od sela Mol, Zoltan Lajko se bavi povrtarstvom. Na oko 20 jutara zemlje najviše ima šargarepe i peršuna, ali uzgaja i celer, cveklu, paštrnak, krompir… On je treća generacija u porodici koja se bavi ovim poslom i kaže da su za uspešnu proizvodnju neophodna kvalitetna semena i dobra usluga…
Proizvodnja maslina i mehaničko branje u Izraelu
Izrael je istinska, zemlja čuda – ovde sve možete da vidite. Sećate se da smo prošli put rekli kako ovde samo fali da budusti imaju neki hramčić, čisto , onako da budu prisutni na tržištu. Štos je što, smo zaboravili da u neku ruku imamo. Sa našim ljubaznim vodičima posetili smo Haifu , to je danas jedna moderna morska luka, poprilično velika ali ovo što vidite je sedište takozvane Bahai vere…
Plastenička proizvodnja povrća u selu Trbušani
Poljoprivredna proizvodnja Zorana Borišića iz Trbušana u blizini Čačka mogla bi se opisati kao svaštarska: uz ratarstvo i stočarstvo – prevashodno govedarstvo, ovčarstvo i živinarstvo – on se bavi i povrtarstvom, koje predstavlja primarni izvor prihoda ali i višedecijsku tradiciju u ovom gazdinstvu.
Proizvodnja povrća u Kljajićevu
Mala površina, velika ulaganja i direktan plasman. Tako bi se ukratko mogla opisati povrtarska proizvodnja Gorana Milosavljevića iz Kljajićeva kod Sombora, koji na površini od oko 0,8 hektara uzgaja lubenicu, papriku, paradajz i kupus…
Najznačajnija povrtarska kultura na jugu Srbije – Paprika
Paprika je jedna od najznačajnijih povrtarskih kultura, posebno na jugu Srbije. Gaji se u plastenicima i na otvorenom. Ova proizvodnja zahteva dosta ulaganja, a kako je paprika jedna od najtraženijih povrtarskih kultura na kraju ipak donosi solidnu zaradu…
Udruženje proizvođača paprika iz Ruskog Krstura
Udruženje paprikara “Capsikum anuum” iz Ruskog Krstura osnovano je 2003. godine i broji 75 članova. Jedan od glavnih ciljeva ovog udruženja je poboljšanje plasmana robe krsturskih povrtara, zbog čega se svake godine u avgustu organizuje manifestacija pod nazivom “Dani krsturske paprike” – navodi član upravnog odbora ovog udruženja Dušica Oros…
Organska proizvodnja povrća u Kikindi
Porodično gazdinstvo Mraković Gocić, na kome Zoran Gocić sa svojom suprugom, već godinama uzgaja povrće, nalazi se na Strelištu, naselju Kikinde. Iako još uvek nemaju sertifikat za organsku proizvodnju, trude se da sve što proizvode bude gajeno po organskim principima…
Proizvodnja povrća na otvorenom u selu Gornji Ristovac
Slađan Stamenković iz sela Gornji Ristovac u okolini Vranja počeo je da se bavi povrtarstvom i voćarstvom još devedestih godina prošlog veka, kada je preduzeće u kojem je radio počelo da propada, a većina zaposlenih poslato na plaćeno odstustvo. Kako se niko pre njega nije bavio komercijalnom poljoprivredom, naš domaćin je odlučio da pokrene ozbiljnu povrtarsku proizvodnju, ne bi li obezbedio dovoljno sredstava pa samim tim i egiztenciju za svoju porodicu. Danas, skoro dve decenije kasnije, povrtarska proizvodnja porodice Stamenković važi za jednu od najboljih u opštini Vranje…
Proizvodnja i berba paprike u Ruskom Krsturu
Nakon napornog radnog prepodneva na njivama Ruskog Krstura, berači paprike svoj dan privode kraju sortiranjem plodova i razdvajanjem prve i druge klase. Činjenica da je ovi mladi ljudi danas nazivaju gazdaricom, našoj domaćici Dušici Oros ne daje za pravo da bude lenja. Naprotiv! Baš kao i svi prisutni, i ona je zasukla rukave i bacila se na posao, u jednom trenutku samo odvojivši – na naše insistiranje – nekoliko minuta ne bi li nam pružila bolji uvid u svoju proizvodnju i ovogodišnje stanje useva krsturske paprike…
Berba paprika u Ruskom Krsturu
Slavko Malacko iz Ruskog Krstura – uz svoj posao konsultanta u kompaniji koja vrši promet đubriva i zaštitnih sredstava – bavi se i ratarstvom i povrtarstvom kao dopunskom delatnošću. Završivši srednju poljoprivrednu školu u Somboru, odlučio je da pokrene sopstvenu proizvodnju ne bi li u praksu preneo svo znanje koje je stekao tokom školovanja. U prošlosti se bavio proizvodnjom kultura poput crnog i belog luka, šargarepe i peršuna da bi se kasnije preorjentisao na proizvodnju konzumne paprike – prevashodno sorte Slonovo uvo…
Proizvodnja i plasman kornišona u Kikindi
U ataru Livade, nadomak Kikinde, između zasada kukuruza i suncokreta, nalazi se špalir kornišova poljoprivrednog proizvođača Dragana Vukobrata. Kornišone gaji skoro dve decenije. Krenuo je s 200 metara, potom duplirao, a sada na pola jutra zemlje, ima špalir dug 2400 metara…
Voćarsko povrtarska proizvodnja u selu Vržogrnci
Loše iskustvo koje je imao dok je radio za privatnika nateralo je Dragan Đokića iz Vržogrnca kod Zaječara da se u potpunosti posveti poljoprivredi. Radi 16 hektara zemlje od čega mu je pod pšenicom 7 hektara, kukuruzom 6, voća sa vinogradom ima na 2 i po hektara, a uz to proizvodi i povrće na 50 ari. Svaštari jer tako mora s obzirom na to da tereni u zaječarskom regionu nisu preterano kvalitetni, a i specifična je klima, zbog koje je nekad baš tu postojao Balkanski centar za sušu…
Proizvodnja celera u plastenicima
Sa modernim plastenikom, dva hektara na otvorenom i 3000 kvadrata proizvodnje povrća u zatvorenom prostoru, Jozef Miler se svrstava u ozbiljnije proizvođače, ne samo u rodnom Jasenovu kod Bele Crkve, nego i šire. Povrtarstvom se bavi dvadeset godina i zadovoljan je postignutim…
Mikrobiološko đubrivo u proizvodnji bostana, Biofor
Mile Stanojević iz Putinaca bavi se proizvodnjom lubenica i dinja trinaest godina, ali će ovu sezonu posebno pamtiti. Za razliku od većine bostandžija u Sremu, on je uspeo da spase usev od toplotnog udara i da već krajem juna krene sa prodajom…
Svaštarska proizvodnja u selu Đurđevac
U selu Đurđevac, u mioničkoj opštini, posetili smo gazdinstvo porodice Tešanović. Četrdesetosmogodišnji Miloje zajedno sa ocem i majkom poput većine poljoprivrednika u ovom kraju svaštari u proizvodnji, jer drugačije ne bi opstali, kaže on. U grad nije želeo, što se pokazalo dobrom odlukom, jer su gotovo sve fabrike prestale sa radom…
Proizvodnja i potencijali krompira u Srbiji
Kada se uporedi proizvodnja krompira u Srbiji sa onom u Evropskoj uniji, domaća nikako nije na zavidnom nivou. To potvrđuju i prosečni prinosi koji kod nas iznose oko 15 tona po hektaru, a u zemljama EU čak 40, pa negde i 45 tona. Profesor sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu, Zoran Broćić to objašnjava nepovoljnom klimom i neadekvatnim zemljištem, ali i nedostatkom edukacije domaćih proizvođača…
Potencijali povrtarske proizvodnje u severnom Banatu
Potencijale povrtarske proizvodnje u opštinama: Kikinda, Novi Bečej i Zrenjanin prepoznali su u USAID-u i kroz projekat lokalno-ekonomskog razvoja krenuli sa njegovom realizacijom. Plan je da se najpre polaznici kroz edukativni deo dobro potkuju znanjem, a kasnije da započnu sopstvenu proizvodnju bez svojih ulaganja. Kroz četvorodnevnu obuku učesnici na projektu dobijaju sve informacije neophodne jednom početniku, kaže Nikola Filipović iz kikindskog udruženja „Banatska lenija“…
Plastenička proizvodnja povrća u vranjanskoj opštini
Naš domaćin Dušan Đorđević iz Donjeg Vrtogoša je još kao desetogodišnjak pomago svojim roditeljima u proizvodnji povrća. Kao ravnopravan član porodice imao je svoja zaduženja na njivi i ma koliko mali bio uvek je davao sve od sebe. Danas, nakon više od dve decenije, Dušan ima svoju povrtarstku proizvodnju koja se sa njiva preselila pod plastenike…
Berba paprika u Ruskom Krsturu
Ruski Krstur je selo u kojem se paprika proizvodi praktično oduvek, međutim samo u poslednjih desetak do petnaest godina proizvodnja ove kulture se komercijalizovala i postala poznata na nacionalnom nivou. Šta više, mnogi pričaju da na tržištu može da parira leskovačkoj, kako po ceni tako i kvalitetu. Jedan od najboljih krsturskih proizvođača je naš domaćin Vladimir Rac koji je proizvodnju ove kluture započeo otprilike kada je nastupila komercijalizacija kako proizvoda, tako i samog sela…
Plastenička proizvodnja povrća u selu Donja Trnava
Jugoslav Janković iz Donje Trnave u blizini Niša već se jednu deceniju sa uspehom bavi proizvodnjom povrća. Ova parcela koja je pre deset godina bila prazna, danas vrvi od plastenika zahvaljujući vrednom radu i zalaganju porodice Janković koja poseduje oko 3000 kvadratnih metara pod zatvorenim prostorom i preko hektar i po na kojem proizvodi povrće na otvorenom…
Plastenička proizvodnja povrća u selu Donje Krajince
Od 150 domaćinstava koliko se nalazi u selu Donje Krajince u blizini Leskovca, čak 130 se bavi proizvodnjom povrća. Tu su plastenici uobičajna pojava, a proizvodnja povrtarskih kultura u zatvorenom prostoru nezamenjiv šraf u funkcionisanju ovog mesta i praktično obavezan deo svakodnevnog života meštana. Šta više, uslovi za poljoprivrednu proizvodnju su toliko dobri da zahvaljujući izuzetno kvalitetnom zemljištu u ataru, kao i neposrednoj blizini Južne Morave, ovo mesto je jedno od retkih koje je ove sezone pošteđeno posledica visokih temperatura i suše. Uz to, zahvaljujući zalaganju meštana, Donje Krajince je jedno od četiri sela u okolini Leskovca u čijem ataru je urađena elektrifikacija polja – navodi naš domaćin i iskusni povrtar Vladica Nešić…
Ratarsko povrtarska proizvodnja u selu Miokus
Zoran i Veran Bogosavljević su rođena braća iz Miokusa u blizini Šapca koji već dugi niz godina rade vredno, mudro i u slozi. Iako imaju nešto stoke i gaje ratarske kulture, njih dvojica su posebno ponosni na svoju povrtarsku proizvodnju koja se prostire na ukupno tri hektara. Uzgajaju paradajz, karastavac i papriku u plastenicima, dok na otvorenom proizvode paradajz, papriku, luk i kupus…
Plastenička proizvodnja povrća u Kikindi
U Kikindi smo posetili povrtara Dragana Vukobrata koji je u ovoj oblasti već tri decenije. Na iznajmljenom imanju ima plasteničku proizvodnju na 720 kvadrata, plus još jedan objekat od 260 kvadrata na drugoj lokaciji, koji greje i gde proizvodi rasad…
Krompirov moljac, pravi štete u leskovačkom kraju
Na jugu Srbije, tačnije u leskovačkom kraju, mnogim povrtarima je krompirov moljac i ove godine naneo neprocenjivu štetu. Neki od proizvođača bukvalno nisu imali šta da izvade iz zemlje, dok je ostalima dobar deo prinosa lošijeg kvaliteta. Reč je o štetočini koja se masovnije pojavila usled klimatskih promena, odnosno toplijeg leta praćenog dugim sušama. I Nebojša Stojanović iz sela Navalin imao je problema sa krompirovim moljcem, zbog kojeg je odustao od proizvodnje krompira…
Povrtarska proizvodnja u selu Navalin
U ataru većine sela nadomak Leskovca, prvo što se uoči jeste veliki broj plastenika, jer je tamo povrtarstvo osnovna grana poljoprivrede. Ni porodica Stojanović iz sela Navalin nije izuzetak. Oni obrađuju 4,5 hektara zemlje, od čega je 1,5 hektar pod plastenicima. Uposlena je čitava porodica, a na pitanje u vezi sa plasmanom robe kažu da s kupcima nemaju problema i da jedino nedostaju veće količine. Sve što proizvedu, oni i prodaju i to najveći deo bukvalno iz dvorišta…
Kiseljenje kupusa u čačanskom kraju
Ovogodišnju sezonu povrtari iz doline Zapadne Morave pamtiće po osrednjem prinosu. Za razliku od drugih delova Srbije njihovi prinosi nisu bili toliko izloženi napadima insekata, ali ih ni ove godine nije zaobišao grad…
Proizvodi povrtara iz Deronja na veletržnici
U prvom krugu dokapitalizacije veletržnice u Beogradu učešće je uzela i opština Odžaci i na taj način poljoprivrednicima sa svoje teritorije obezbedila je direktan nastup na veletržnici pod najpovoljnijim uslovima…
Proizvodnja povrća u selu Kumarevo kod Leskovca
Kao i većina meštana iz okoline Leskovca i Jovan Stojanović iz sela Kumarevo bavi se povrtarstvom. Obrađuje desetak hektara, od čega su 4 pod plastenicima. Tačnije Jovan ima 115 plastenika, a plan mu je da dogodine ima 140. Ovu godinu ocenjuje kao solidnu…
Povrtarsko stočarska proizvodnja u Lozničkom polju
Rajko Ignjatović iz Lozničkog polja jedan je od mnogobrojnih koji se posle gubitka posla u potpunosti posvetio poljoprivredi. Bavi se povrtarstvom, a kako ima i nešto stoke, proizvodi i kukuruz i lucerku. Što se tiče povrtarstva godina je bila relativno dobra, kaže Rajko. Zahvaljujući zalivnom sistemu uspeo je da dobije solidne prinose, a posao bi svakako bio i bolji da ima barem nešto plasteničke proizvodnje. Nekada je imao 6 plastenika, sve dok lopovi nisu demonstrirali drskost i beskrupuloznost…
Mineralno đubrivo Global PK 16 32, Agroglobe
GLOBAL je nov proizvod kompanije Agroglobe. Kompleksno mineralno đubrivo sa mikroelementima namenjeno je za primenu na svim tipovima zemljišta I za ishranu svih biljnih vrsta. Osnovne karakteristike ovog đubriva su visoka koncetracija hranjivih elemenata, isti hemijski sastav svake granule, ujednačena granulacija , finoća I čvrstoća granula, što omogućava dobru raspodelu hranjivih elemenata prilikom distribucije.
Proizvodnja povrća u Deronjama
U ataru sela Deronje vađenje luka je završeno. Sezona nije loša, kažu tamošnji proizvođači, a i cena je zadovoljavajuća. Međutim, povrtar Sava Davidov je na početku sezone imao peh za koji nije on kriv, već hemijska kuća od koje je kupio preparat, a koji nije bio odgovarajući. Deo biljaka je bukvalno bio spržen, a deo koji je uspeo da sačuva dao je veoma sitan rod.
Proizvodnja luka i krompira u Deronjama
Za porodicu Berudanov iz Deronja koja se bavi proizvodnjom povrća na otvorenom, početak ove sezone nije obećavao. Loše vremenske prilike koje su trajale sve do maja prouzrokovale su kasniju setvu, a zatim se dogodilo nešto što niko nije očekivao. Poverenje u hemijske preparate jedne renomirane kuće je zauvek izgubljeno. Naime, na preporuku stručnjaka u toku nicanja poprskali su luk i spržili ga. Kako kaže Veselin Berdunov, sreća je u tome što nisu dejstvovali na kompletnoj površini, ali je šteta svakako velika.
Kvalitetna proizvodnja povrća u Maradiku
U Maradiku je naša ekipa posetila Tibora Lukača, jednog od mnogobrojnih koji je gubitkom posla platio ceh tranziciji, ali čoveka koji nije hteo da se preda. Doselio se u Maradik iz Inđije i bez imalo iskustva započeo povrtarsku proizvodnju. Puno literature, interneta, a najviše rada dovelo je do toga da je Tibor danas prezadovoljan učinkom, a najviše činjenicom što zna da proizvede vrhunsku robu, kao što je rani paradajz.
Svaštarska proizvodnja u selu Staro Lanište
Prava je retkost sresti mladog čoveka koji je 100% rešio da ostane na selu, kao što je to odlučio Dejan Stanković iz Starog Laništa kod Jagodine. Još kao mali pomagao je dedi i ocu oko svih poljoprivrednih radova, pa je nakon srednje škole i on rešio da nastavi porodičnu tradiciju. Gazdinstvo Stankovića je tipično šumadijsko domaćinstvo koje se nije profilisalo za samo jednu poljoprivrednu proizvodnju, već kako se to kaže svaštare. Bave se ratarstvom, stočarstvom i pomalo povrtarstvom…
Zaštita krompira, Galenika fitofarmacija
Gro useva krompira se trenutno nalazi u fazi zatvaranja redova ili početka cvetanja. To su faze kada krompir intenzivno formira nadzemnu masu, a istovremeno počinja i sa nalivanjem krtolica i to je stanje kada je biljka najosetljivija na bolesti…
Zaštita krompira, Syngenta
Nalazimo se u krompirištu u čačanskom kraju na njivi koja je čista, bez prisustva korova. Rađen je zemljišni herbicid Arcade u količini od 5 litara po hektaru…
Sigurna zaštita krompira, Syngenta
Vremenske prilike prošle godine nisu bile saveznik proizvođača krompira. Donele su im značajne gubitke, ali i dragoceno saznanje kako stati na put biljnim bolestima…
Zaštita rasada povrća bakrom, Nordox Syngenta
Visok stepen vlage i temperaturne oscilacije u objektima za proizvodnju rasada povrća savršen su svet i za razvoj bakterija, izazivača bolesti koje nanose značajne ekonomske štete…
Zaštita povrća na jugu Srbije
Ova godine je u poljoprivredi bila po mnogo čemu karakteristična, a posebno u povrtarskoj proizvodnji. Vremenske prilike, bolje reći neprilike, su uticale na pojavu mnogih bolesti i štetočina protiv čega su stručnjaci preporučivali proizvođačima adekvatne mere suzbijanja…
Borba protiv tute apsolute u proizvodnji povrća
Gazdinstvo Jovice Stojkovića iz Navalina – koje smo vam već predstavili – nije samo dobar primer plasteničke proizvodnje u jablaničkom okrugu, već i važan element u izučavanju štetočina karakterističnih za kulture koje se gaje u tom kraju. Njegovo gazdinstvo je odabrano za tu ulogu zbog raznosvrsnosti proizvodnje, velikih površina, kvalitetnog rada i potrebe samog proizvodjača da saradjuje sa stručnjecima u cilju što efikasnijeg suzbijanja štetnih organizama, a sve na inicijativu magistra iz oblasti zaštite bilja Gordane Jovanović Nikolić iz leskovačke Poljoprivredne stručne savetodavne službe. Njena uloga nije samo edukacija proizvođača, već i sprovođenje istraživanja koje će, kada se sve podvuče, koristiti svima…
Zaštita krompira od plamenjače i crne pegavosti, Delta Agrar
Tokom cele vegetacione sezone krompir je podložan zarazi brojnim prouzrokovačima biljnih bolesti. Plamenjača je sigurno ekonomski najštetnija i najrasprostranjenija bolest useva krompira, a pri povoljnim uslovima može se javiti i u maju. Štete koje plamenjača može prouzrokovati zavise od fenofaze krompira u kojoj je došlo do infekcije, kao i od osetljivosti sorte…
Suzbijanje korova u krompiru, Delta Agrar
Prisustvo korova u usevu krompira odražava se kako na prinos tako i na sam kvalitet jer je poznato da višegodišnji korovi svojim podzemnim organima ubušuju krtole i na taj način ih oštećuju. Korovi su konkurencija gajenom usevu krompira za hranljive materije i vodu…
Preventivno suzbijanje štetočina u krompiru
Zbog svog hemijskog sastava krompir predstavlja važan izvor hrane mnogobrojnih štetočina. Insekti kao najvažnije štetočine u usevu krompira se javljaju povremeno, a neki samo na ograničenom prostoru. Važan segment na koji povrtari moraju obratiti pažnju ove godine jesu grčice, rovci, žičnjaci i podgrizajuće sovice koje su u stanju da pričine velike štete prinosima…
Načini praćenja i mere borbe protiv žičara u povrću
Štetočina koja mnogim povrtarima zadaje glavobolje jeste žičar. Naime, reč je o larvama žičara nalik na komadiće žice duge oko 25 milimetara. Njegovo prisustvo na parcelama je u poslednje dve godine skoro sedam puta veće, tačnije 2010. godine brojno stanje žičara bilo je oko 8000 dok je prošle godine zabeleženo čak 42000…
Zaštita krompira od insekata i bolesti, Delta Agrar
Proizvodnja semenskog i merkantilnog krompira se ne može zamisliti bez adekvatne hemijske zaštite koja podrazumeva i zaštitu protiv štetočina i prouzrokovača biljnih bolesti. Kada govorimo o štetočinama na prvom mestu je krompirova zlatica kao ekonomski najznačajnija štetočina…
Borba protiv plamenjače i krompirove zlatice, Galenika fitofarmacija
Izrazite razlike u nadmorskoj visini na kojima su uspostavljeni zasadi krompira uslovljavaju i značajne razlike u stepenu razvoja ove biljke. Ipak za ovaj period godine važi da je u segmentu zaštite bilja najaktuelnija borba protiv plamenjače i krompirove zlatice…
Zaštita od bolesti i prihrana paradajza i krastavca
Bilo da se paradajz i krastavac proizvode na otvorenom polju ili u zatvorenom prostoru najznačajnije bolesti od kojih biljku treba štititi su prouzrokovači plamenjače: fitoftora infestans i pseudoperonospora cubensis…
Opasnosti od paradajzovog moljca, Tuta Apsolute
Pre nekoliko godina veliku pažnju svih proizvođača paradajza u Evropi privukla je nova i veoma opasna štetočina – tuta absoluta, poznata i kao paradajzov moljac. Njena pojava vezana je za Mediteranski deo 2006. godine, međutim, veoma brzo se pojavila i u drugim delovima starog kontinenta. Paradajzov moljac je u Srbiji registrovan tek ove godine. Bilo ga je u Leskovačkom kraju, a primećen je i u jednom sremskom selu. Štetu koju za sobom ostavi tuta absoluta, može biti i stopostotna. Posledice su primetne na svim delovima biljke, pa i na samom plodu. Ova vrsta može da razvije čak 12 generacija godišnje u toplim područjima ili u zaštićenom prostoru, a mogu i da prezime. U suzbijanju ove opasne štetočine, najvažnija je preventiva…
Setva i zaštita semena prilikom proizvodnje rasada, Agromarket
Počinje sezona setve i proizvodnje rasada povrtarskih kultura za proizvodnju povrća u zaštićenom prostoru. Za kvalitetnu proizvodnju povrća veoma značajno je proizvesti kvalitetan rasad…
Zaštita od prouzrokovača biljnih bolesti u krompiru
Pored zaštite protiv korova i štetočina važen segment zaštite useva krompira čini zaštita protiv prouzrokovača biljnih bolesti. Na prvom mestu to je svakako plamenjača. Toplo i vlažno vreme pogoduju razvoju ove bolesti. Temperanturni interval između 15 i 25 stepeni uz česte kiše i dugotrajne rose jesu idealni uslovi za razvoj plamenjače…
Insekticidi za suzbijanje krompirove zlatice
Postoji veći broj štetočina koje usevu krompira mogu učiniti značajne štete, a neki od njih su vektori, odnosno prenosioci virusa. Zaštita krompira se ne može zamisliti bez suzbijanja štetočina, na prvom mestu krompirove zlatice koja je ekonomski najznačajnija jer se javlja svake godine i pričinjava ogromne štete…
Za napredan agrobiznis, Zaštita paprike
Iskustva poljoprivrednika sa korišćenjem Syngenta-inih preparata za zaštitu paprike…
Za Napredan Agrobiznis, Actara
Puštanjem Actare kroz sistem kap po kap vršimo zastitu paradajza i paprike u plastenicima od biljnih vaši, naročito bele leptiraste vaši…
Kako suzbiti bakterije u kupusnjačama
Bakterioze predstavljaju najveći problem u povrtarskoj proizvodnji, a najviše u onoj koja se radi iz rasada. Stručnjaci kažu i to da su od 10 000 semenki dovoljne i tri zaražene koje mogu da prouzrokuju epidemiju. Biljke koje najčešće oboljevaju su kupusnjače…
Delta Agrar, zaštita krompira
Prilog iz 331. izdanja emisije U našem ataru
Bostandžije u Sremu, očekuju dobar prinos
Jova Matić iz Vognja zvanično nije rekorder u proizvodnji lubenica i dinja, ali je po kvalitetu svojih proizvoda nadaleko poznat. Bostan radi već 30 godina pa nas je zanimalo na koji način će se odraziti kišno proleće kakvo ne pamte ni mnogo stariji poljoprivrednici od njega…
Poseta sajmu Fruit Logistica 2013
Na najvećem svetskom sajmu svežeg voća i povrća Fruit Logistica koji je od 6. do 8. februara održan u Berlinu među 2500 izlagača iz 83 zemlje uspešno se predstavio i Delta Agrar sa voćnjakom ‘Podunavlje’ u Čelarevu, inače najvećim voćnjakom u jugoistočnoj Evropi sa 201 ha savremenog zasada jabuke…
Svaštarska poljoprivredna proizvodnja u Žitorađi
Prema rezultatima koje postiže nikada ne bismo pomislili da se Ratomir Stojanović iz Žitorađe ozbiljnom poljoprivrednom proizvodnjom bavi tek 12 godina. Ovaj inženjer agronomije ostao je bez posla u Niškoj duvanskoj industriji ali se u svetu poljoprivrede odlično snašao. Danas se sa puno uspeha bavi voćarstvom i povrtarstvom, ali priznaje da prioritet u proizvodnji ipak ima voćarstvo…
Manifestacija ‘Moja Bašta’ u Kikindi
Svake godine početkom septembra u Kikindi se održava manifestacija posvećena jednom od najuspešnijih udruženja poljoprivrednih proizvođača u Srbiji. „Banatska lenija“ postoji 8 godina, okuplja više od 240 proizvođača i primer je na koji način bi trebalo da funkcionišu poljopriveredna udruženja. Teško je pobrojati sve aktivnosti koje je „Banatska lenija“ uspešno realizovala do sada, ali je za predsednika Upravnog odbora udruženja, Nikolu Filipovića najveći uspeh masovnost i činjenica da su opstali…
Proizvodnja i izvoz suve šljive u Valjevskom kraju
Srbija godišnje proizvede oko 600.000t šljive, što je stavlja u sam svetski vrh, međutim čak dve trećine roda završi u rakiji, a proizvede samo oko 6.000t suve šljive. Naša zemlja je vekovima bila poznata po suvoj šljivi i ona je bila deo života srpskih domaćina. Iako i danas ima ljudi koji se bave ovom proizvodnjom, za ozbiljniji izvoz nedostaju veće količine…
Proizvodnja kravljeg sira na planini Javor
Na poljoprivrednom gazdinstvu Radoševića koje se nalazi u selu Kušići kod Ivanjice, zastupljeno je nekoliko grana poljoprivrede. Teško je opredeliti se za primarnu proizvodnju, jer je tržište veoma nestabilno, pa zato Radoševići seju krompir, žito, imaju malinjak, košnice, a bave se i proizvodnjom kravljeg sira. Ipak najveće prihode ostvaruju prodajom bukovine…
Proizvodnja i prodaja povrća i cveća U Italiji
Posed braće Karla i Alesandra Feresina, koji se u mestu San Lorenzo Fiumicello nedaleko od Udina, bave gajenjem voća, povrća i cveća u plastenicima i na otvorenom, našao se na listi mesta koje su posetili učesnici studijskog putovanja ProAgro Lider 2010. Braća Karlo i Alesandro, povrće i voće gaje na ukupno 17 hektara…
Proizvodnja kalemova i paprika u selu Medveđa
U selima trsteničke opštine Medveđi i Velikoj Drenovi kalemljenje vinove loze predstavlja tradiciju dugu više od stotinu godina. Veština se prenosila sa oca na sina pa se nekada u ovom delu Srbije radilo preko 30 miliona loznih kalema koji su se najviše izvozili za Rusiju. Od toga su bukvalno živela ova sela, ali danas je drugačije. Porodica Miroslava Kezića iz sela Medveđa i dan danas se bavi kalemarstvom , ali u mnogo manjem obimu nego ranije. Opredelili su se za proizvodnju paprike, ali ni od tradicije kalemljenja nisu u potpunosti odustali…
Ishrana povrća i krompira Eurofertilom u proleće , Timac Agro
Proizvodnja povrća je posao koji zahteva puno truda, ulaganja, znanja i ljubavi. Bilo kakav propust u toku proizvodnje, bez obzira na to u kom delu vegetacije se desio, može dovesti do značajnog, ako ne i totalnog finansijskog gubitka…
Osnovno đubrenje paprike sa Eurofertil +37, Timac agro
Branislav Dangubić iz Đurđeva bavi se proizvodnjom paprike na otvorenom polju i prilikom prodaje veoma mu je bitno da ima kvalitetnu papriku. Osim kvaliteta i količina paprike je veoma važna u proizvodnji. Branislav je uz pomoć đubriva Eurofertil +37 ostvario oko 30 tona kvalitetne paprike po jutru…
Osnovno đubrenje luka, preduslov za dobar prinos, Timac Agro
Da biste u proizvodnji luka postigli visok prinos i dobar kvalitet, jedna od stavki na koju se mora obratiti posebna pažnja je i đubrenje. Da bi se odabralo đubrivo koje će dati pun doprinos proizvodnji potrebno je pratiti zahteve useva luka. Crni luk i ostali lukovi spadaju u grupu kaliofilnih biljaka, a takođe spadaju u grupu biljaka koje imaju veliku potrebu za sumporom…
Folijarna prihrana u bostanu i paradajzu
Poljoprivreda se već više od decenije nalazi pred inostranom konkurencijom. Kako bi ostvarili profit, poljoprivredni proizvođači se odlučuju da primene dve različite strategije. Jedni smanjuju investicije u proizvodnji, time i prinos i profit, dok drugi, prateći evropske trendove, uvode nove tehnologije. Jedno od rešenja nudi i kompanija Timac AGRO Balkans…
Folijarna i mineralna prihrana kukuruza i paprike
Poljoprivreda se već više od decenije nalazi pred inostranom konkurencijom. Kako bi ostvarili profit, poljoprivredni proizvođači se odlučuju da primene dve različite strategije. Jedni smanjuju investicije u proizvodnji, time i prinos i profit, dok drugi, prateći evropske trendove, uvode nove tehnologije. Jedno od rešenja nudi i kompanija Timac AGRO Balkans…
Mineralna i folijarna prihrana za veći prinos
Poljoprivreda se već više od decenije nalazi pred inostranom konkurencijom. Kako bi ostvarili profit, poljoprivredni proizvođači se odlučuju da primene dve različite strategije. Jedni smanjuju investicije u proizvodnji, time i prinos i profit, dok drugi, prateći evropske trendove, uvode nove tehnologije. Jedno od rešenja nudi i kompanija Timac AGRO Balkans…
Primena kvalitetnog mineralnog đubriva u kukuruzu i krompiru
Poljoprivreda se već više od decenije nalazi pred inostranom konkurencijom. Kako bi ostvarili profit, poljoprivredni proizvođači se odlučuju da primene dve različite strategije. Jedni smanjuju investicije u proizvodnji, time i prinos i profit, dok drugi, prateći evropske trendove, uvode nove tehnologije. Jedno od rešenja nudi i kompanija Timac AGRO Balkans…
Proizvodnja i prihrana kupusa
Poljoprivreda se već više od decenije nalazi pred inostranom konkurencijom. Kako bi ostvarili profit, poljoprivredni proizvođači se odlučuju da primene dve različite strategije. Jedni smanjuju investicije u proizvodnji, time i prinos i profit, dok drugi, prateći evropske trendove, uvode nove tehnologije. Jedno od rešenja nudi i kompanija Timac AGRO Balkans…
Proizvodnja i prihrana šargarepe
Poljoprivreda se već više od decenije nalazi pred inostranom konkurencijom. Kako bi ostvarili profit, poljoprivredni proizvođači se odlučuju da primene dve različite strategije. Jedni smanjuju investicije u proizvodnji, time i prinos i profit, dok drugi, prateći evropske trendove, uvode nove tehnologije. Jedno od rešenja nudi i kompanija Timac AGRO Balkans…
Prihrana ratarskih i povrtarskih kultura
Poljoprivreda se već više od decenije nalazi pred inostranom konkurencijom. Kako bi ostvarili profit, poljoprivredni proizvođači se odlučuju da primene dve različite strategije. Jedni smanjuju investicije u proizvodnji, time i prinos i profit, dok drugi, prateći evropske trendove, uvode nove tehnologije. Jedno od rešenja nudi i kompanija Timac AGRO Balkans…
Kvalitetno mineralno đubrivo za veći prinos u šećernoj repi i povrću
Poljoprivreda se već više od decenije nalazi pred inostranom konkurencijom. Kako bi ostvarili profit, poljoprivredni proizvođači se odlučuju da primene dve različite strategije. Jedni smanjuju investicije u proizvodnji, time i prinos i profit, dok drugi, prateći evropske trendove, uvode nove tehnologije. Jedno od rešenja nudi i kompanija Timac AGRO Balkans…
Kvalitetno mineralno đubrivo za veći prinos
Poljoprivreda se već više od decenije nalazi pred inostranom konkurencijom. Kako bi ostvarili profit, poljoprivredni proizvođači se odlučuju da primene dve različite strategije. Jedni smanjuju investicije u proizvodnji, time i prinos i profit, dok drugi, prateći evropske trendove, uvode nove tehnologije. Jedno od rešenja nudi i kompanija Timac AGRO Balkans…
Dan polja kupusnjača u Despotovu, Syngenta
2014. godinu skoro svi poljoprivrednici pamtiće kao godinu koja je nametnula brojne izazove njihovoj proizvodnji. Opasnosti nisu zaobilazile ni domaće povrtare. Ipak, čini se da je baš u takvim godinama došlo vreme da se načine iskoraci u pravcu prihvatanja savremenih tehnologija koje pružaju višu stepen sigurnosti…
Svaštarenje u poljoprivrednoj proizvodnji u Badovincima
Dragan Paunić iz sela Badovinci kod Šapca, ceo svoj život svaštari u poljoprivredi. Od ratarstva, preko stočarstva pa sve do povrtarstva, kaže jedino tako može da opstane. Pod povrćem ima oko 4,5 hektara, veći deo je na otvorenom, a manji pod plastenicima. Redovno seje rani kupus i to pod agrilom, a ove godine je imao 25 hiljada komada. Međutim, ovogodišnja zarada nije pokrila ni osnovna ulaganja…
Proizvodnja tikvica, bostana i farma krava, STAR projekat 08
U selu Grabovci posetili smo gazdinstvo Branislava Rahara, mladog poljoprivrednika koji se kao i većina drugih u tom delu Srema bavi ratarstvom i povrtarstvom. Kvalitet zemlje je u rumskom delu opštine između druge i šeste klase, a kako kroz Grabovce prolazi kanal Vranj logično je da se veliki broj stanovnika bavi povrtarstvom…
Mešovita proizvodnja bostana i mleka
Vojvođansko selo Idvor nadaleko je poznato po proizvodnji bostana. Većina meštana se generacijama bave proizvodnjom lubenica, tako da je ove godine oko 100 hektara Idvorskog atara bilo pod bostanom. Ovogodišnji loši vremenski uslovi ostavili su velike posledice, pa su neke bostandžije imale gubitke i do 50%…
Mešovita poljoprivredna proizvodnja u Štitaru
Mileta Marković iz Štitara kod Šapca bavi se stočarstvom i proizvodnjom mleka, a u značajnoj meri i ratarstvom i uzgojem povrća na otvorenom… Prilog iz 339. izdanja emisije U našem ataru.
Mešovita proizvodnja u Leskovačkom kraju
Prilog iz 338. izdanja emisije U našem ataru. Bili smo u Čekminu gde smo snimili prilog o Miroslavu Stankoviću i njegovoj mešovitoj poljoprivrednoj proizvodnji. Miroslav se bavi povrtarstvom, ratarstvom i stočarstvom…
Biodinamička poljoprivredna proizvodnja u selu Jalovik
Sresti Nemicu i Holanđanina koji se bave biodinamičkom poljoprivredom nije retkost u Evropi ali jeste čudno što smo ih sreli u Srbiji: u naselju Jalovik u Mačvanskom okrugu. Nemica iz Berlina Vivijen Scheidle stigla je u Srbiju 2004-e godine ne zbog velikih mogućnosti koje Srbija pruža već da bi edukovala proizvođače o biološko-dinamičkoj poljoprivredi. Posle 4 godine provedene na Meljaku i Kosmaju, Vivijen je upoznala Holanđnina Boudewijna Kegelsa sa kojim je pre 4,5 godine započela zajednički život…
Farma tovnih bikova u Platičevu
Nikola Borković se oduvek bavi ratarstvom, stočarstvom i pomalo povrtarstvom. Primaran mu je tov bikova, a hranu za tov sam proizvodi…Prilog iz 342. izdanja emisije U našem ataru
Svaštarska proizvodnja u selu Bučić
U možda najboljem delu Toplice, u plodnom Dobriču, koji svojim donjim tokom preseca reka Toplica, stanovništvo se uz povrtarstvo i voćarstvo bavi i stočarstvom. U selu Bučić upoznajemo porodicu Tasić koja se opredelila za sve tri grane poljoprivrede i u svemu ima uspeha…
Poljoprivredna proizvodnja na salašu
Nedaleko od Vrbasa naša ekipa posetila je salaš Mila Tepavčevića kojeg je on nasledio posle smrti stričeva pre 8 godina. Od tada se bavi poljoprivredom, seje pšenicu, zob, detelinu, kukuruz, proizvodi povrće, voće i vino, a kako je ograđen dobar deo imanja bavi se i stočarstvom. Mnogi bi mu pozavideli jer se imanje u komadu prostire na 30-ak jutara, a što se tiče kvaliteta zemljišta za ovaj teren kažu da je jedan od najboljih u Srbiji…
Svaštarska poljoprivredna proizvodnja u selu Uzveće
Statistika pokazuje da i Mačva, poput drugih regiona u Srbiji, beleži pad nataliteta. Na prvi pogled ne čini se tako, jer u selima od Šapca do Bogatića gotovo da nema zapuštenog imanja, vide se i nove kuće, mehanizacija, automobili, a okućnice su gotovo svima besprekorno sređene. Industrije nema u ovom kraju odavno pa se lokalno stanovništvo isključivo bavi poljoprivredom. Gotovo svi svaštare u proizvodnji, jer moraju tako, kaže Dragorad Simić iz Uzveća, 74-ogodišnji poljoprivrednik. I taman kad smo se ponadali da ćemo posle svega viđenog od iskusnog proizvođača čuti neke lepe priče, usledilo je nešto sasvim drugo.
Svaštarska proizvodnja u selu Slepčević
Mačvansko selo Slepčević jedno je od retkih srpskih sela koje u poslednjih 50 godina beleži konstantno povećanje broja stanovnika. Kako je udaljeno svega desetak kilometara od Šapca i pritom ima kvalitetno zemljište za ratarsku i povrtarsku proizvodnju, ne čudi što ovo mesto mladi ne napuštaju tako lako. Ima to i svojih mana kao što je zakup zemlje u seoskom ataru, kaže nam Dragan Glišić, proizvođač koji obrađuje 12 hektara svoje zemlje, mada ima mogućnosti za puno više. Razlog je vrlo jednostavan…
Svaštarska proizvodnja u Ostojićevu
Tridesetogodišnji Tomislav Grbin iz Ostojićeva, sela u opštini Čoka, po struci je hemijski tehničar, ali se opredelio za poljoprivredu i kaže da ne žali zbog takve odluke. Zajedno sa ocem obrađuje 40 hektara zemlje, bavi se stočarstvom i povrtarstvom, a do nedavno su proizvodili i duvan od kojeg su odustali jer nisu više mogli da podnesu bahatost otkupljivača…
Plastenička proizvodnja povrća u Malim Radincima
Iako je mlad poljoprivrednik, Đorđe Grujić iz sela Mali Radinci kod Rume, shvatio je da sa manjih površina pod povrćem, ima više koristi nego od većih pod ratarskim kulturama. Ipak, nestabilna tržišna situacija mu ne dozvoljava da se opredeli samo za jednu granu poljoprivrede. Đorđe obrađuje 25 hektara zemlje, od čega je čak dve trećine državno zemljište. Kako nam je rekao, cena zakupa je nešto veća, ali s obzirom na to da mu se parcele nalaze u neposrednoj blizini kuće, na taj način uštedi na nafti, ali i na vremenu. Porodica Grujić se godinama bavi povrtarstvom, ali ove godine su odlučili da se malo više posvete plasteničkoj proizvodnji.
Uzgoj lešnika i proizvodnja povrća u plastenicima, STAR 22
Kada mu se 2005. godine rodio sin, Božidar Mišić iz sela Leskovac kod Petrovca na Mlavi rešio je da mu ostavi neki višegodišnji zasad. Dvoumio se između oraha i lešnika ali kako ni o jednom ni o drugom nije puno znao ipak se odlučio za lešnik. Dovoljno mu je bilo to što ulaganja u lesku nisu velika i što je lešnik prilično otporan. Uglavnom, kaže da se nije pokajao…
Proizvodnja bostana, vođenje knjiga u proizvodnji, STAR 21
Proizvođači dinja i lubenica u Srbiji, kao i prethodnih godina, uglavnom ostvaruju dobre prinose ali ih kao i ranijih sezona muči prodaja i nestabilno tržište. Tako je i u Buđanovcima, selu u rumskoj opštini gde je ove godine pod bostanom više od 500 hektara. Rada Lilić je posejao 3 hektara i smatra da bi zbog prezasićenosti tržišta najbolje bilo da svako gazdinstvo ne seje više od jednog hektara. Zbog takve situacije on će biti zadovoljan ukoliko mu se samo vrate uložena sredstva koja su bila nešto manja od 2 hiljade evra po jednom hektaru. Kako cena dnevno varira čak nekoliko puta, što znači da je ujutro 40 dinara, a uveče između 15 i 20, najbolje rešenje bilo bi da naš bostan završava u nekoj od zemalja Evropske unije…
Rentabilnost u proizvodnji povrća, STAR projekat 17
U prvoj emisiji iz serijala koji je namenjen unapređenju poslovanja poljoprivrednih gazdinstava predstavili smo Vam Stevana Mirkovića iz Čelareva. Posetili smo ga zimus pred početak sezone koja je, kao i svaka druga, nosila puno neizvesnosti. Konstantni problemi sa kojima se susreću poljoprivrednici ovoga puta nisu bili u prvom planu. Povrtare širom Evrope je u crno zavila pojava ešerihije koli. Svi znaju da se radi o čistoj izmišljotini, kaže Stevan ali povrtari su već osetili velike posledice. Iako ne sadi krastavce, Stevan kaže da su svi proizvođači povrća na gubitku jer su cene proizvoda drastično pale…
Kalkulacije u ratarskoj i plasteničkoj proizvodnji povrća, STAR projekat 15
Kalkulacija je računski postupak pomoću kojeg se po određenim metodama obračunavaju troškovi koji čine cenu koštanja određenog proizvoda. Ona mora biti: tačna, prilagođena načinu poslovanja, jednobrazna za sve proizvode, blagovremena, pregledna i mora biti dokumentovana knjigovodstvenom evidencijom. Da je to važno svakom modernom zemljoradniku radi unapređenja poslovanja pre dve godine shvatio je i ratar iz Rume Dejan Radić.
Proizvodnja, skladištenje i čuvanje povrća, STAR projekat 01
Od danas u emisiji ‘U našem ataru’ počinje serijal namenjen unapređenju poslovanja poljoprivrednih gazdinstava. U saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, a u okviru projekta STAR, bićete u prilici da vidite na koji način agroekonomisti mogu pomoći proizvođačima da posluju uspešnije. Jedan od primera takve saradnje vodi nas u Čelarevo, na imanje povrtara Stevana Mirkovića…
Poljoprivredna škola u Kanjiži
Poput svih drugih srednjih poljoprivrednih škola u Srbiji, tako i ova u Kanjiži ima svoje parcele koje učenicima služe za praktičnu nastavu. Od drugih se razlikuju po tome što su bukvalno sve na ovoj ekonomiji pravili sami učenici, jer su nekada imali i građevinski smer. Ono što takođe razlikuje ovu školu od ostalih je to što je na velikoj većini od 100 hektara zemlja ritska pa samim tim i ne baš najbolja za sve useve.
Koliko košta prodaja robe na kvantaškim pijacama
Većina poljoprivrednih proizvođača u Srbiji svoje proizvode plasira na kvantašima. Tamo se prodaje na veliko, tačnije na gajbice ili džakove. Takvo poslovanje je mnogima jedini izvor zarade, ali kakva je zapravo računica odlaska na kvantaš? Radisav Bogdanović iz sela Dragojevac kod Vladimiraca proizvodi povrće na otvorenom na 2 hektara i pod plastenicima ima oko 3500 kvadrata. On svoju robu prodaje na šabačkom i beogradskom kvantašu i smatra da uslovi nisu dobri, a nije zadovoljan ni načinom poslovanja…
Proizvodnja kiselog kupusa
Prilog iz 323. izdanja emisije U našem ataru
Raznovrsna poljoprivredna proizvodnja
Prilog iz 312. izdanja emisije U našem ataru
Plastenička proizvodnja povrća u Gložanu
Na tridesetak kilometara od Novog Sada u selu Gložan, nalazi se dom Miroslava Kudrona, vlasnika uspešne povrtarske proizvodnje koja se prostire na oko 1,000 kvadratnih metara pod plastikom i na oko dva i po hektara na otvorenom. Ovaj vredni domaćin već dugi niz godina uzgaja papriku rogu, krastavac salatar i tikvice u zatvorenom prostoru, dok su na otvorenom zastupljeni celer i paprika, čiji je rasad – u trenutku naše posete – još uvek čekao na sadnju. Obzirom da je sa navedenim kulturama Miroslav u prošlosti imao mnogo uspeha, ove sezone se odlučio na hrabar korak i u jednom od svojih plastenika zasadio boraniju…
Elektrifikacija sela na jugu Srbije
Donje Stopanje, selo u leskovačkoj ravnici, sa 300 domova je selo dobrih domaćina, poljoprivrednika, pre svega povrtara. Poznato je ono i po drugim granama poljoprivrede. Navipova plantaža vinograda od 1000 hektara do pre desetak godina bila je slika uspešnosti ovog kraja. Danas su to povrtarstvo i ratarstvo…
Porodična ratarska proizvodnja u Čurugu
Poljoprivredni proizvođači Zoran i Goran Simetić iz Čuruga primer su da rođena braća u Srbiji ipak mogu biti složna i da zahvaljujući dobroj organizaciji u poslu mogu postizati i visoke rezultate. Obrađuju preko 200 hektara zemlje, a kao i svi drugi ratari imali su tešku sezonu usled suše. Rade i povrće na 12 hektara koje je zahvaljujući zalivanju odolelo visokim temperaturama pa je i bilans pozitivniji u odnosu na ratarenje. Jeste da je proizvodnja skupa, kaže Goran ali generalno gledano sezona i nije bila tako loša…
Proizvodnja paprike na otvorenom polju
Proizvodnja paprike na otvorenom polju po ekstremno visokim temperaturama nije bila ni malo jednostavna, kaže Đura Kolarov iz Banatskog Brestovca. Suša joj nije toliko smetala, jer svi imaju sisteme za navodnjavanje, ali jako sunce ostavilo je fleke na mladim plodovima kao što bi i na nezaštićenoj ljudskoj koži, dodaje naš sagovornik…
Proizvodnja krompira u selu Kotraža
Osim po saboru trubača, Dragačevski kraj poznat je i po proizvodnji krompira. Teško je naći tačan podatak koliko je parcela u ovom delu Srbije pod krompirom, međutim kako nam je rekao Ratko Obrenić iz sela Kotraža ove godine je posejano više krompira, jer mnogi proizvođači nisu uspeli da prodaju prošlogodišnji, pa su ga iskorstili za seme. Ipak, lošije seme i nepovoljne vremenske prilike dovešće do manjeg prinosa krompira, kaže Ratko. On proizvodi krompir na 4 hektara, a godišnje u proseku proizvede oko 120 tona. Seje 5-6 sorti i to holandskih, što znatno pokupljuje proizvodnju, ali ipak obezbeđuje kvalitetniji prinos…
Ratarsko povrtrska proizvodnja u Novom Kneževcu
Milan Janjatov iz Novog Kneževca ima 52 godine ali već 4 decenije staža u poljoprivredi i svrstava se u bolje proizvođače ovog dela Banata. Obrađuje 200 hektara zemlje, od čega je 100 u zakupu, a 100 u njegovom vlasništvu. Poseduje modernu mehanizaciju zahvaljujući kojoj na vreme i kvalitetno obavlja poslove na njivama. Lane je imao po 50 hektara pšenice i kukuruza, a ostalo je bilo pod semenskom repom i povrtarskim kulturama za koje je obezbedio i zalivni sistem. Prošle godine zalivao je i kukuruz što mu je donelo prinos od 12 tona po hektaru. Ove sezone proizvodnja je znatno skuplja u odnosu na prošlu pa o profitu još ne razmišlja…
Proizvodnja i prerada povrća u ZZ Čurug
U Srbiji posluje oko 2 000 zemljoradničih zadruga. One su poslednjih decenija zatvarane pa ponovno otvarane, ali retko se koja može pohvaliti permanentnim radom. ZZ Čurug je pre dve godine proslavila 100-ti rođendan, u novom ruhu i sa novim investicijama, od kojih je najznačajnija hladnjača kapaciteta 500t…
Dan polja ratarskih i povrtarskih kultura u Somboru
Dane polja strnih žita i zaštite bilja u Somboru i ove godine posetio je veliki broj proizvođača u želji da saznaju šta je to novo pokazala nauka u praksi. Već tradicionalno na stotinak hektara podeljenih na 4 parcele seju se različiti sortimenti strnih žita, zatim tu je široka paleta povrtarskih proizvoda, a od ove godine ogledi se rade i u voćarskoj proizvodnji…
Organska proizvodnja i prerada žitarica i povrća
Ukupna površina zemljišta pod organskom proizvodnjom u Srbiji iznosi oko 3 000 ha, a njome se bavi 77 registrovanih proizvođača. Čini se premalo u odnosu na očekivanja koja su vladala pre desetak godina kada se počelo govoriti o organskoj proizvodnji kao velikoj šansi za naša mala poljoprivredna gazdinstva…
Proizvodnja povrća i problemi sa odbranom od grada
Poljoprivredni proizvođači se pored niskih otkupnih cena najviše plaše vremenskih nepogoda kao što je grad. Prošlog leta grad veličine kokošijeg jajeta pogodio je Lozničko Polje iza sobom ostavio pravu pustoš. Posledice je osetio i Rajko Ignjatović čiji su prinosi paradajza i paprike bili desetkovani…
Proizvodnja povrća u Južno-banatskom regionu
Igor Stoilković iz sela Glogonj nadomak Pančeva ima 35 godina i obrađuje 15 hektara zemlje. Na nešto manje od 11 hektara ove godine imao je kukuruz i suncokret i ostvario je rezultate iznad očekivanja. Kukuruza između 45 i 50 metara po jutru, dok je rod suncokreta ocenio izvanrednim jer je imao 22 metra po jutru. Nije imao problema ni oko plasmana pa ozbiljno razmišlja da već sledeće godine poveća površine. Međutim, Igor se poput većine svojih komšija u Glogonju uspešno bavi i povrtarstvom…
Pravljenje futoškog kiselog kupusa
Gazdinstvo Ćulum iz Futoga bavi se proizvodnjom kiselog kupusa od 1979-e godine. Nekada su radili male količine, a danas sa proizvodnjom od 1.000 tona na godišnjem nivou predstavljaju značajan faktor na domaćem tržištu…
Poljoprivredna proizvodnja u selu Kušic na planini Javor
U selu Kušići koje se nalazi na Javoru, većina meštana svaštari. Kažu da jedino tako mogu da opstanu. To je slučaj i sa porodicom Bradić. Borko i jegov sin Dragan sade krompir, imaju malinjak, pomalo se bave i ratarstvom sejući zob, raž, pšenicu, a veći deo ratarskih kultura potroše krave od čijeg mleka prave sir. Ipak, ivanjički kraj poznat je po kvalitetnom krompiru, a samo u kušićkom ataru posejano je oko 300 hektara. Međutim, zbog neorganizovanosti njegovog otkupa, mnogi proizvođači ne uspeju da prodaju ceo prinos, niti mogu da ga sačuvaju, pa su prinuđeni da ga bacaju…
Proizvodnja duvana i povrća na otvorenom polju
Atila Horvat je jedan od 778 000 poljoprivrednika u Srbiji koji svaštari u proizvodnji. On je ove godine imao: 12 jutara industrijske paprike i 10 jutara babure, na 12 jutara peršun, a 16 jutara bilo je pod mirođijom. Sezonu će, kaže Atila, morati da spasi šećerna repa i duvan…
Mileta Marković, Štitar
Miroslav Stanković, Čekmin
Jovica Đorđević, Donji Krajinci
Proizvodnja povrća u selu Nemanovci
Priča o povrtarskoj proizvodnji porodice Samardžić iz Nemanovaca kod Novog Sada počinje 90-ih godina prošlog veka. Usled lošeg životnog standarda i nekontrolisane inflacije, Boro Samardžić je sa usluga prešao na povrtarsku proizvodnju, ne bi li obezbedio svojoj porodici kakva-takva primanja. Danas, dve decenije kasnije, proizvodnja Samardžića i dalje postoji, a veliku ulogu u njenom funkcionisanju ima i Borin sin Svetozar…
Plastenička proizvodnja povrća u selu Međulužje
Na svega pet kilometara od Mladenovca nalazi se selo Međulužje, gde Željko Bujagić sa uspehom vodi svoju ratarsku i povrtarsku proizvodnju. Poljoprivredom je počeo da se bavi iz nužde, kada su i on i supruga ostali bez posla. Danas, uz ratarske kulture, oni proizvode paradajz, papriku i krastavac, prevashodno u zatvorenom prostoru…
ZZ Gložan
U opštini Bački Petrovac nalazi se selo Gložan, poznato prevashodno po svojoj razvijenoj povrtarskoj proizvodnji. Bilo da je u pitanju paprika, krompir ili pak kulture iz plasteničke proizvodnje, ovde se svake godine postižu odlični rezultati. Kako bi se bolje organizovali i lakše našli svoje mesto i izlaz na tržište, vredni poljoprivredni proizvođači iz ovog sela su pre skoro jedne decenije osnovali svoje udruženje pod nazivom “Udruženje poljoprivrednika Gložan”…
Kako do kvalitetnijih i većih plodova povrća
Paprikari konačno mogu da na prirodan način unaprede svoju povrtarsku proizvodnju i dobiju kvalitetnije i veće plodove koje će lakše i po većim cenama plasirati na tržište, a sve uz savete agronoma i preparate iz palete proizvoda kompanije Nutriliders. Jedan od njih je i preparat Nutri Bioklin…
Plastenička proizvodnja povrća u Banatskom Brestovcu
Povrtarska proizvodnja porodice Stošić iz Banatskog Brestovca zasniva se na tri pravila: radi vredno, ulaži u proizvodnju i obezbedi kvalitet pre kvantiteta. Na žalost, ta tri pravila koja obezbeđuju siguran uspeh u proizvodnji ne ostvaruju se preko noći: Potreban je dugi niz godina i saradnja sa kvalifikovanim stručnjacima kako bi se ostvario pun potencijal jedne povrtarske proizvodnje. Sa tom konstatacijom se slaže i naš domaćin Ivan Stošić, koji navodi da ove plastenike nikada ne bi menjao za kancelariju i osmočasovno radno vreme…
Plastenička proizvodnja povrća u Gložanu
Šta je ključ uspešne povrtarske proizvodnje? Da li je u pitanju izbor pravih hibrida ili primena pune agrotehnike? Možda je potrebno imati vrhunske objekte za plastenički uzgoj ili pak određen tip zemljišta na svojim parcelama? Ako pitate Fekete Ondreja, povrtara iz Gložana koji ima preko 4300 kvadrata samo pod plastenicima, odgovor na ovo pitanje je – strpljenje. Nasledivši povrtarsku proizvodnju od svog oca i sa svešću da se uspeh ne postiže preko noći, on je tokom godina vrednog rada postao jedan od najozbiljnijih povrtara u južnobačkom okrugu…
Proizvodnja celera u selu Mladenovo
Ukoliko uzmete u ruku i prelomite list celera, osetićete dobro poznat miris koji većina nas opisuje kao “miris supe”. Ova povrtarska kultura već dugi niz godina igra važnu ulogu u prehrambenoj industriji, prevashodno pri proizvodnji naširoko poznatih začina od povrća. Tek pri poseti Mladenovu, selu u blizini Bačke Palanke, shvatili smo značaj celera u životu lokalnog stanovništva – za vreme postojanja stare Jugoslavije većina porodica iz ovog mesta živela je isključivo od proizvodnje ove kulture…
Plastenička proizvodnja povrća u Mladenovu
Na svega 15 kilometara od Bačke Palanke nalazi se Mladenovo, selo čijih se 2.700 stanovnika pretežno bavi povrtarstvom i ratarstvom. Praktično odmah uz državnu granicu, ovo mestašce blagoslovljeno je plodnim zemljištem i vrednim ljudima koji ulažu svu svoju snagu ne bi li ostvarili uspeh i opravdali reputaciju uspešnog povrtarskog mesta koja prati ovo selo kroz istoriju. Jedan od njih je i Zlatko Tuvić koji uz pomoć svoje supruge Marije već čitavu deceniju održava uspešnu povrtarsku proizvodnju…
Proizvodnja povrća u selu Gložan
Na pola puta između Novog Sada i Bačke Palanke nalazi se selo Gložan, gde se najveći broj domaćinstava bavi poljoprivrednom proizvodnjom, prevashodno povrtarstvom. Ovo selo je naročito poznato po proizvodnji paprike babure, industrijske paprike, proizvodnji krompira, a poslednjih godina i po proizvodnji rasada povrća i cveća. Jedan od uspešnih gložanskih poljoprivrednih proizvođača je i Andrej Bartoš, koji za sebe kaže da je prvo svaštar pa tek onda povrtar, iako mu je povrtarstvo uvek bilo glavni izvor prihoda. Međutim poslednjih nekoliko sezona sve je manje faktora koji garantuju da će se ponoviti uspeh proteklih godina…
Kompletna zaštita krompira, Delta Agrar
Kvalitetna proizvodnja krompira pored savremene tehnologije podrazumeva i zaštitu protiv prouzrokovača bolesti, štetočina i korova…
Proizvodnja povrća u Gložanu
Pad cene šećerne repe direktno se odrazio na njenu zastupljenost u našoj zemlji ove sezone. Preptopstavlja se da će površine pod ovom kultureom biti za 25.000 hektara manje u odnosu na prošlu godinu. Jedan od proiozvođača koji je osetio efekat ovog trenda je i Jaroslav Balaš iz Gložana, koji se uz ratarstvo bavi i povrtarstvom na otvorenom. Na njegovih 130 jutara, gde uz povrće uzgaja i kukuruz, pršenica i soja, šećerna repa najverovatnije neće naći svoje mesto koje je do ove godine neprikosnoveno držala…
Zaštita povrća od plamenjače, Galenika fitofarmacija
Nalazimo se u Jagodini kod proizvođača Dragana Datonovića koji se bavi proizvodnjom povrća u plasteniku i na otvorenom. Najčešće kulture koje se rade u plasteniku su krastavac, paradajz i paprika…
Proizvodnja povrća i cveća u plastenicima
U vrbaškom ataru, na salašu koji je nekada pripadao njegovim roditeljima, Balando Mihalj uz pomoć svoje supruge Jagode se već čitavu deceniju bavi povrtarstvom, a od skora i cvećarstvom. Ostavši bez posla u državnom preduzeću ovaj bračni par je odlučio da se preorjentiše na poljoprivredu, a kako je Mihalj završio srednju poljoprivrednu školu smer Povrtarstvo, nedoumice nije bilo. Postepeno ulažući sredstva i uvećavajući površine na kojima rade, stigli su do 1800 kvadratnih metara pod plastikom, dok na otvorenom polju uzgajaju povrće na parceli od jednog hektara…
Kvalitetna prihrana paprike za siguran prinos, Timac Agro
Miroslavu Daražu iz Hrtkovaca teče osma godina kako se bavi povrtarstvom kao porodičnim biznisom. Na svojih hektar i po, uz druge povrtarske kulture, gaji i crvenu papriku na otovrenom i belu baburu u zatvorenom prostoru. Jedan slučajan susret sa stručnjakom iz Timak Agra naveo je našeg domaćina da proba njihova đubriva. Tri godine kasnije i dalje ih rado koristi…
Plastenička proizvodnja povrća u Merošini
U malo kojoj grani poljoprivrede su postignuti rezultati i proizvodnja osavremenjena kao što je to slučaj u povrtarstvu. Dobra priprema zemljišta, proizvodnja kvalitetnog rasada, neophodna pažnja svakoj kulturi u toku razvoja je cilj svakog povrtara…
Pravilna prihrana i đubrenje krompira, Timac Agro
Na parcelama Predraga Vidića povrtarske kulture se uzgajaju preko 20 godina. Obzirom da se od povrća tu se može naći paprika, plavi patlidžan, luk, krompir, kupus, karfiol, bela i crna rotkva i kornišoni, ostaje pitanje: na čemu se zasniva ovako uspešna proizvodnja? Prema rečima našeg domaćina ključ je u punoj agrotehnici i korišćenju adekvatne prihrane. On u svojoj proizvodnji krompira koristi prvenstveno nemačka semena koja – u kombinaciji sa đubrivima iz palete proizvoda kompanije Timak Agro – daju odlične rezultate…
Pikiranje paradajza i grejanje plastenika silikonskim grejačima
Priču o poljoprivrednoj proizvodnji Ibojke Šuljan iz Loka, koju ste mogli da pogledate u jednoj od proteklih epizoda emisije „U našem ataru“, nastavljamo ove nedelje predstavljanjem njene proizvodnje cveća. Iz tog razloga posetili smo porodični dom Šuljanovih u Novom Sadu, zatekavši našu domaćicu kako se bavi ne cvećem – već paradajzom…
Proizvodnja visoko kvalitetnog luka u Timac Agro
Predrag Vidić se bavi povrtarstvom preko 20 godina. Kako sam kaže, tajna njegovog uspeha je puna agrotehnika i korišćenje pravih pretarata, zbog čega se okrenuo đubrivima kompanije Timak agro. Ova parcela veličine 36 jutara koja je u njegovom vlasništvu, gde je luk u fenofazi nalivanja glavice, pravo je mesto da se posvedoči o punom efektu Timakovog đubriva Eurofertil 37 horti…
Plastenička proizvodnja povrća u selu Lok
Nasledivši afinitet prema povrtarstvu od svojih roditelja koji su imali ozbiljne proizvodnje kako na otvorenom tako i u plastenicima, Šuljan Ibojka iz Loka danas se bavi proizvodnjom povrća i cveća. Obzirom da je u ovoj branši preko jedne decenije, tokom godina pojavila se potreba za plastenikom koji će moći da podrži njenu ambiciju za obimnom i profesionalnom proizvodnjom. Tako je, zahvaljujući pomoći pokrajinskog fonda, prvo nastao ovaj dupleks, pa onda i plastenik do njega za koje se sada ispostavilo da ne zadovoljavaju potrebe proizvodnje…
Plastenička proizvodnja povrća u Mošorinu
Teška ekonomska situacija u proteklih nekoliko decenija dovela je do gašenja mnogih državnih preduzeća, zbog čega nije retkost da pojedinac zaposlen u nekom od njih uhlebljenje pokuša da pronađe u poljoprivredi. Takva je priča Stevana Tubića iz Mošorina koji je – uz pomoć svoje supruge – plasteničkom proizvodnjom povrća počeo da se bavi pre desetak godina. Sa jutrom i po povrća na otvorenom i oko 2.500 metara kvadratnih pod plastenicima, stevan je jedan od najozbiljnijih povrtara u Mošorinu…
Plastenička proizvodnja povrća u selu Bajša
Po hladnom i vetrovitom danu posetili smo Bora Radovanovića, povrtara i domaćina iz Bajše, koji navodi da je pre desetak godina na teritoriji opštine Bačka Topola bilo dvadesetak ozbiljnih proizvođača povrća u zatvorenom prostoru, dok ih je danas svega pet. A sve je počelo, kaže, pre jedne decenije sa predavanjem koje je za cilj imalo upoznavanje lokalnih proizvođača sa prednostima plasteničke proizvodnje. Još uvek pod utiskom i na nagovor rođenog brata, Boro se oprobao na tom polju i – ubrzo shvativši da se od uzgoja povrća u zatvorenom prostoru može živeti – odlučio je da proširi svoju proizvodnju…
Uzgoj povrća u zatvorenom prostoru
Ukoliko razmišljate o pokretanju proizvodnje povrća u zatvorenom prostoru, a niste još uvek stigli da se informišete o svim faktorima koji na nju utiču, ovo je priča za vas. Za početak hteli bi smo da vas ohrabrimo podatkom da je plastenička i staklenička proizvodnja povrća nešto što hronično nedostaje poljoprivredi u našoj državi. Naime, 5.500 hektara koji se nalaze pod zaštićenim prostorom ne samo da nisu dovoljni da pokriju ozbiljan izvoz, nego jedva zadovoljavaju potrebe domaćeg tržišta…
Organska proizvodnja povrća u Lukinom selu
Šandor Balanji iz Lukinog Sela kod Zrenjanina se, kao i njegova supruga, dugi niz godina bavio ugostiteljstvom u Kikindi. Međutim, devedesetih godina prošlog veka kada je ekonomsko i političko stanje u zemlji postalo takvo da se svako morao snalaziti kako je znao i umeo, porodica Balanji je napustila najveći grad severnog Banata i preselila se u Lukino selo kod Zrenjanina, ne bi li okušali sreću u poljoprivredi. Iako je ovo selo naširoko poznato po proizvodnji povrća, Balanji su tek 1997. godine su počeli ozbiljije da se bave povrtarstvom i to, kako kažu, na svoj način…
Podizanje plastenika u Kikindi
Vladimir Žeravica iz Kikinde ima 22 godine i jedan je od 12 mladih ljudi koji su dobili šansu i sve uslove da započnu svoju proizvodnju povrća u zatvorenom prostoru. To mu je omogućeno preko projekta pod nazivom Poljoprivredno-preduzednički inkubator, realizovanog od strane USAID-a i organa lokalne samouprave opštine Kikinda. Iako se školovao za tehničara drumskog saobraćaja, ovaj mladić kaže da je oduvek težio poljoprivrednoj proizvodnji tako da je ova prilika bila nešto što nije smeo da propusti…
Skup Savremena proizvodnja povrća
Suzbijanje prouzrokovača bolesti i subvencije koje očekuju proizvođaće povrća u 2015. godini bile su glavne teme petnestog naučno-stručnog skupa pod nazivom “Savremena proizvodnja povrća” u organizaciji Vojvođanskog društva povrtara, Odbora za selo Srpske akademije nauka i umetnosti i Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. Ovo okupljanje pokrenuto je sa namerom da informiše, edukuje i pomogne proizvođačima povrća da unaprede znanje čime će unaprediti i proizvodnju…
Povrtarstvo u 2014 na jugu Srbije
U Jablaničkom okrugu proizvodnja povrća ima značajnog udela u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Ove godine pod povrtarskim kulturama bilo je 12 500 hektara od čega pod plastenicima 1600 hektara…
Proizvodnja povrća u 2014. godini
2014. godina ostaće upamćena po poplavama, neverovatnim količinama padivna, velikim temperaturnim oscilacijama i vremenskim uslovima koji su bili nepogodini za veliki broj kultura. Trpelo je ratarstvo i proizvodnja pšenice usled pojave rđe, trpelo je voćarstvo i zasadi usled udara grada a, kako kaže profesror sa departmana za povrtarstvo na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu Žarko Ilin, nije ostala pošteđena ni proizvodnja povrća…
Najava skupa Savremena proizvodnja povrća
Petnaesti naučno-stručni skup pod nazivom “Savremena proizvodnja povrća” biće održan u subotu šestog decembra na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, a sve u organizaciji Vojvođanskog društva povrtara, “Odbora za selo” pri Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, kao i samog Poljoprivrednog fakulteta. Prema rečima profesora doktora Žarka Ilina sa departmana za povrtarstvo, organizatori su se ove godine odlučili za niz aktuelnih tema iz oblasti povrtarstva, odabranih na osnovu zahteva profesionalnih proizvođača povrća…
Proizvodnja povrća u selu Lipnički Šor
Vozeći putem od Šapca prema Loznci, naići ćete na malo mesto pod imenom Lipnički Šor, gde se nalazi dom braće Mirka i Milana Janjića, u ovim krajevima poznatim ne samo po svojoj proizvodnji povrća, već i po proizvodnji rasada koji – po prebacivanju na njivu – daju zaista fenomenalne rezultate. Došli smo praktično nenajavljeni i zatekli ih na jednoj od njihovih parcela kako beru celer, najzastupljeniju kulturu u njihovoj proizvodnji…
Proizvodnja povrća u selu Cerovac
Da proizvodnja rasada može biti unosan posao Saša Božinović iz sela Cerovac kod Kragujevca je shvatio još kao dete gledajući u ovom poslu svoju majku. Porodica se uvek bavila pretežno ratarstvom i stočarstvom, a Saša je prvi počeo sa većom proizvodnjom rasada tokom devedesetih da bi dvehiljadite godine podigao plastenike, dok na otvorenom gaji kupus i crni luk…
Plastenička proizvodnja povrća u selu Gornje Komarice
Porodica Ljubiše Milića iz sela Gornje Komarice kod Kragujevca, oduvek se bavila ratarstvom i stočarstvom, tradicionalnom poljoprivrednom proizvodnjom u tom kraju. Pre osam godina, on je odlučio da se oproba u plasteničkoj proizvodnji i danas gaji povrće na ukupnoj povrđini od 20 ari…
Proizvodnja povrća u selu Kumarevo kod Leskovca
Kao i većina meštana iz okoline Leskovca i Jovan Stojanović iz sela Kumarevo bavi se povrtarstvom. Obrađuje desetak hektara, od čega su 4 pod plastenicima. Tačnije Jovan ima 115 plastenika, a plan mu je da dogodine ima 140. Ovu godinu ocenjuje kao solidnu…
Plastenička proizvodnja povrća u Lozoviku
Porodica Savić iz sela Lozovik nadomak Jagodine je pre 5-6 godina odlučila da se ozbiljnije posveti povrtarskoj proizvodnji. Počeli su sa proizvodnjom rasada, pa su ubrzo na tržištu prepoznati kao kvalitetni proizvođači posebno rasada paradajza. Nakon toga su se okrenuli i proizvodnji paprike i paradajza u plastenicima. Kako kaže naš domaćin, Goran Savić i ove godine su u plastenicima eksperimentisali kako bi mogli izvesti konkretne zaključke šta je ono što može da prođe na tržištu. Zaključak je, paradjz-paprika koji se veoma dobro prodaje na pijaci u Jagodini.
Autohtone sorte povrća
Krajem 2007. godine Agroinstitut Sombor pokrenuo je veoma važan i interesantan pilot projekat pod nazivom “Sačuvajmo i zaštitimo stare vojvođanske sorte povrća”. Osnovna ideja ovog projekta je da se započne program očuvanja zaštite starih domaćih sorti povrća i drugih biljnih vrsta. Putem identifikacije, regeneracije i čuvanja prikupljenog genetskog materijala stvorili bi se uslovi za očuvanje od trajnog gubitka mnogih ugroženih sorti i populacija povrća i drugih biljnih vrsta. Pilot projekat je pokrenut na teritoriji Zapadnobačkog okruga, na severozapadu Vojvodine. Klimatska i zemljišna raznovrsnost Vojvodine te duga tradicija u proizvodnji povrća doveli su do prisustva velikog broja sorti i populacija povrća različitih osobina. Tradicionalne domaćinske bašte obilovale su različitim genetskim materijalom koji se prenosio s kolena na koleno, umnožavao, ukrštao međusobno te su na taj način nastajale nove sorte. Izmenom strukture stanovništva, trgovinom, razmenom semena različitih povrtarskih kultura, zatim spontanim ukrštanjem i prirodnom selekcijom u datim agroekološkim uslovima, kao i pažljivim odabirom proizvođača povrća u Vojvodini su stvorene vredne lokalne populacije i sorte povrća…
Proizvodnja povrća u selu Donji Ribnik
U selu Donji Ribnik nadomak Trstenika meštani se većinom bave proizvodnjom povrća na otvorenom. Kako kažu imaju zemlju idealnu za proizvodnju šargarepe koja je dugačka i jake boje. I porodica Dumanović se već dugi niz godina bavi povrtarstvom, a tradiciju je nastavio i Slaviša kada se vrati iz vojske.
Plastenička proizvodnja povrća u Vrbasu
Na glavnom putu između Vrbasa i Kule, a nadomak Telečke visoravni, posetili smo salaš Mileta Radojevića. Mile je ovde 7 godina, a s obzirom na to da je ranije imao dodirnih tačaka sa poljoprivredom lako se snašao u novom poslu. Na salašu drži ovce, golubove, kokoške, a novina su dva plastenika od po 450 metara kvadratnih.
Proizvodnja povrća u selu Lugovo
Kada je pre deset godina Petar Rajić iz Sombora napustio firmu, nije imao dilemu šta će mu biti novo zanimanje. Kako kaže proizvodnju hrane je oduvek smatrao plemenitim poslom, od kog može i da se živi. Međutim, povrtari danas nemaju ničiju podršku i snalaze se kako znaju i umeju, dodaje naš domaćin koji pod povrćem ima 1,8 hektara čiji dobar deo je pod plastenicima…
Proizvodnja povrća u Boru
Iako su osnovne privredne delatnosti u borskoj opštini rudarstvo i metalurgija, u tom gradiću na Istoku Srbije ima i veoma uspešnih poljoprivrednika. Jedan od njih je Ivica Petrović, tridesettrogodišnjak koji nije kao većina drugih tražio posao u RTB Boru, već je otpočeo intezivnu povrtarsku proizvodnju po povratku iz vojske 2003.godine. Na svom imanju, nedaleko od samog centra grada, danas uzgaja povrće u 10 ari pod plastenicima i na jednom hektaru na otvorenom prostoru…
Paradajzijada u selu Batušinac
Selo koje u toku jedne sezone proizvede 800 tona paradajza zaslužuje epitet najvećeg proizvođača ovog rajskog povrća. Batušinac je već godinama najveći proizvođač paradajza, ne samo u opštini Merošina već i na širem području Niša…
Organska proizvodnja povrća na Bio farmi Sokšić u Tarašu
Kada su 2007-e godine počeli sa proizvodnjom organske hrane porodica Šokšić nije ni slutila dokle to daleko može da ih odvede. Kažu da se od tada sve pokrenulo i da ih je takav način života i razmišljanja u potpunosti promenio. Organska proizvodnja je mnogo više od zdrave hrane, kaže nam Gordana koja se sa suprugom iz Zrenjanina vratila u rodni Taraš gde su im njive, a od skoro i novi dom. Ovaj težak posao može da se radi jedino sa puno ljubavi, a kad je toga onda ni rezultati ne izostaju…
Folijarna prihrana luka za kvalitetan i siguran plod, Timac Agro
Da bi se u proizvodnji luka postigao visok prinos i dobar kvalitet jedna od stavki na koju se mora obratiti pažnja je i đubrenje. Da bi se odabralo đubrivo koje će dati pun doprinos proizvodnji potrebno je poznavati zahteve useva luka. Crni i ostali lukovi spadaju u grupu kaliofilnih biljaka, ali takođe, spadaju i u grupu biljaka koje imaju velikih potreba za sumporom. Pošto se mineralna hraniva usvajaju putem korena veoma je važno istaći da lukovi imaju slabo razvijen korenov sistem. To znači da lukovi, zbog korenovog sistema koji je plitak i nerazgranat, nemaju veliki potencijal usvajanja hraniva. Eurofertil + 37 formulacije 5:10:22 je đubrivo koje godinama postiže veoma dobre rezultate u proizvodnji luka…
Folijarna prihrana bostana, Timac Agro
Eurofertil je linija čvrstih, kompleksnih mineralnih đubriva namenjena usevima kod kojih se zahteva brz početni porast i stvaranje optimalnog sklopa. Primenom ovih đubriva pospešuje se razvoj korenovog sistema biljaka, povećava otpornost na stresne uslove i ostvaruje se visok i stabilan prinos…
Proizvodnja povrća i cveća u Mužlji
Janoš Sabo iz Mužlje kod Zrenjanina je dugogodišnji proizvođač rezanog cveća, ali tu proizvodnju je odlučio da smanji i u stakleniku na površini od 6,5 hiljada kvadrata zasadio je 18 hiljada struka paradajza. Kako kaže naš domaćin razlog za takvu odluku je činjenica da je lakše prodati hranu, nego cveće koje za mnoge ljude predstavlja luksuz. Rasad paradajza sami proizvode, a uprkos lošim vremenskim uslovima, u staklenik su ga uneli već početkom marta…
Proizvodnja povrća porodice Tubić u Mošorinu
Sa 2.500 kvadratnih metara plasteničke proizvodnje i oko jutro i po na otvorenom, Stevan Tubić iz Mošorina svrstava se među veće proizvođače povrća u tom bačkom mestu. Kaže da je povrtarstvom počeo da se bavi iz nužde pre 12 godina kada su i on i njegova supruga ostali bez posla. Nivoom proizvodnje i ličnim rezultatima je zadovoljan, ali ne i podrškom države…
Proizvodnja krompira u selu Vilovo
Prošlogodišnja otkupna cena krompira jeste bila dobra, ali je za visoke prinose blo neophodno uložiti velika novčana sredstva. Za 20 godina, koliko se bavi proizvodnjom povrća, Zoran Vlaović iz Vilova nikada nije bio primoran da obavi 15 fungicidnih tretiranja. Osim za hemijske preparate, puno novca trebalo je dati za zalivanje 8 jutara krompira pa je lane samo na to potrošio oko 2.500 litara euro-dizela…
Tradicija u proizvodnji paprika u selu Rutevac
Selo Rutevac, nedaleko od Aleksinca, od davnina je poznato po proizvodnji kvalitetnog povrća, naročito paprike na otvorenom. I danas je tako, iako svi priznaju da tradiciju čuvaju stariji poljoprivrednici. Mladi odlaze iz sela pa nema ko da radi, ali oni koji ostaju i dalje proizvode papriku jer zarade ima…
Proizvodnja povrća u Leskovcu Kolubarskom
U bilo kom geografskom leksikonu pored odrednice – ‘selo razbijenog tipa’ mogla bi do stoji slika Leskovca. Nije to naravno ‘onaj’ Leskovac već Kolubarski, nedaleko od Lazarevca. U rudarskom basenu Kolubara zaposlen je najveći deo stanovništva, a oni koji nemaju tu privilegiju prinuđeni su da se bave zemljoradnjom…
Plastenička proizvodnja povrća u Mošorinu
Povrtari u Srbiji, posebno oni koji se bave proizvodnjom ranog paradajza i paprike, već su u problemu. Zimsko vreme u martu odložilo je početak sadnje u plastenicima, pa od ranih proizvoda kada im je najjača cena, ove godine po svemu sudeći neće biti ništa…
Organska proizvodnja povrća na jugu Srbije
Organska proizvodnja u Srbiji poslednjih godina sve više dobija na značaju. Prema evidenciji Ministarstva poljoprivrede trenutno se metode organske poljoprivrede primenjuju na preko 6000 hektara zemlje što, obzirom na mogućnosti, naravno nije dovoljno. Doprinos razvoju, ove u svetu veoma značajne proizvodnje, daje grad Niš i njegova Uprava za poljoprivredu i razvoj sela…
Organska proizvodnja povrća na Čeneju
Koliko god se pričalo o potencijalima organske proizvodnje u poslednjih nekoliko godina, na terenu se stiče utisak da drastičnog pomaka nema. Zašto je to tako pokušali smo da saznamo od porodice Letić sa Čeneja pored Novog Sada koji su u završnoj drugoj godini konverzije. Najteži period po logici stvari trebalo bi da je iza njih, ali nije. Najveći izazov biće osposobljavanje porušenih plastenike kako bi planirana proizvodnja bila nastavljena. Sneg je ponovo napravio štetu kao u februaru, osiguravajuće kuće i dalje ne pokrivaju konstrukciju objekta već samo plod, a kako krediti nisu nimalo povoljni, Letići su se našli u nezavidnom položaju. Za nekog ko ima proizvodnju na samo 2 hektara to je ozbiljan udarac u poslovanju, kaže Nada…
Plastenička proizvodnja povrća u Kolarima
U Podunavskom regionu oko Smedereva sve više je podignutih plastenika. Jednu od ozbiljnijih proizvodnji ima i Predrag Stojanović u selu Kolari. On ima 26 plastenika u kojima gaji paradajz, a zimi zelenu salatu. Ove godine salata neće biti zastupljena u svim plastenicima, jer Predrag planira da glinastu zemlju koja je zastupljena u ovom regionu poboljša stajnjakom i spremi za paradajz….
Proizvodnja povrća porodice Kočiš
Sa intenzivnom proizvodnjom u 15 plastenika ukupne površine od 4200 kvadratnih metara, porodica Kočiš iz Kikinde svrstava se u najveće povrtare ovog dela Banata. U tom poslu su 29 godina i gotovo da nema ni jedne povrtarske kulture koju oni ne uzgajaju tokom godine zahvaljujući grejanju u plastenicima…
Proizvodnja povrca u Banatskom Velikom Selu
Mlad po godinama, a mlad i po povrtarskom stažu, Saša Nikolić iz Banatskog Velikog Sela kaže da se nimalo ne kaje što je pre dve godine ušao u ozbiljnu proizvodnju povrća. Naročito ove godine kada su sve kulture imale dobru cenu, a i prinosi nisu bili zanemarljivi. On ima plasteničku proizvodnju na 2.000 kvadrata gde proizvodi: beli i mladi luk, španat, salatu, krastavce, paradjz i papriku, a ima i 3 jutra na otvorenom. Tu sadi plavi patlidžan, kupus, luk, tikvicu i krompir i gotovo sa svim kulturama je ove sezone imao pozitivan bilans. Samo je krompir donekle pokvario opšti utisak, ali ne zbog truljenja što je bio slučaj sa drugim proizvođačima, već zbog izuzetno slabog roda.
Uspeh udruženih proizvođača povrća u selu Vinarce
Da domaća poljoprivreda ipak ima budućnost dokazuju tri mlada poljoprivrednika iz okoline Leskovca: Dragan, Nenad i Đorđe, koji su napravili hrabar korak ka uspešnoj povrtarskoj proizvodnji osnovavši zemljoradničku zadrugu „Zelena zvezda“. Trenutno obrađuju desetak hektara, a proizvodnja je zastupljena kako na otvorenom tako i u zatvorenom prostoru. Svojim najvećim uspehom za sada smatraju siguran plasman što je i bio osnovni cilj udruživanja…
Plastenička proizvodnja povrća u Velikoj Krsni
Porodica Pavlović iz Velike Krsne kod Mladenovca poznata je po preradi drveta, tačnije izgradnji kuća i nameštaja od drveta. Međutim mladi Jovan Pavlović odlučio je da se oproba u proizvodnji povrća u zatvorenom prostoru. Iskoristio je sredstva iz projekta ‘zeleni prsten’ kao jedan od poljoprivrednih kredita i podigao moderan plastenik…
Plastenička proizvodnja povrća i kornišona
Da je povrtarstvo u Srbiji izuzetno profitabilna delatnost potvrđuje i ova sezona. Kažu stručnjaci da se ne pamti godina sa ovakvim kvalitetom, a ni suša nije ostvarila značajan uticaj na prinos, pa je krajnji bilans više nego pozitivan…
Dani paprike u Donjoj Lokošnici
Za žitelje Donje Lokošnice kod Leskovca ni naredna zima neće biti hladna. Svaka od 300 kuća obložena je vencima crvenih paprika. Biće i ove godine dobra zarada od niza koje se suše na jesenjem suncu i od samlevenih paprika kao začin bez koga nema dobrog jela…
Proizvodnja paradajza uz pomoć geotermalnih voda
Dok su bili u sastavu one Jugoslavije Slovenci su bili poznati po prerađivačkoj industriji, ali ne i po poljoprivrednoj proizvodnji. Dvadesetak godina kasnije situacija je potpuno drugačija, a na njihovim primerima mogle bi se ugledati i druge države u regionu. Prilikom naše posete Prekmurskoj regiji uverili smo se da osim turizma koji razvijaju na osnovu geotermalnih voda, vredni i inovativni Slovenci iskorištavaju prirodne resurse i za unapređivanje poljoprivredne proizvodnje. Tako je prošle godine u selu Turnišče podignut staklenik za uzgoj paradajza na 4 hektara koji se greje geotermalnom vodom. Iz tog staklenika na slovenačko tržište stiže paradajz kojim podmiruju 10 odsto ukupnih potreba…
Proizvodnja paprika u plastenicima
Banatski Brestovac nadaleko je poznat po proizvodnji povrća, naročito paprike. U ovom selu nadomak Pančeva podignuto je preko 600 plastenika, u kojima dominira proizvodnja paprike. Predrag Kuzmanović, predsednik tamošnjeg poljoprivrednog udruženja „Povrtar“, na svom imanju podigao je 32 plastenika, a dogodine namerava da podigne još toliko. Ideja je proistekla iz dugogodišnjih dobrih rezultata u plasteničkoj proizvodnji paprike, a da je i ove godine uspeo da postigne izuzetan kvalitet pokazuju i ovi snimci paprike visokog kvaliteta. Na većini parcela na otvorenom visoke temperature su uzele svoj danak, međutim u kontrolisanim uslovima, posledice nisu tako velike.
Proizvodnja paprike na otvorenom polju
Aleksandar Janković iz Banatskog Brestovca kao i većina meštana tog sela bavi se proizvodnjom bostana i paprike. Sezonu bostana ocenjuje kao solidnu, a sa 2.5 hektara dnevno je brao 7 do 8 tona lubenica. Iako prolećni vremenski uslovi nisu pogodovali vegetacionom procesu lubenica, što je ostavilo posledice na prinos, kvalitet nije manjkao. Svemu je doprinela i dobra cena pa su bostandžije u većini slučajeva bile zadovoljne…
Proizvodnja paprika na otvoreno u Banatskom Brestovcu
Meštani sela Banatski Brestovac kod Pančeva proizvode papriku na oko 60 hektara na otvorenom, a kada je reč o plasteničkoj proizvodnji ukupno imaju preko 600 plastenika u kojima proizvode kvalitetnu papriku. Najviše se proizvodi ona crvena za ajvar, kao i brestovčanka, sorta koja je dobila ime baš po ovom malom banatskom selu…
Plastenička proizvodnja povrća u Mošorinu
Zbog velikih snegova povrtari u Srbiji koji se bave plasteničkom proizvodnjom sezonu su počeli neplanskim troškovima. Tako je bilo i na gazdinstvu Čede Bačkalića u Mošorinu koji pod plastenicima ima oko 900 kvadratnih metara…
Organska proizvodnja u Totovom selu
Nakon duge tradicije u konvencionalnoj povrtarskoj proizvodnji, porodica Čikoš iz Totova sela je pre osam godina rešila da se ozbiljno posveti organskoj proizvodnji povrća. Kako nam je rekao Arpad Čikoš, prelomili su nakon što im se rodio sin, jer su se tada zapitali da li se on dovoljno zdravo hrani. Čikoši danas imaju 6 hektara pod sertifikovanom organskom proizvodnjom i 4 hektara koja su u procesu konverzije. Na ovim površinama gaje preko 30 biljnih vrsta. Ono što treba imati na umu, kaže Arpad, jeste da pod organsku proizvodnju ne treba odjednom staviti sve parcele, već to treba činiti postepeno, korak po korak, jer ono što je najskuplje u organskoj proizvodnji, jeste manuelni rad…
Proizvodnja povrća u Cvetojevcu
Kada je pre 15 godina ostala bez posla, Vesna Jović-Radonjić iz sela Cvetojevac pored Kragujevca, bavi se povrtarstvom, tačnije, najveće prihode ostvaruje prodajom rasada paradajza i paprike…
Potencijali u organskoj proizvodnji na jugu Srbije
Zoran Stamenović iz sela Šaprance kod Trgovišta bavi se povrtarstvom oko 15 godina. Proizvodi kupus, paradajz i papriku na skoro 7 hektara od čega je manji deo pod plastenicima. On godišnje posadi oko 100 000 strukova paprike, oko 1000 paradajza i proizvede oko 30 000 glavica kupusa…
Tečna đubriva Starter i Axis u šargarepi i kukuruzu, Timac Agro
U poljoprivrednoj proizvodnji za postizanje visokih prinosa i kvalitetnih plodova veoma je bitna primena pune agrotehnike. U periodu maja i juna meseca folijarna ishrana biljaka je jedan od glavnih zadataka svakog poljoprivrednog proizvođača…
Fitofert vodotopiva đubriva u povrću, Agromarket
Savremena proizvodnja povrća u plastenicima i na otvorenom polju danas se ne može zamisliti bez upotrebe kristalnih vodotopivih đubriva u fertigacionoj i ishrani preko lista. Da bi ishrana povrtarskih biljaka bila kvalitetnija, proizvođači bi trebalo da koriste odgovarajuće formulacije uz konsultacije sa stručnjacima…
Setva povrća pomoću semenskih setvenih traka
Firma Fitofarm iz Padine napravila je saradnju sa Sedosom iz Slovačke kada je u pitanju proizvodnja i distribucija semenskih i setvenih traka za proizvodnju povrća kao i proizvodnjom i prodajom sejalica za primenu semenskih setvenih traka…
Visokokvalitetna njivska paprika Barbie F1
Bez vrhunski proizvedenog rasada ne možemo pričati o ozbiljnoj povrtarskoj proizvodnji. Proizvodnja kvalitetnog kontejnerskog rasada paprike preduslov je za sve ostale agrotehničke operacije…
Visokokvalitetna njivska paprika Barbie F1
Bez vrhunski proizvedenog rasada ne možemo pričati o ozbiljnoj povrtarskoj proizvodnji. Proizvodnja kvalitetnog kontejnerskog rasada paprike preduslov je za sve ostale agrotehničke operacije…
Osnovno đubrenje krompira, preduslov za dobar prinos, Timac Agro
Da bi se u proizvodnji krompira postigli visoki prinosi i dobar kvalitet, jedna od važnih stavki na koju se mora obratiti pažnja je i đubrenje. Eurofertil plus 37, formulacije 5:10:22 je đubrivo koje godinama postiže veoma dobre rezultate u proizvodnji krompira…
Pikiranje, zaštita i prihranjivanje rasada povrća, Agromarket
Proizvodnja rasada povrtarskih biljaka za prolećni ciklus ulazi u završnu fazu, kada je rasad potrebno što bolje pripremiti za klimatske i agrotehničke uslove, koji ga čekaju nakon rasađivanja na stalno mesto…
Proizvodnja povrća porodice Popić iz Gospođinaca
Selo Gospođinci u opštini Žabalj nadaleko je poznato po povrtarskoj proizvodnji. Poznati su Gospođinčani kao vrhunski proizvođači crnog luka što potvrđuje podatak da je na njihovom ataru ove godine tim povrćem bilo zasađeno više od 500 hektara. Crni luk bio je glavni razlog što se Marko Popić odmah posle srednje škole upustio u poljoprivredu, tačnije tadašnja cena od 25 dinara bila je više nego dobar motiv. Osam godina kasnije otkupna cena je za 15 dinara niža, pa prinos koji je zabeležio ove godine Marko ne smatra preterano važnim rezultatom jer 25 tona robe još uvek čeka kupca…
Gajenje mladog krompira u Srbiji
Krompir u našoj zemlji predstavlja jednu od osnovnih povrtarskih kultura, ne samo kada je gajenje u pitanju nego i kada je reč o ishrani. Gaji se u svim delovima sveta, a u Srbiji se seje na više od 80 000 hektara…
Proizvodnja povrća gazdinstva Gojkov iz Gospođinaca
Malo je sela u Srbiji koja se mogu pohvaliti činjenicom da ih mladi ljudi ne napuštaju. Jedan takav netipičan primer zabeležili smo u Gospođincima, 20-ak kilometara udaljenom od Novog Sada. U tom mestu sa nešto manje od 4.000 stanovnika puno mladih ljudi u dobi između 20 i 30 godina rešilo je da nastavi porodičnu tradiciju. Jedan od njih je i Jovan Gojkov, dvadesetčetvorogodišnji poljoprivrednik koji obrađuje 50 jutara zemlje. Od toga mu je 17 pod povrćem, a od kultura svake godine seje: crni luk, papriku, karfiol, kupus i bostan. Iako mlad po godinama već sad zna da mora raditi više kultura, jer nikad se ne zna koja će da omane te godine, kaže Jovan…
Plastenička proizvodnja povrća porodice Marin
Porodica Marin iz Gospođinaca jedna je od mnogobrojnih koja se bavi proizvodnjom povrća i u koju su uključeni svi njeni članovi. Od drugih se razlikuju utoliko što nemaju tradiciju u povrtarstvu jer su pre deset godina doselili iz Novog Sada, ali to ih nije sprečilo da se već posle jedne decenije rada svrstaju u uspešne proizvođače. Danas imaju preko 1.500 kvadratnih metara pod plastenikom i isključivo proizvode: papriku, paradajz, krastavac, rotkvicu i španat. Iskustvo ih je naučilo da moraju tako, jer je to jedini način da opstanu u tom poslu…
Proizvodnja povrća u Budisavi
Velika količina proizvoda na tržištu postaje sve veći problem povrtarima. Uspešno su odoleli lošim vremenskim uslovima i proizveli i kvalitet i kvantitet, ali cene proizvoda nisu bile očekivane pa se godina može smatrati katastrofalnom, kaže povrtar iz Budisave Predrag Petković…
Savetovanje o unapređenju povrtarske proizvodnje
U Novom Sadu su se dvanaesti put za redom okupili povrtari iz cele Vojvodine, ali i šire. Posećenost Naučnog skupa koji tradicionalno u decembru organizuje Vojvođansko društvo povrtara, raste iz godine u godinu prateći aktuelne teme i svetske trendove proizvodnje povrća. Ove godine jak akcenat je stavljen i na klimatske promene, tačnije na globalno zagrevanje čiji smo svedoci iz godine u godinu. Prošla godina bila je izuzetno vlažna što je ostavilo ozbiljne posledice i na proizvodnju povrća, dok je ova godina bila sušna, što je svakako povećalo troškove proizvodnje. U skladu sa klimatskim promenama, mora se menjati i način povrtarske proizvodnje, rekao je predsednik Vojvođanskog društva povrtara, profesor Žarko Ilin koji je istakao da se nova pravila moraju poštovati. To se odnosi i na državu koja mora adekvatno održavati sve vodoprivredne mreže, dok su povrtari u obavezi da ispoštuju određene agrotehničke mere kao i da posebnu pažnju posvete izboru sorti…
Proizvodnja mrkve u Begeču
Jovan Vasić iz Begeča bavi se povrtarstvom 10 godina. Nekada se na njegovim njivama gajilo nekoliko različitih povrtartskih kultura, ali se od pre nekoliko godina opredelio isključivo za krompir i šargarepu. Ove godine krompira je imao na 12 jutara, a šargarepe na 40. Prinosi šargarepe su zbog suše umanjeni za 40 odsto, dok je rod krompira bio dosta dobar…
Proizvodnja povrća na otvorenom polju
Dragomir Petković iz sela Glogonj jedan je od mnogobrojnih poljoprivrednih proizvođača ovog kraja koji se bavi povrtarstvom. Radio je Dragomir nekada u PKB-u, ima i 15 godina gastarbajterskog staža u Nemačkoj, ali se posle bombardovanja 99-e, kada je ostao bez posla, u potpunosti okrenuo povrtarstvu. Danas obrađuje 88 ari zemlje na kojima seje krompir, kukuruz šećerac, luk, kupus i…
Proizvodnja futoškog kupusa
Kao i svi povrtari u Srbiji tako i Miroljub Janković iz Futoga ovakvu sezonu više nikad neće poželeti. Ove godine nije bilo dovoljno samo uložiti veliki trud kako bi se ostvarili zadovoljavajući prinosi već je trebalo i navodnjavati. – Kao nikada pre, dodaje naš domaćin što je znatno uvećalo ionako velike troškove proizvodnje. Futoškog kupusa, onog autentičnog sa oznakom zaštićenog geografskog porekla, imao je na jednom i po hektaru, a samo za zalivanje potrošio je više od 400 litara nafte…
Proizvodnja povrća u selu Glogonj
Selo Glogonj u Banatu ima dugu tradiciju u povrtarskoj proizvodnji. Sa njihovog atara svake godine na tržište stigne više od 1.000 vagona kupusa, a tu su i ostale povrtarske kulture. Dragan Lazarević se ozbiljnim povrtarstvom bavi duže od dve decenije. Osnovna proizvodnja na 3,5 hektara je krompir, a kasnije na tim parcelama sadi kupusnjače…
Proizvodnja povrća u selu Glogonj
Iako ima svega 27 godina, Dalibor Veličković iz banatskog sela Glogonj više od jedne decenije uspešno se bavi poljoprivrednom proizvodnjom. Sa članovima svoje porodice obrađuje 6 lanaca zemlje od čega je polovina pod povrtarskim kulturama…
Proizvodnja mrkve porodice Terzić u Begeču
Selo Begeč, nadomak Novog Sada, poznato je po dobrim i uspešnim povrtarima. Jedan od njih je i Pavle Terzić sa 20 godina iskustva u povrtarskoj proizvodnji. Ovu sezonu koju su karakterisale izuzetno visoke temperature i dugi periodi bez kiše, ocenjuje teškom jer su troškovi proizvodnje zbog zalivanja veći u odnosu na prošlu godinu i za 100 posto. I pored teških uslova uspeo je da zabeleži dobar prinos na 25 jutara šargarepe i 12 jutara paštrnaka i peršuna…
Udruženje futoški kupus
Da se 2000-e godine nije okupila nekolicina proizvođača, ali na prvom mestu poštovaoca „Futoškog kupusa“, danas te autentične sorte sigurno ne bi ni bilo. Udruženje koje nosi ime nadaleko čuvenog brenda svojim radom i trudom za 11 godina povećala je površinu u ataru sa jednog na 20 procenata. Vredelo ga je sačuvati, ne zato jer je opstao više od 5 vekova, već isključivo zbog činjenice da se za to izborio svojim kvalitetom…
Teška godina u proizvodnji povrća
Da će ova godina povrtarima doneti puno neizvesnosti videlo se još na samom početku sezone pojavom „ešerihije koli“ u krastavcu. Mada kod nas nije bio zabeležen nijedan slučaj pojave te bakterije, prodaja krastavaca potpuno je stala. Kasnije su nastupile i velike vrućine što je dodatno opteretilo ulaganje u proizvodnju pa se činilo da se povrtarima ove godine crno piše. Međutim, u odnosu na prošlu kišovitu godinu, ovogodišnji prinosi su puno kvalitetniji pa je i bilans poslovanja povrtara daleko od negativnog…
Proizvodnja belog luka za izvoz
Lekovita svojstva belog luka poznata su u celom svetu. Najpoznatija je njegova delotvornost u prevenciji gripa, a osim toga, u narodu se vekovima koristio čak i protiv uroka. Čest je dodatak mnogim jelima, a posebno je dominantan u proizvodnji kulena i raznih vrsta kobasica. Međutim, njegova proizvodnja u Srbiji bila je daleko veća nego što je to danas. Razlog za to je kineska konkurencija, zbog koje su mnogi proizvođači odustali od gajenja. Ipak, izgleda da se situacija polako popravlja, jer su kupci uvideli značajnu razliku između domaćeg i kineskog belog luka…
Proizvodnja povrća u uslovima velikih suša
Sušna godina naterala je povrtare da svoje parcele navodnjavaju i pet puta više u odnosu na prethodne godine, što je znatno povećalo troškove proizvodnje. Dugogodišnji povrtar, Martin Vajs iz Lalića kaže sa su pumpe dnevno radile i po 12 sati…
Savremena proizvodnja povrća u Rabrovcu
Selo Rabrovac nalazi se u blizini Mladenovca i većina meštana bavi se ratarstvom i stočarstvom. Međutim, pionir u povrtarskoj proizvodnji je Saša Milenković koji je prošle godine zahvaljujući projektu „Zeleni prsten“ podigao 4 savremeno opremljena plastenika. Saša se odlučio za prolećnu proizvodnju krastavaca i paradajza. Pod plastenicima ima 20 ari, sa duplom folijom i sistemom za navodnjavanje. Investicija je vredna 4 miliona dinara, od kojih je grad Beograd bespovratno dao pola. To je bila prava odskočna daska za ulazak u ozbiljnu proizvodnju, kaže naš sagovornik. ipak, nije sve išlo po planu…
Proizvodnja povrća u selu Stajkovce
Leskovačka kotlina odavno je poznata po proizvodnji kvalitetnog povrća, posebno paradajza i paprike. Jedan od rekordera u proizvodnji paradajza je i Radomir Stanković iz sela Stajkovca. On zajedno sa sinom Bojanom, proizvodi povrće na oko 7 hektara, poštujući agrotehniku i koristeći najnovije mogućnosti koje nudi savremena poljoprivredna proizvodnja…
Šitaka gljive, proizvodnja, kooperacija i prodaja
Miroslav Stojanović iz Despotovca se već deset godina uspešno bavi proizvodnjom šitake pečuraka. Reč je o jednoj od najlekovitjih i najhranljivijih gljiva na svetu. Poreklo vodi iz Azije, a u Evropu je dneta početkom dvadesetog veka. Gaji se pod strogim režimom, ali može da bude veoma unosan posao…
Rasađivanje i proizvodnja paprike pod folijom
Svi povrtari koji proizvode rano povrće na otvorenom ovih dana prionuli su na posao. Mi smo posetili Zorana Dokmana iz sela Ašanja koji se bavi ranom proizvodnjom paprike. Na parceli od dva hektara uposlio je dosta radnika jer planira da za dva dana posadi oko 70 000 strukova paprike koje će brati već polovinom juna…
Kvalitetna prihrana kukuruza i paprike
Poljoprivreda se već više od decenije nalazi pred inostranom konkurencijom. Kako bi ostvarili profit, poljoprivredni proizvođači se odlučuju da primene dve različite strategije. Jedni smanjuju investicije u proizvodnji, time i prinos i profit, dok drugi, prateći evropske trendove, uvode nove tehnologije. Jedno od rešenja nudi i kompanija Timac AGRO Balkans…
Proizvodnja rasada povrća u Saraorcima
Porodica Stanojev iz Saraoraca kod Smedereva se već dugi niz godina bavi povrtarstvom. Želeći da maksimalno iskoriste svoje kapacitete, odlučili su se i za proizvodnju rasada krastavaca, paprike i paradajza. Zahvaljujući strogo kontrolisanim uslovima, godišnje proizvedu oko 100 000 biljaka. Sve počinje od odabira dobrog semena…
Proizvodnja salate u plastenicima
Iako se godinama bavio proizvodnjom povrća na otvorenom, Ozren Temerinac iz Obrovca nikad se nije zanimao za plasteničku proizvodnju. Međutim, pre dve godine, na nagovor prijatelja podigao je plastenike na površini od 700 kvadrata. Odlučio se za ranu plasteničku proizvodnju salate, paprike, krastavca i paradajza…
Proizvodnja rasada za sopstvenu proizvodnju povrća
Kada je pre 15 godina propala firma u kojoj je radio, Aleksandar Matić iz sela Saraorci nadomak Smedereva, morao je naći drugi izvor prihoda za svoju porodicu. Odlučio se za povrtarstvo, tačnije za ranu plasteničku proizvodnju krastavaca, paprike i paradajza. Podigao je plastenike na oko 20 ari, a kada smo ga posetili, u toku je bilo pikiranje rasada za sopstvene potrebe. Povrtari znaju da od kvaliteta rasada zavisi uspeh dalje proizvodnje…
Proizvodnja gljive šitake u Odžacima
Šitake je naziv za jednu od najlekovitijih i najhranljivijih gljiva na svetu. Poreklo vodi iz Azije gde predstavlja jedan od neizostavnih sastojaka ljudske ishrane. Kinezi je gaje više od 2 000 godina, u Evropu je doneta početkom 20-og veka, a kod nas tek nakon drugog svetskog rata. Saša Živković iz Odžaka prepoznao je značaj ove gljive. Pre četiri godine odlučio je da ostvari svoju dugogodišnju želju i počne da se bavi gljivarstvom…
Kakvo se povrće proizvodi u Srbiji
U prvoj deceniji 21. veka uočen je značajan pomak u proizvodnji povrća. Uprkos brojnim nedaćama sa kojima se naši povrtari svakodnevno suočavaju, može se reći da oni to rade veoma uspešno. Srbija proizvodi dovoljne količine ekstra kvalitetnog povrća za sopstvene potrebe, dok se manji deo toga izvozi. Najviše se proizvodi srednje kasno povrće što nije dobro za tržište, kaže profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Žarko Ilin…
Organska proizvodnja povrća u Kikindi
Kažu da je proizvodnja organske hrane visoko etična jer se na taj način doprinosi zdravijoj ishrani, ali i očuvanju životne sredine, naročito zemljišta koje intenzivnom eksploatacijom postaje sve siromašnije. To je prepoznala i Svetlana Stojanović iz Kikinde…
Naučno-stručni skup Savremena proizvodnja povrća
Oko hiljadu povrtara posetilo je Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu na kojem je održan 11-ti naučno-stručni skup pod nazivom ‘Savremena proizvodnja povrća’. Ovu povrtarsku godinu obeležile su česte kiše, manji prinosi, ali i bolja cena povrća. Veći agrarni budžet i veći podsticaji za ovu granu poljoprivrede je ono što je potrebno kako bi se povrtarstvo podiglo na još viši nivo, ocena je svih učesnika skupa…
Raznovrsna proizvodnja povrća
Porodica Kočiš, iz Kikinde, povrtarstvom se bavi već 20 godina. Braća Laslo i Tibor uspešno proizvode skoro sve vrste povrća. Članovi su udruženja ‘Banatska lenija’ koja broji 228 članova. Robu prodaju isključivo na pijaci, a kako kaže Laslo, šarolika ponuda povrća uvek privlači kupce…
Proizvodnja krompira u Dragačevskom kraju
Dragačevo je odavno poznato po trubi i proizvodnji krompira. U ovom prilogu analiziramo šta se dešava sa ovom povrtarskom kulturom, u regiji od koje se očekuje visoka proizvodnja, kao i izvoz…
Proizvodnja povrća u selu Štitar
Samo zahvaljujući iskustvu i saradnji sa stručnjacima Momčilo Tufegdžić, povrtar iz sela Štitar kod Šapca, uspeo je pozitivno da završi ovu sezonu. Za njega i njegovu desetočlanu porodicu ovo je bila teška godina. Voda je pretila da potpuno uništi rod bostana na svih sedam hektara koje je posejao, pa Momčilo početkom jula nije verovao da će na kraju biti neke vajde od te kulture…
Vađenje šargarepe u Begeču
Begeč, selo nadomak Novog Sada, poznato je po povrtarstvu, tačnije po šargarepi i kupusu. Iako je kao dete bežao od rada u poljoprivredi, život je Mirka Pekara vratio na njivu. U životu se bavio različitim poslovima, da bi konačno 1997. godine posejao prva dva jutra mrkve…
Proizvodnja povrća na otvorenom polju
Na gazdinstvu porodice Ugrinov, u selu Sakule, osim ratarstva, poslednjih nekoliko godina, zastupljeno je i povrtarstvo. Zahvaljujući Aleksandri Ugrinov koja je imala veru u sebe, oni danas veoma uspešno proizvode kvalitetno povrće. Najviše proizvode papriku, crni luk i paradajz i tu proizvodnju plasiraju na pijaci u Borči…
Kvalitetna proizvodnja povrća u plastenicima i otvorenom polju
Laslo Friš iz Bečeja prvi plastenik je podigao još davnih 90-ih godina. Iz godine u godinu on je širio svoju proizvodnju da bi danas obrađivao 25 hektara, od čega je 1 hektar pod plastenicima. U njegovoj proizvodnji je najzastupljenija paprika, a imali smo priliku da vidimo više od 30 hibrida ovog povrća…
Novine u ranoj plasteničkoj proizvodnji
Ovu godinu jedni ocenjuju kao dobru, a drugi kao lošu za proizvodnju povrća. Svakako da su bili specifični vremenski uslovi koji su uslovili manje prinose, što je rezultiralo većim cenama. Većina povrtara godinu karakteriše kao nikad lošiju. Loše iskustvo imao je i Lazar Đukić iz Gospođinaca…
Proizvodnja povrća u Lukinom selu
Porodica Bakoš uspešno se bavi proizvodnjom povrća u zatvorenom prostoru, kao i na otovrenom polju. Mladi proizvođač Ervin Bakoš ispričao nam je kako je protekla ova sezona, i koje planove porodica Bakoš ima u dugoročnom vremenskom periodu.
Proizvodnja salate na hidroponski način
U Irigu je započela proizvodnja salate na hidroponski način, ova jedinstvena proizvodnja u Srbiji je namenjena za izvoz u Evropsku Uniju. Određena količina ovih salata naći će se i u domaćim marketima. Prilog iz 350. izdanja emisije “U našem ataru”…
Poseta proizvođača povrća iz Niškog regiona, kolegama u Vojvodini
Dvadesetak povrtara na samom jugu Srbije, tačnije iz okoline Niša, došli su u posetu kolegama iz Vojvodine, kako bi razmenili iskustva i pospešili svoju proizvodnju. Oni su posetili nekoliko uspešnijih povrtara koji se ozbiljno i profesionalno posvetili proizvodnji povrća…Prilog iz 349. izdanja emisije U našem ataru
Proizvodnja kvalitetnog povrća u selu Lalić
Pred sam kraj sezone povrtari sumiraju rezultate. Ova godina bila je veoma specifična i ne tako povoljna za povrće, ipak oni koji veći deo proizvodnje imaju u zaštićenom prostoru mogu da očekuju kakvu-takvu zaradu…Prilog iz 348. izdanja emisije U našem ataru
Rekordni prinosi u proizvodnji krompira
Pavel Valent iz Lalića, sela nadomak Kule, je čovek koji se sredinom 80-ih godina ozbiljno posvetio povrtarstvu. Zatekli smo ga na njivi sa radnicima, u toku je bilo vađenje krompira. Naš domaćin nije mogao da sakrije zadovoljstvo…Prilog iz 347. izdanja emisije U našem ataru
Proizvodnja povrća u Požarevcu
Bavljenje povrtarstvom i pre ekspanzije plasteničke proizvodnje bilo je isplativo jer je povrće uz manje oscilacije uglavnom uvek bilo na ceni…Prilog iz 344. izdanja emisije U našem ataru
Proizvodnja povrća mladog poljoprivrednika
Predrag Pašćan iz Novog Sada odlučio je da nešto zemlje koju poseduje povuče iz arende i oproba se u proizvodnji povrća na otvorenom…Prilog iz 341. izdanja emisije U našem ataru
Proizvodnja povrća na otvorenom polju
U ataru sela Bogatić kod Šapca, naša ekipa je posetila povrtara Vladana Dabića. Prilog iz 340. izdanja emisije U našem ataru
Proizvodnja semenskog povrća u Kovilju
Prilog iz 337. izdanja emisije U našem ataru. Posetili smo Sinišu Martinova u Kovilju, selu kraj Novog Sada, i razgovarali sa njim na temu uslova za proizvodnju semenske paprike i bostana.
Uspešna proizvodnja povrća u Leskovačkom regionu
Prilog iz 335. izdanja emisije U našem ataru
Plastenička proizvodnja krastavaca u Saraorcima
Prilog iz 334. izdanja emisije U našem ataru
Proizvodnja kvalitetnog povrća u plastenicima
Prilog iz 333. izdanja emisije U našem ataru
Proizvodnja paradajza u plastenicima
Prilog iz 329. izdanja emisije U našem ataru
Proizvodnja paradajza na otvorenom
Prilog iz 323. izdanja emisije U našem ataru
Povrtarska proizvodnja i udruživanje
Prilog iz 317. izdanja emisije U našem ataru
Raznovrsna povrtarska proizvodnja
Prilog iz 310. izdanja emisije U našem ataru
Vadjenje mrkve savremenom mehanizacijom
Prilog iz 308. izdanja emisije U našem ataru
Uspešna plastenička prozvodnja
Prilog iz 279. izdanja emisije U našem ataru
Semenski grašak i jesenji luk
Prilog iz 275. izdanja emisije U našem ataru
Setva začinske paprike, Pivnice
Prilog iz 274. izdanja emisije U našem ataru
Kupus – kvalitetan rasad
Prilog iz 274. izdanja emisije U našem ataru
Paprika – kvalitetan rasad
Prilog iz 273. izdanja emisije U našem ataru
Kvalitetan rasad paradajza
Prilog iz 272. izdanja emisije U našem ataru
Plastenička proizvodnja povrća u Buđanovcima
Prilog iz 307. izdanja emisije U našem ataru
Plastenička proizvodnja u Italiji
Prilog iz 304. izdanja emisije U našem ataru
Plastenička proizvodnja, Martin Vajs
Prilog iz 303. izdanja emisije U našem ataru
Proizvodnja prezimljujućeg luka
Prilog iz 303. izdanja emisije U našem ataru
Rana plastenička proizvodnja
Prilog iz 302. izdanja emisije U našem ataru
Povrtarska proizvodnja, Pavel Valent
Prilog iz 302. izdanja emisije U našem ataru
Proizvodnja postrne cvekle
Prilog iz 299. izdanja emisije U našem ataru
Proizvodnja semenskog paradajza i soka od paradajza
Prilog iz 298. izdanja emisije U našem ataru
Proizvodnja prezimljujućeg luka
Prilog iz 296. izdanja emisije U našem ataru
Proizvodnja semenske paprike
Prilog iz 295. izdanja emisije U našem ataru
Problemi u povrtarskoj proizvodnji
Prilog iz 289. izdanja emisije U našem ataru
Proizvodnja paradajza i analiza zemlje
Prilog iz 287. izdanja emisije U našem ataru
Da li jedemo kvalitetan paradajz
Prilog iz 285. izdanja emisije U našem ataru
Povećanje prinosa pravilnim kalemljenjem
Prilog iz 280. izdanja emisije U našem ataru
Organska proizvodnja povrća u Kikindi
Poljoprivredno gazdinstvo Stojanović iz Kikinde bavi se organskom proizvodnjom povrća već 6 godina. Obrađuju 5 i po hektara zemlje i sve je u organskom statusu. I sami priznaju da su zbog brojnih poteškoća sa kojima se suočavaju često razmišljali da odustanu od organske proizvodnje. Na sreću sve brojnijih kupaca to nisu uradili…
Prihrana rasada u početnim fazama razvića, Agromarket
Zbog loših vremenskih uslova koji su u prethodnom periodu vladali u našoj zemlji, proizvođači povrća imaju velikih problema u proizvodnji rasada. Pošto je rasad u fazi nicanja i ukorenjavanja, Agromarketova stručna služba preporučuje sledeće…
Nutri Fos K i Nutriamino plus za kvalitetniji rasad povrća
Plastenička proizvodnja povrća uveliko je u toku, a rasađivanje na otvoreno polje nastupiće uskoro. Ovom prilikom Vam kompanija Nutriliders želi da Vam predstavi dva preparata, koji će Vašu proizvodnju u zatvorenom, ali i otvorenom polju učiniti uspešnijom i kvalitetnijom…
Brza i efikasna pomoć poljoprivrednicima, Opportunity banka
Šima, rame uz rame sa svojim sinom Zlatkom obrađuje ukupno petnaestak hektara od čega su četiri pod povrćem dok je ostatak pod rataskim kulturama. Prinosi koje postižu su izuzetni, jer se u proizvodnji prodice Raič primenjuju sve agrotehničke mere. Imaju četiri bunara uz pomoć kojih snabdevaju vodom sisteme kap po kap i koriste viskokvalitetnu prihranu kako u ratarskim tako i u povrtarskim usevima. Krajnji proizvod je kvalitetna roba koja uvek nađe svog kupca…
Proizvodnja salate na hidroponski način
U Irigu je započela proizvodnja salate na hidroponski način, ova jedinstvena proizvodnja u Srbiji je namenjena za izvoz u Evropsku Uniju. Određena količina ovih salata naći će se i u domaćim marketima. Prilog iz 350. izdanja emisije “U našem ataru”…
KATEGORIJE
- Agroekonomija
- Cvećarstvo
- Ekologija
- Govedarstvo
- Industrijsko bilje
- Ishrana biljaka
- Konjarstvo
- Kozarstvo
- Lekovito bilje
- Mehanizacija
- Mlekarstvo
- Obnovljivi izvori energije
- Organska proizvodnja
- Ovčarstvo
- Povrtarstvo
- Prerada
- Pčelarstvo
- Ratarstvo
- Razno
- Ribarstvo
- Savetodavne službe
- Star projekat
- Stočarstvo
- Svinjarstvo
- Turizam
- Vinogradarstvo
- Voćarstvo
- Zadrugarstvo
- Zaštita bilja
- Živinarstvo
- Termini emisije "U našem ataru"
- 01. RTV YU ECO – Subotica (lokalna) / Nedelja 09:00h
- 02. TV INFO CENSA - Kanjiža / Petak 10:00h, Petak 17:00h, Nedelja 17:00h
- 03. TV RUBIN - Kikinda / Nedelja 14:15h; Utorak 12:15h
- 04. TV EXSPRESS CHANNEL - Bačka Topola / Nedelja 14:00h
- 05. TV SPEKTAR - Sombor / Sreda 14:15h, Nedelja 09:00h
- 06. TV K54 - Sombor / Nedelja 18:00h; Sreda 19:00h
- 07. TV SREĆE - Sombor / Četvrtak 18:00h, Petak 13:00h
- 08. TV 025 - Apatin / Subota 17:00h; Nedelja 11:00h
- 09. TV KANAL 25 - Odžaci / Subota 17:05h, Nedelja između 11:00h-13:00h
- 10. TV KULA - Kula / Nedelja 11:15h
- 11. TV TISA - Bečej / Sreda 16:00h, Nedelja 16:00h
- 12. TV PETROVEC – Bački Petrovac (lokalna) / Subota 18:30h
- 13. TV KANAL 9 – Novi Sad / Četvrtak 08:00h, Subota 18:00h, Nedelja 11:30h
- 14. TV IRIG - Irig / Ponedeljak 17:00h, Četvrtak 17:00h
- 15. TV INFO – Nova Pazova / Sreda 16:30h, Nedelja 16:30h
- 16. TV MEGA - Indjija / Nedelja 08h, Nedelja 14:30h
- 17. TV STARA PAZOVA – Stara Pazova / Nedelja 12:00h, Ponedeljak 20:00h
- 18. TV OK - Kovacica / Četvrtak 21:00h, Petak 13:00h
- 19. TV LAV - Vršac / Nedelja 15:30h,
- 20. TV VICTORIA - Vrsac /
- 21. TV ART – Beograd (kablovska) / Subota 11:00h, Subota 12:00h
- 22. RTV AS – Šabac (lokalna) / Nedelja 09:05h, Sreda 10:15h
- 23. TV PODRINJE - Loznica / Nedelja 08:00h, Sreda 21:00h, Četvrtak 11:00h
- 24. RTV MARŠ – Valjevo (lokalna) / Nedelja 09:00h, Sreda 16:00h
- 25. RTV GEM – Lazarevac (lokalna) / Nedelja 08:00h, Ponedeljak 14:05h, Četvrtak10:30h
- 26. TV AVAX – LAZAREVAC (kablovska) / Nedelja 10:30h, Ponedeljak 11:30h
- 27. TV CITY – UB (kablovska) / Nedelja 11h
- 28. TV SUNCE – Arađelovac (loklana) / Subota 20:00h, Utorak 14:00h
- 29. RTV FLASH – Aranđelovac (kablovska) /
- 30. TV JERINA – Smederevo (loklana) / Nedelja 08:00h, Utorak 16:00h
- 31. TV JASENICA – Smederevska Palanka (lok) /
- 32. TV SAT - Požarevac / Nedelja 12:00h, Četvrtak 15:00h
- 33. TV RUF – Petrovac na Mlavi (lokalna) /
- 34. TV ZVIŽD – Kučevo (lokalna) / Četvrtak 16:50h, Petak 11:15h
- 35. TV MAJDANPEK - Majdanpek / Subota/Nedelja 18:00h, Utorak/Sreda 18:30h
- 36. TV HOMOLJE - Žagubica / Sreda 18:00h, Subota 17:00h
- 37. TV BOR - Bor / Subota 07:00h, Nedelja 06:00h
- 38. TV ISTOK – Salaš (lokalna) / Nedelja 15:05h, Utorak 10:30h
- 39. TV F KANAL – Zaječar (lokalna) / Nedelja 13:10h, Nedelja 22:30h
- 40. RTV KLADOVO – Kladovo (lokalna) / Sreda 10:10h, Nedelja 13:00h
- 41. TV LAKI – Velika Plana / Nedelja 10:00h, Subota 18:00h
- 42. TV PLANA – Velika Plana / Nedelja 10:00h, Utorak 19:00h
- 43. TV RAČA - Rača / Subota 10:15h, Nedelja 09:15h
- 44. TV RESAVA - Svilajnac / Petak 20:15h, Nedelja 09:45h
- 45. TV SVITEL - Svilajnac /
- 46. RTV ĆUPRIJA – Ćuprija (lokalna) / Nedelja 11:00h, Nedelja 19:00h
- 47. TV JAGODINA – Jagodina (lokalna) /
- 48. TV K9 – Kragujevac (regionlana) / Nedelja 09:05h, Ponedeljak 12h
- 49. TV PRIMA – Bajina bašta) / Ponedeljak 12:15h, Petak 12:15h
- 50. TV 5 - Užice /
- 51. TV ALFA - Užice /
- 52. TV ČAJETINA - Čajetina / Petak 20:05h, Ponedeljak 19:40h
- 53. TV KLIK - Arilje / Nedelja 16:00h, Petak 17:30h
- 54. TV GOLIJA - Ivanjica / Utorak 16:00h, Petak 19:00h
- 55. TV TELEMARK - Čačak / Subota 11:00h , Ima više repriza
- 56. TV KRALJEVO - Kraljevo / Subota 10:15h, Utorak 14:10h
- 57. TV KRUŠEVAC - Kruševac / Četvrtak 12:10h, Subota 07:00h
- 58. TV JEFIMIJA - Kruševac / Nedelja 11:30h, Ponedeljak 10:00h
- 59. TV SOKO – Soko Banja / Četvrtak 15:00h, Subota 19:30h
- 60. TV ALT - Aleksinac / Subota 19:00h, Nedelja 20:00h
- 61. TV KNJAŽEVAC - Knjaževac / Subota 12:45h, Nedelja 15:30h
- 62. TV LASER - Svrljig / Utorak 20:10h, Sreda 16:45h
- 63. TV BANKER - Nis / Sreda 10:10h, Četvrtak 17:15h
- 64. TV NAIS - Niš / Petak 21:00h, Subota 17:00h
- 65. TV PIROT - Pirot / Subota 11:00h, Nedelja 16:00h
- 66. TV BLACE - Blace /
- 67. TV VRNJAČKA BANJA – Vrnjačka Banja / Nedelja 12:00h, Subota 12:00h
- 68. TV DISKOS - Aleksandrovac / Nedelja 08:30h, Petak 13:00h
- 69. TV BRUS - Brus / Nedelja 15:30h, Sreda 14:40h
- 70. TV PRIBOJ - Priboj / Ponedeljak 15:30h, Subota 18:30h
- 71. TV FORUM - Prijepolje / Sreda 17:15h, Četvrtak 07:30h
- 72. TV RAŠKA - Raška / Nedelja 13:00h, Ponedeljak 08:30h
- 73. TV JEDINSTVO – Novi Pazar /
- 74. TV KURŠUMLIJA - Kuršumlija / Ide svakim danom
- 75. TV STUDIO - Leskovac / Četvrtak 21:00h, Nedelja 19:00h
- 76. TV KLISURA - Grdelica / Petak 17:05h, Nedelja 18:00h
- 77. TV VLASOTINCE - Vlasotince / Četvrtak 13:00h, Ponedeljak 12:00h
- 78. TV ARENA - Bijeljina / Subota 16:00h, Ponedeljak 15:00h
- 79. TV VIKOM – Banja Luka / Nedelja 09:00h, Četvrtak 09:30h
- 80. TV BEL – Banja luka / Petak 15:30h, Subota 15:30h
- 81. TV CNN - Gradiška /
- 82. TV OSM - Pale / Nedelja 10:00h